Općinsko vijeće Kiseljak na posljednjoj je održanoj sjednici među ostalima usvojilo i Odluku o grobljima. Riječ je o dokumentu koji bi trebao urediti ovu oblast koja kako je kazano na sjednici, omogućava i mir pokojnih ali i brigu živima.
Naime, brojni su problemi vezani za ovu oblasti te su isti i potaknuli Službu za gospodarstvo da izradi jednu ovakvu Odluku, koja se pak, sudeći prema riječima rukovoditelja iste Marinka Komšića, vodila pozitivnim primjerima iz regije.

„Groblja su komunalni objekti u vlasništvu Općine Kiseljak koji se Odlukom Općinskog vijeća daju na korištenje i upravljanje vjerskim zajednicama, javnom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi.
Grobljima u vlasništvu vjerskih zajednica, kao posebnim grobljima, vjerske zajednice imaju pravo upravljanja i raspolaganja uključujući propisivanje uvjeta i načina ukopa umrlih u ista, sukladno svojim vjerskim normama i običajima. Građenje i rekonstrukcija groblja u interesu je Općine Kiseljak“ stoji između ostaloga u usvojenoj Odluci
Odlukom se propisuje:

- način osnivanja groblja, zatvaranje groblja i stavljanje groblja izvan uporabe;
- uvjeti upravljanja grobljem od strane pravne osobe koja upravlja grobljem;
- mjerila i način dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenski razmaci ukopa u popunjena mjesta, te način ukopa nepoznatih osoba;
- održavanje groblja i uklanjanje otpada;
- uvjeti i mjerila plaćanja naknade pri dodjeli grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje;
- način prijenosa, izlaganja i ukopa umrlih;
- vođenje grobnih očevidnika i registar umrlih;
- red na groblju;
- ekshumacija posmrtnih ostataka;
- nadzor nad primjenom Odluke;
- kaznene odredbe

S obzirom na specifičnost predmeta, Vijeće je prilikom usvajanja Nacrta ovog dokumenta tražilo široku javnu raspravu koja je trajala dva mjeseca ali nije izazvala neku značajniju reakciju javnosti ni zainteresiranih subjekata. Najviše su se istoj odazvali vjerski službenici posebice župnik gradske župe fra Zoran Vuković koji je bio i jedan od glavnih inicijatora rješenja ove problematike posebno u dijelu koji se tiče, i dalje neriješenih, imovinsko-pravnih odnosa u većini a posebno na gradskom groblju u Kiseljaku.
Inače, na samoj javnoj prezentaciji (raspravi) iznijeti su brojni aktualni problemi ove oblasti poput samog pristupa grobljima odnosno cestovnog pristupa te problema s parking mjestima. Dosta rasprave vodilo se i oko tradicije odnosno ukopnih običaja poput onoga da mrtvac ipak "prenoći" u kući prije samog ukopa. Naime, kako je kazano na raspravi, određeni kulturološki iskorak je ipak napravljen te je sve više groblja koja imaju riješenu infrastrukturu odnosno mrtvačnice i nema potrebe da mrtvaci budu u kuću što sa zdravstvene ali i puno drugih strana jednostavno nije u redu. Uostalom, tradicija je tu da služi čovjeku a ne obrnuto kazano je tada iznesen i prijedlog da se prema županijskom ministarstvu zdravstva uputi inicijativa za potencijalno i zakonsko rješenje ove problematike koju uglavnom i katolički svećenici podržavaju koji sada, barem na području našeg Dekanata mrtvaca više ne ispraćaju iz kuće nego upravo iz kapelica na grobljima.

Međutim, kada je u pitanju infrastruktura, stanje nije ni tu bolje i to opet zbog uglavnom neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Upravo zbog toga, problem ima i vlasnik cvjećarne Orhideja u Kiseljaku Zdenko Laštro koji je kupio parcelo u cilju gradnje moderne mrtvačnice na gradskom groblju međutim, godinama kasnije još uvijek ne uspijeva ostvariti odnosno dobiti ono što je kupio.

