Načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak o projektima, odlascima...

O kapitalnim projektima, ulaganjima u gospodarstvo, kao i u izgradnju lokalnih cesta i vodovodne mreže te o drugim infrastrukturnim projektima, školstvu i zdravstvu, iseljavanju mladih s područja općine Kiseljak, u povodu Dana općine Kiseljak, 20. srpnja, za Večernji list je govorio  načelnik Mladen Mišurić-Ramljak.

Valentina Abramušić/Večernji list

Osvrnite se nakratko na obilježavanje Dana općine.

Prije 775 godina, točnije 20. srpnja 1244., hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom darovnicom darovao je posjed crkvi svetog Mihovila u Kiseljaku u mjestu Rocilj (današnji Rotilj) u blizini samog sjedišta, odnosno općine Kiseljak. U povodu proslave Dana općine, kao i dosad imat ćemo bogat sportski i kulturni program te središnje obilježavanje svečanom sjednicom u povodu obilježavanja našeg dana. Nazočit će joj brojni gosti, prije svega iz naših gradova - prijatelja iz Republike Hrvatske, Grada Kaštela i Grada Zaprešića, općina iz Republike Mađarske, susjednih općina, svi društveno-politički djelatnici s razine županije, Federacije, ali i cijele Bosne i Hercegovine. 

Na koliko kapitalnih projekata općinska vlast trenutačno radi i koji od njih su prioriteti?

Od samoga početka, kako sam već rekao, od prije 775 godina, ljudi koji su živjeli na našem području imali su određene zahtjeve. Danas, u 21. stoljeću, sukladno Ustavu i zakonskim nadležnostima, Općina je dužna pružiti dobru socijalnu skrb odnosno zdravstvenu zaštitu. Temeljem toga najveću pozornost posvećujemo najpotrebitijima, djeci s poteškoćama u učenju i razvoju pa smo napravili Centar za edukaciju i rehabilitaciju. Sljedeći kapitalni projekt iz te oblasti je Centar za mentalni rast i razvoj za pomoć obiteljima s djecom od jedne do tri godine, a ona im je potrebna.

Generacijski, kapitalni projekt na kojem radimo jest i izgradnja nove zgrade Doma zdravlja. S njome krećemo čim završimo s potrebnim procedurama. Očekujemo kako bismo s izgradnjom Doma zdravlja mogli početi već koncem rujna, a proračunska vrijednost je oko pet milijuna KM. Naravno, taj projekt ne možemo sami financirati proračunskim sredstvima i očekujemo potporu, a dobili smo obećanja za pomoć od Srednjobosanske županije, zatim s razine Federacije BiH, ali i Vlade Republike Hrvatske, odnosno Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uz, naravno, naša proračunska sredstva.

Kada je u pitanju komunalna infrastruktura, osnovni projekt je vodoopskrba koji je već u odmakloj fazi, i to je projekt koji će stajati oko 30 milijuna konvertibilnih maraka. Na tome radimo intenzivno već šest godina, a svake godine ulažemo oko milijun KM.
Od kapitalnih projekata tu je još i pročistač otpadnih voda, koji tek trebamo pokrenuti, a zahtijeva značajna financijska sredstva. Prema procjeni, u njega bi trebalo uložiti šest milijuna KM, i tu nam treba potpora s viših razina vlasti. Kada je u pitanju gospodarstvo, u radnu zonu Dugo Polje - Brestovsko dosad smo investirali dva milijuna maraka i sada nam treba novih 500.000 KM kako bismo završili taj projekt, odnosno kompletnu infrastrukturu, odvodnju, električnu energiju, ceste… Idući kapitalni projekt na području općine Kiseljak odnosi se na sport.

Osim završetka nogometnog igrališta hrvatskih branitelja s istočnim tribinama i novim svlačionicama po Uefinim standardima, krećemo u izgradnju zone za sportsku rekreaciju, teren za nogomet s umjetnom travom, košarku, odbojku… i trim-stazu za rekreativce. Tu su i standardna ulaganja poput obnove lokalnih cesta, ulica, tekuće i investicijsko održavanje.

Kakvim biste ocijenili stanje u gospodarstvu na području općine Kiseljak?

- Kada je u pitanju već spomenuta poslovna zona, u njoj trenutačno djeluje sedam subjekata s oko 300 radnika.

Cilj je, kada se poslovna zona završi, da u njoj bude oko 1000 zaposlenih. I to radimo korak po korak. Sada je u tijeku natječaj za prodaju zemljišta zainteresiranim gospodarstvenicima. Kada je u pitanju zemljište u radnoj zoni Dugo Polje - Brestovsko, imamo jako dobru suradnju s gospodarstvenicima. Trenutačno, prema podacima Porezne uprave, na području općine Kiseljak imamo 4300 zaposlenih, a ono što me posebno raduje jest podatak da su u realnom sektoru od toga broja zaposlene dvije trećine, točnije one koje stvaraju novu vrijednost, odnosno rade u proizvodnoj djelatnosti.

A školstvo i zdravstvo?

- Imamo šest osnovnih škola koje pohađa 2500 učenika te dvije srednje škole s njih oko 1000. Općina Kiseljak, sukladno svojim financijskim mogućnostima, sudjeluje u rekonstrukcijama školskih zgrada, pomagala i učila. Intenzivno se radi i na dijelu obnove školskih zgrada, igrališta…

Jedan od ključnih problema na području cijele BiH su odlasci mladih, nerijetko i cijelih obitelji. Što je s Kiseljakom?

- Kada je riječ o iseljavanju, Kiseljak nije ništa drukčiji u odnosu na ostale gradove i općine u Bosni i Hercegovini. No, manje je iseljavanja nego u drugim dijelovima BiH upravo zbog toga što imamo prilično razvijen gospodarski sektor.

Razina plaća raste kada je u pitanju proizvodni dio, i to je jedan od motiva gdje vežemo mlade, dok s druge strane imamo one koje odlaze, a koje ne može motivirati ni rast plaća ni bilo što drugo. U posljednje dvije godine četiri državna službenika otišla su u Njemačku. A s druge strane, imamo i one koji se vraćaju. Odu, a kada vide koliko se tamo radi i koliki su im troškovi života, pa sve to usporede s Bosnom i Hercegovinom iz koje su otišli, vide da nema razlike i vraćaju se. Svakako, imamo i onih koji prodaju stanove, kuće, svu imovinu. Njih smo trajno izgubili…

Kakvu biste poruku za kraj razgovora uputili Kiseljačankama i Kiseljačanima?

- Svim sugrađankama i sugrađanima želim čestitati Dan općine Kiseljak, a posebice dobitnicima javnih priznanja koje Općina Kiseljak dodjeljuje svake godine. Riječ je o onima koji su svojim zalaganjem doprinijeli ukupnome razvoju općine.•