Inače, na području općine Kiseljak postoji preko 100 površina koje se smatraju grobljima što aktivnim što neaktivnim i zaista je nužno urediti ovu oblast te riješiti sve aktualne ali i preduhitriti buduće probleme. Kako je na samoj sjednici kazao načelnik, postoji i broj onih koji zbog neadekvatnog mjesta i načina ukopa te utjecaja podzemnih voda mogu predstavljati potencijalnu infektivnu opasnost te se sva „divlja“ ukapanja ili nepoštivanje pravila moraju sankcionirati. Dodao je kako će Odlukom pokušati regulirati sva grobna mjesta bez obzira na vlasništvo.

Tako će najvjerojatnije brigu o gradskom groblju preuzeti JP Vodovod i kanalizacija dok će na ostalim, koja su uglavnom u vlasništvu vjerskih zajednica, biti imenova odbori koji će preuzeti brigu u održavanju.
Pristojba će se za svako mjesto morati plaćati na svim površinama ali će s druge strane ona podrazumijevati zajamčeno grobno mjesto, ili prednost za isto, kao i održavanje već postojećih.

O D L U K U
O GROBLJIMA

1. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se odlukom propisuju se:
- način osnivanja groblja, zatvaranje groblja i stavljanje groblja izvan uporabe;
- uvjeti upravljanja grobljem od strane pravne osobe koja upravlja grobljem;
- mjerila i način dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenski razmaci ukopa u popunjena mjesta, te način ukopa nepoznatih osoba;
- održavanje groblja i uklanjanje otpada;
- uvjeti i mjerila plaćanja naknade pri dodjeli grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje;
- način prijenosa, izlaganja i ukopa umrlih;
- vođenje grobnih očevidnika i registar umrlih;
- red na groblju;
- ekshumacija posmrtnih ostataka;
- nadzor nad primjenom Odluke;
- kaznene odredbe.

Članak 2.

Groblja su komunalni objekti u vlasništvu Općine Kiseljak koji se Odlukom Općinskog vijeća daju na korištenje i upravljanje vjerskim zajednicama, javnom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi.

Članak 3.

Grobljima u vlasništvu vjerskih zajednica, kao posebnim grobljima, vjerske zajednice imaju pravo upravljanja i raspolaganja uključujući propisivanje uvjeta i načina ukopa umrlih u ista, sukladno svojim vjerskim normama i običajima.

Članak 4.

Građenje i rekonstrukcija groblja u interesu je Općine Kiseljak.

Članak 5.

Na groblju se mogu održavati samo skupovi koji su u uskoj vezi s prirodom i namjenom groblja (komemoracije, vjerski obredi i sl.)

2. GRAĐENJE, ZATVARANJE I STAVLJANJE GROBLJA IZVAN UPORABE

Članak 6.

Prostorni plan Općine Kiseljak kojim se utvrđuje izgradnja, odnosno rekonstrukcija groblja
mora se temeljiti na programu uređenja groblja utvrđenom za vremensko razdoblje od najmanje 30 godina.

Članak 7.

Groblje je prostor na kojem se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih, a sastoji se od unutarnjeg prostora (površine za ukop, oproštajni, prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine, parkiralište i ostale usluge).

Članak 8.

Prema načinu osnivanja groblja se dijele na opća (javna) i posebna.
U posebna groblja ubrajaju se spomen-groblja, svećenička groblja i groblja određenih vjerskih zajednica. Posebna groblja mogu se izvesti kao zaseban dio općeg (javnog) groblja.

Članak 9.

Za osnivanje i proširenje groblja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da je zemljište prostorno-planskom dokumentacijom namijenjeno za izgradnju i proširenje groblja;
2. da je zemljište ravno ili s blagim nagibom, suho i ocjedito;
3. da je zemljište izvan tokova podzemnih i nadzemnih voda, izvan vodo zaštitnih i poplavnih područja, te izvan zaštićenih dijelova prirode i šuma;
4. da zemljište nije podložno klizištu;
5. da je zemljište dobro prometno povezano s naseljem;
6. da podzemne vode groblja ne ugrožavaju objekte za opskrbu stanovništva vodom za piće i druge potrebe;
7. da groblje po svojoj površini može biti u uporabi najmanje 100 godina.

Članak 10.

Postojeća groblja mogu se proširivati ako je to predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom i ako su ispunjeni drugi uvjeti predviđeni ovom odlukom.
U svrhu proširenja groblja potrebno je pribaviti potrebnu dokumentaciju, izvršiti otkup potrebnog zemljišta, te izgraditi komunalnu infrastrukturu i ostale potrebne sadržaje (putovi, staze, vodovodna i hidrantska mreža, rasvjeta, ograda i dr.)

Izgradnja novih i proširenje postojećih groblja utvrđuje se programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i prostorno-planskom dokumentacijom određenom posebnim propisima i to za najmanje 100 godina kod izgradnje novog groblja, a najmanje 30 godina kod proširenja postojećeg.

Članak 11.

Groblja treba smjestiti na za to pogodnom i dovoljno velikom prostoru koje je ambijentalno i po konfiguraciji terena prikladno za ukop, u pravilu izvan ili na rubu naselja te s pristupačnom cestom i odvojenom pješačkom stazom.

Članak 12.

Kod utvrđivanja površine za potrebe groblja treba računati s bruto i neto površinom groblja.
Neto površina groba je parcela grobnog mjesta (groba).
Bruto površina groba je neto površina grobnog mjesta uvećana za razmak između grobnih mjesta.
Bruto površina groblja predstavlja sve površine unutarnjeg i vanjskog sadržaja koje po pojedinom grobnom mjestu iznosi od 4 do 12 m².
Dubina ukopnog mjesta u zemljanim grobovima je najmanje 180 cm.
Kod zemljanih grobova treba osigurati najmanje 80 cm zemlje iznad lijesa.
Potrebne površine ukopnih mjesta utvrđuje se temeljem broja pokopa, tipa i broja grobnih mjesta i potrebne površine za grobno mjesto te površine za ostale sadržaje, s tim da je potrebno predvidjeti najmanje 2 m² po osobi.
Unutarnje dimenzije groba trebaju biti za odraslu osobu 2,30 m dužine, 0,90 m širine i 1,80 m dubine, a za ukop umrlih u dječjoj dobi 1,50 m dužine, 0,60 m širine i 1,80 m dubine.
Dubina grobnog mjesta za jednu osobu (obično kopanje) je 1,80 m, za dvije osobe (dvojno kopanje) je 2,30 m, a za tri osobe (trojno kopanje) je 2,60 m.

Članak 13.

Groblje naročito čine površine za ukop, površine i građevine za ispraćaj pokojnika, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje, unutarnje prometnice i zelenilo, te vanjske prometne površine i usluge.
Groblje se sastoji od:
- grobnog mjesta (groba);
- grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova);
- grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 100 grobova s pristupnim stazama);
- staza koje povezuju skupine grobova u grobnom polju ili red grobova;
- glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima;
- internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem;
- zelenila;
- oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim i/ili zatvorenim oproštajnim prostorom;
- službeno-pogonskog dijela za prijam i obradu pokojnika;
- servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem;
- pratećih usluga prodaje, a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje i prodaje vijenaca, svijeća i nadgrobnih obilježja.

Članak 14.

Grobovi se postavljaju u grobne redove ne duže od 60 metara.
Grobna polja se sastoje od grobnih redova i među razmaka koji služi kao prilazna staza.
Grobna polja odijeljena su glavnim stazama minimalne širine tri metra.

Članak 15.
Građevine i pripadajući prostori groblja su:
- oproštajni prostori (mrtvačnica, oproštajna dvorana i pomoćne prostorije);
- radne i službene prostorije;
- prateće usluge (prodaja cvijeća, svijeća, opreme);
- sakralni objekti.

Članak 16.

Svako groblje mora imati zelene, odnosno parkovne površine koje iznose bar 10% površine groblja.
Groblje mora biti ograđeno, a po potrebi i čuvano., ograda se oblikuje sukladno tradicijskim elementima lokalne arhitekture.

Članak 17.

Svako grobno mjesto mora biti označeno prikladnim nadgrobnim znakom (spomenikom). Kada se nadgrobni spomenici postavljaju od materijala trajne vrijednosti, moraju po načinu izvedbe biti primjereni okolini, te mjesnim i vjerskim običajima.
Nadgrobni spomenik mora odgovarati estetskim kriterijima i pijetetu prema umrlom.
Natpisi na nadgrobnim spomenicima ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske i moralne
osjećaje niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na umrlog.

Članak 18.

Općinsko vijeće donosi odluku o zatvaranju groblja kada mjerodavna služba za komunalne poslove utvrdi da na groblju više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali još uvijek postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta.

Članak 19.

Općinsko vijeće donosi odluku o stavljanju groblja ili dijela groblja izvan uporabe kada više nema mogućnosti ukopa zbog prostornih, sanitarnih ili drugih uvjeta.

Članak 20.

Općinsko vijeće može donijeti odluku o premještanju groblja ili dijela groblja koje je izvan uporabe pod uvjetom da se premještanje groblja i daljnji ukop osigura izgradnjom novog groblja ili na drugom postojećom groblju.
Premještanje groblja ili dijela groblja moguće je najranije nakon proteka 50 godina od posljednjeg ukopa.
Troškove izmiještanja groblja ili dijela groblja i uređenje grobnih mjesta snosi Općina Kiseljak.

Članak 21.

Odluke iz članka 17., 18. i 19. ove odluke Općina Kiseljak dužna je oglasiti i u dnevnom tisku, a po potrebi i na drugi način.

3. UPRAVLJANJE GROBLJIMA

Članak 22.
Uprava groblja može biti ovlaštena pravna osoba (poduzeće, javna ustanova, registrirana udruga, vjerske zajednice).
Upravljanje grobljem podrazumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša, a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima.
Upravljanje grobljem treba obavljati na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlim osobama koje u njemu počivaju.
O uređenje i održavanju dodijeljenih grobnih mjesta dužni su se brinuti korisnici.
Uprava groblja može pozvati korisnika da neuredno i zapušteno grobno mjesto održava urednim. Ako unatoč pozivu korisnik ne uredi grobno mjesto, uprava groblja uredit će ga na trošak korisnika.

Članak 23.

Upravljanje grobljima na području grada koja su u uporabi, Općinsko vijeće Kiseljak će povjeriti javnom poduzeću komunalnih djelatnosti, koje je odlukama Općinskog vijeća Kiseljak utemeljeno za obavljanje komunalne djelatnosti.
Ako javno komunalno poduzeće ne posjeduje odgovarajuće tehnološke i ekonomske uvjete za obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti odnosno dijela pojedinih komunalnih djelatnosti, obavljanje tog dijela može se povjeriti drugoj pravnoj osobi.
Izbor druge pravne osobe za obavljanje pojedinih djelatnosti koje se financiraju iz proračuna, obavlja se na temelju provođenja procedura sukladno Zakonu o javnim nabavama Bosne i Hercegovine.
Odluku o objavi i prikupljanju ponuda donosi Načelnik Općine Kiseljak.
Nakon prikupljanja ponuda Povjerenstvo za javne nabave donosi odluku o izboru subjekta kojemu će se povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti ili dijela komunalnih djelatnosti.

Članak 24.

Davatelj usluga mora udovoljiti sljedećim uvjetima:
- da je registriran za obavljanje komunalne djelatnosti;
- posjeduje odgovarajuću opremu i sredstva za obavljanje komunalne djelatnosti;
- raspolaže odgovarajućim stručnim kadrovima koji mogu osigurati stalno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti;
- cijene komunalnih usluga formira prema kalkulativnim parametrima koje će prihvatiti Općinsko vijeće Općine Kiseljak;
- primjenjuje tarifni sustav koji će biti osnova za naplatu usluga, koji će donijeti Općinsko vijeće Općine Kiseljak;
- osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno Zakonu o komunalnim djelatnostima i odredbama ove Odluke.

Članak 25.

Objektima koji su izgrađeni u gradskim grobljima upravlja poduzeće kojem je povjereno upravljanje grobljem, a izvan grada mjesna ili vjerska zajednica. Objektima koji se nalaze u groblju i koji su namijenjeni obavljanju vjerskih obreda, upravljaju vjerske zajednice kojima ovi objekti pripadaju.

Članak 26.

Uprava groblja dužna je grobljem upravljati pažnjom dobrog gospodara, na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlim osobama koje na groblju počivaju.
Jednom godišnje uprava groblja dužna je podnijeti izvješće o svom radu Općinskom vijeću Kiseljak.
Članak 27.

Uprava groblja odgovorna je za stanje groblja i dužna je:
- osigurati uvjete za pravodobno, kvalitetno i kontinuirano obavljanje pogrebne djelatnosti svim fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju pogrebne usluge;
- donositi srednjoročne i godišnje planove održavanja, uređenja i korištenja groblja;
- davati odobrenja za postavljanje, uklanjanje, odnosno zamjenu nadgrobnih spomenika;
- voditi grobni očevidnik i registar umrlih;
- voditi evidenciju o dodijeljenim (rezerviranim) grobnim mjestima;
- izložiti na vidljivom mjestu pravila ponašanja na groblju.

Članak 28.

Pod održavanjem groblja razumijeva se:
- održavanje infrastrukturnih objekata na groblju;
- održavanje instalacija na groblju;
- redovito čišćenje, prikupljanje i odvoženje otpadaka s površina groblja;
- redovito košenje trave na slobodnim površinama groblja;
- redovito okopavanje i orezivanje ukrasnog drveća i grmlja;
- održavanje pristupnih putova i staza.

Uprava groblja je dužna radnje iz prethodnog stavka obavljati kontinuirano, na način da groblje i objekti budu uredni čisti, u funkcionalnom smislu ispravni, i na način da se ne vrijeđaju osjećaji pijeteta prema umrlim.

Članak 29.

Uprava groblja donosi položajni plan grobnih mjesta i grobnica.
Za gradnju grobnica, postavljanje kamenih ili sličnih spomenika na grobove, preinake, te za uklanjanje spomenika i nadgrobnih ploča potrebna je suglasnost uprave groblja.

Članak 30.

Uprava groblja dužna je pravodobno poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se osigurala grobna mjesta.
Ako nema dovoljno prostora na groblju, uprava groblja predlaže Službi za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje Općine Kiseljak proširenje postojećeg ili gradnju novog groblja.

Članak 31.

Uprava groblja dužna je do 30. studenog /novembra tekuće godine dostaviti Općinskom vijeću Kiseljak Program održavanja, uređenja i korištenja groblja za sljedeću godinu i Izvješće o izvršenju programa za prethodnu godinu do 31. ožujka/marta tekuće godine.
Groblje se uređuje i održava sukladno sanitarnim propisima, estetskim mjerilima i dužnim poštovanjem prema umrlim.
Članak 32.

Na groblju nije dopušteno:
- narušavanje javnog reda i mira prilikom obavljanja pokopa i drugih posjeta groblju;
- oštećenje nadgrobnih spomenika i znakova na nadgrobnim spomenicima;
- oštećenje i uništavanje ukrasnog zelenila;
- ulaženje putničkih i drugih vozila privatnih osoba;
- neovlašteno odnošenje vijenaca i cvijeća s grobova;
- gaženje preko grobova;
- prosjačenje;
- postavljanje natpisa, slika i reklama.

Članak 33.

Radi osiguravanja nesmetanog obavljanja ukopa i održavanja reda na groblju osobe koje izvode radove na groblju dužne su:
- obavljanje radova prijaviti Upravi groblja;
- radove izvoditi tako da se do najveće mjere očuvaju mir i dostojanstvo na groblju, a mogu se obavljati samo u radne dane i sate koje odredi uprava groblja;
- građevni materijal držati na groblju samo za vrijeme izvođenja radova;
- prevoziti materijal u vrijeme, putovima i stazama koje odredi uprava groblja.
Uprava groblja može u određene dane ili u određeno doba dana zabraniti izvođenje radova na groblju ili na pojedinim dijelovima groblja.
Uprava groblja zabranit će izvođenje radova započetih bez prethodne prijave.

Članak 34.

Poduzeće, odnosno zajednica koja upravlja grobljem ne odgovara za štetu nastalu na groblju koju nije prouzrokovala, te će štetu nadoknaditi onaj tko je štetu i prouzrokovao.

Članak 35.

Uprava groblja propisuje pravila o ponašanju na groblju.
Pravila o ponašanju na groblju izlažu se na vidljivom mjestu na groblju.
Građani su dužni pridržavati se pravila o ponašanju na groblju koje propisuje uprava groblja.

Članak 36.

Groblje je otvoreno za posjet svakog dana i to:
- u razdoblju od 01. travnja/aprila do 30. rujna/septembra od 7:30 do 19:30 sati;
- u razdoblju od 01. listopada/oktobra do 31. ožujka/marta od 08:00 do 17:30 sati.
Ukop se u pravilu vrši svakog dana unutar naprijed propisanog vremena, kao i svi radovi koji se trebaju vršiti na groblju, npr. izgradnja grobnice, košenje trave i sl. (osim nedjelje).
Groblje može biti otvoreno i dulje, odnosno kraće o čemu odlučuje uprava groblja kojoj je Općinsko vijeće povjerilo upravljanje grobljima.

4. KORIŠTENJE GROBNIH MJESTA

Članak 37.

Groblja služe za ukop osoba koje su umrle na području općine Kiseljak i osoba koje su na području općine Kiseljak imale posljednje prebivalište, odnosno boravište.
Umrlog se može ukopati i na groblju koje je on odredio za života ili koje odredi njegova obitelj, odnosno osobe koje su dužne skrbiti o njegovu ukopu.
Umrlog se može ukopati i izvan groblja samo uz odobrenje koje daje Služba za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje Općine Kiseljak.

Članak 38.

Privremeni ukop (do jedne godine) u grobno mjesto može se obaviti u sljedećim slučajevima:
1. ako je pokojnik u trenutku smrti imao prebivalište na području Općine, a nema osigurano grobno mjesto;
2. ako će posmrtni ostatci pokojnika biti premješteni u drugu općinu, grad ili državu.
Za privremeni ukop u grobno mjesto potrebno je pisano dopuštenje korisnika grobnog mjesta.
Privremeni ukop mora se obaviti u dvostrukom (limenom i drvenom) lijesu.

Članak 39.

Način i postupak dodjele grobnog mjesta na korištenje regulira se propisom uprave groblja.
Osoba koja traži ustupanje zemljišta za grobno mjesto, odnosno grob, dužna je podnijeti zahtjev upravi groblja. Uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje.
Rješenje o dodjeli grobnog mjesta mora posebno sadržavati:
- podatke o korisniku grobnog mjesta (ime i prezime, očevo ime, datum rođenja, prebivalište i adresu stanovanja);
- podatke o grobnom mjestu (grobno polje i broj grobnog mjesta, površinu grobnog mjesta, te naznaku da li se isto daje u svrhu izgradnja grobnice, odnosno uređenja groblja);
- podatke o osobama koje na prijedlog korisnika imaju pravo na ukop;
- iznos i obvezu plaćanja naknade za dodijeljeno grobno mjesto;
- obavezu plaćanja godišnje grobne naknade;
- uvjete gubitka grobnog mjesta, odnosno prava korištenja grobnog mjesta;
- pouku o pravnom lijeku, kao i druge podatke po potrebi.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka zainteresirana osoba može izjaviti žalbu Službi za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje Općine Kiseljak u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja stranci.
Tijekom žalbenog postupka uprava groblja ne može raspolagati grobnim mjestom koje je predmet žalbenog postupka.
Grobna mjesta koja su sagrađena kao grobnice dodjeljuju se putem neposrednog zahtjeva, prikupljanja ponuda ili natječaja.

Članak 40.

Grobnim se mjestom, u smislu ove odluke, smatra pojedinačni grob, obiteljski grob i grobnica.
Za dodjelu grobnog mjesta plaća se naknada upravi groblja i to prilikom dodjele.
Za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grobnu naknadu upravi groblja, u pravilu, jednom godišnje.
Članak 41.

Visinu naknade za dodjelu grobnog mjesta na korištenje i visinu godišnje grobne naknade utvrđuje uprava groblja.
Visinu naknade iz stavka 1. ovog članka utvrđuje uprava groblja svojom odlukom na koju suglasnost daje Općinsko vijeće Kiseljak.
Visina naknade za dodjelu grobnog mjesta na korištenje i visina godišnje grobne naknade utvrđuju se prema lokaciji groblja, opremljenosti groblja komunalnom infrastrukturom, lokaciji grobnog mjesta na groblju i veličini grobnog mjesta.
Sredstva ostvarena temeljem naknade iz stavka 1. ovog članka mogu se koristiti samo za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje groblja.

Članak 42.

Pravo ukopa na grobno mjesto ima osoba kojoj je dano pravo na korištenje i članovi njezine obitelji.
Članovima obitelji korisnika groba, u smislu ove odluke smatraju se supružnik korisnika, potomci i njihovi supružnici te roditelji korisnika grobnog mjesta.

Članak 43.

Ukop u popunjeno grobno mjesto može se obaviti nakon proteka 15 godina od posljednjeg ukopa uz dužnu pažnju prema ostacima ranije pokopanih.
Ako je grobnica sagrađena u više razina (s policama), grobno mjesto smatra se popunjenim kada su sve razine popunjene, te se ukop može obaviti nakon proteka 25 godina od posljednjeg ukopa.
Urne se mogu polagati i izvan rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.

Članak 44.

Nepoznate umrle osobe zadržavaju se u hladnjači mrtvačnice do pronalaženja stalnog mjesta prebivališta umrle osobe od strane nadležne policijske uprave.
Nepoznate osobe ukopavaju se u zajedničku grobnicu na groblju koju odredi Službi za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje Općine Kiseljak, na način uobičajen mjesnim prilikama, osiguravajući pritom poznate podatke o nepoznatoj osobi (dob, spol, datum smrti) na odgovarajući način.
Za ukop nepoznatih osoba i korisnika stalne novčane pomoći (koji se nalaze na evidenciji Općine Kiseljak) ne plaća se naknada za dodjelu grobnog mjesta na korištenje, kao ni godišnje grobne naknade, a troška pogreba snosi Općina Kiseljak.

Članak 45.

Nakon smrti korisnika groba korištenje grobnog mjesta stječu njegovi nasljednici.
Do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju grobnog mjesta u njega se mogu ukapati osobe koje su u času smrti korisnika groba bile članovi njegove obitelji.
Uprava groblja obustavit će ukope u grobno mjesto u slučaju spora o pravu ukopa, odnosno korištenja grobnog mjesta dok spor ne bude riješen.

Članak 46.

Korisnik može korištenje grobnog mjesta ugovorom ustupiti trećim osobama.
Ugovor o ustupanju tog korištenja mora se dostaviti upravi groblja radi upisa novog korisnika u grobni očevidnik.
Oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom pa, stoga, ako se ustupanje grobnog mjesta prodaje ili na drugi način prenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba, novi korisnik grobnog mjesta dužan je uz ugovor dostaviti upravi groblja i dokaz o uplaćenom porezu ili oslobađanju plaćanja poreza na promet nekretninama.

Članak 47.

Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena 10 godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka 15 godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka 25 godina od ukopa u grobnicu.
Prijašnji korisnik grobnog mjesta, za koje se prema stavku 1. ovog članka smatra da je napušteno, može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati.
Napuštenim grobovima smatraju se i svi grobovi bez nadgrobnog spomenika i podataka o umrloj osobi pokopanoj u taj grob, ako je od posljednjeg pokopa proteklo više od 20 godina.
Uprava groblja dužna je prije dodjele grobnog mjesta, odnosno grobnice drugom korisniku premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u zajedničku grobnicu (kosturnicu) izgrađenu za tu namjenu.
Redoviti prekop napuštenih grobova obavlja uprava groblja svake 2 godine.
Uprava groblja dužna je obavijest o prekopu objaviti u javnim glasilima.

Članak 48.

Grobovi koji su proglašeni spomenicima kulture ne mogu se smatrati napuštenim već ih treba održavati i obnavljati sukladno propisima o zaštiti spomenika kulture.
Grobovi s nadgrobnom opremom, stariji od 100 godina, ne smatraju se napuštenim.
Grobovi u kojima su pokopani posmrtni ostatci značajnih povijesnih osoba ne mogu se smatrati napuštenim, već je o njima dužna se brinuti Općina Kiseljak.
O tome koje se osobe smatraju značajnim odlučuje Općinski načelnik temeljem mišljenja koje daje Povjerenstvo za izbor i imenovanje Općinskog vijeća Kiseljak.

6. EKSHUMACIJA POSMRTNIH OSTATAKA

Članak 49.

Pod ekshumacijom posmrtnih ostataka podrazumijeva se:

- osiguranje adekvatne HTZ opreme,
- dostava potrebne pogrebne opreme na mjesto ekshumacije,
- iskopavanje posmrtnih ostataka,
- ekshumiranje tijela,
- smješta tijela u pogrebnu opremu,
- odvoz stare pogrebne opreme na deponovanje,
- dezinfekcija grobnog mjesta i okoline,
- zatrpavanje grobnog mjesta.

Članak 50.

Iskopavanje umrlih, odnosno njihovih posmrtnih ostataka (ekshumacija) može se vršiti na zahtjev članova obitelji umrlog i na zahtjev suda kada to nalažu posebni razlozi.
Članovima obitelji, u smislu stavka 1. ovog članka, smatraju se: bračni drug, djeca i roditelji umrlog.
Osoba koja traži iskopavanje radi prenošenja posmrtnih ostataka umrlog, mora predočiti dokaze o srodstvu, te izjave o pristanku ostalih članova obitelji iz stavka 2. ovog članka.
Iskop umrlih od zaraznih bolesti može se dopustiti tek nakon godinu dana od ukopa.
Odobrenje za iskopavanje daje sanitarni inspektor, a jedan primjerak rješenja mora se uručiti
upravi groblja.

Članak 51.

U slučaju kad se izvrši ekshumacija, grobno mjesto gdje je izvršena ekshumacija ostaje na raspolaganju upravitelju i može se ustupiti drugoj zainteresiranoj osobi.

5. GROBNI OČEVIDNICI I REGISTRI UMRLIH

Članak 52.

Uprava groblja dužna je voditi grobni očevidnik i registar umrlih osoba.
Sastavni dio grobnog očevidnika je položajni plan grobnih mjesta i grobnica, označen brojčanim oznakama koje se upisuju u grobni očevidnik.
Ovlašteni djelatnik uprave groblja obavlja upis podataka u grobni očevidnik na temelju isprava o identitetu umrle osobe i podataka koje daje osoba koja skrbi o ukopu umrle osobe.
Upisi u grobni očevidnik obavljaju se prema grobnom mjestu s podacima o korisniku grobnog mjesta i osobama ukopanim u grobno mjesto.

Članak 53.

Uprava groblja dužna je voditi registar umrlih osoba uz svaki grobni očevidnik.
Registar umrlih osoba vodi se prema početnom slovu prezimena.

Članak 54.

Grobni očevidnik i registar umrlih vode se u obliku knjige na uvezanim arcima.
Drugi primjerak grobnog očevidnika i registra umrlih vodi se računalnom tehnikom.

6. KAZNENE ODREDBE

Članak 55.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj uprava groblja:

1) ako se ne pridržava odredbi članka 25. ove odluke;
2) ako se ne pridržava odredbi članka 26. ove odluke;
3) ako se ne pridržava odredbi članka 27. ove odluke;
4) ako se ne pridržava odredbi članka 48. ove odluke.

Za prekršaj iz prethodnog stavka kaznit će se i odgovorna osoba u upravi groblja novčanom kaznom od 100,00 do 300,00 KM.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1) ako se ne pridržava odredbi članka 31. ove odluke;
2) ako se ne pridržava odredbi članka 32. ove odluke;
3) ako se ne pridržava odredbi članka 34. ove odluke;
4) ako se ne pridržava odredbi članka 35. ove odluke;
5) ako se ne pridržava odredbi članka 36. stavak 3. ove odluke;
6) ako se ne pridržava odredbi članka 47. ove odluke.

7. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

Nadzor nad primjenom odredaba ove odluke provodi Služba za gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje Općine Kiseljak.
Inspekcijski nadzor provode općinski građevinski i komunalni inspektor i komunalni redari.

Članak 57.

Grobljima izvan uporabe upravlja Javno poduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Kiseljak.

artinfo.ba