Sveti Ilija prorok je svetac čiji je život obilježen naizgled oprečnim, a zapravo vrlo povezanim stvarnostima: s jedne strane dubokom kontemplacijom i pustinjačkim samačkim životom predanja Bogu, a s druge strane izričitom borbenošću i aktivnom zauzetošću protiv nametanja i širenja poganske vjere, koja je, predvođena kraljem i kraljicom Ilijina vremena, progonima i ubijanjima prijetila istisnuti vjeru u pravoga Boga. U tom je smislu Ilijino vrijeme vrlo blisko današnjem, pa nam taj starozavjetni svetac, čiji se blagdan slavi 20. srpnja, itekako može biti i sada uzor i putokaz kako se boriti za očuvanje vjere i istinskih vrijednosti, a posebno u saznanju da Bog pokazuje svoju moć kada on hoće i na način na koji hoće.
Životni put
Sveti Ilija je bio rodom iz Tišbe, mjesta na istočnoj obali Jordana, odnosno na rubu Giledaske pustinje, a ime mu na hebrejskom jeziku znači Moj Bog je Jahve. Moglo bi se reći kako ga je ime i obilježilo, odnosno svakodnevno potvrđivanje da je njegov Bog Jahve bio je i njegov životni program.
Djelovao je i naviještao Božju riječ u Sjevernom izraelskom kraljevstvu (današnjem Izraelu) za vrijeme kralja Ahaba i njegova žene Izebele. Spada u četiri osobe Starog Zavjeta ili vremena prije Isusa, koje evanđelja posebno spominju. To su Abraham, Mojsije David i Ilija. Evanđelisti su obuzeti likom ovog čovjeka velike vjere, te ga zato spominju više puta. On je veliki junak, koji se ne bori za sebe, nego za Boga. Borio se kao nijedan prorok prije njega da njegov narod ne ode od Boga, nego da pripada i da se klanja samo Bogu. Ime Ilija znači: Gospodin je moj Bog! Govorio je: Ne može se častiti i klanjati krivim bogovima uz pravog Boga. Borio se protiv idola u svom narodu.
Prema Svetom pismu, Ilija nije umro, nego je uznesen na nebo, odnosno dok je razgovarao s prorokom Elizejem, spustila su se među njih ognjena kola s ognjenim konjima, a potom je Ilija u njima uzdignut na nebo i nestao.
O svetom Iliji u Svetom pismu, u 1. i 2. Knjizi o kraljevima, osim one u kojoj se spominje njegova pogodba s Baalovim svećenicima i osim uznesenja na nebo, ima više zgoda, a najpoznatija je o udovici iz Sarfate, koja je, zbog trogodišnje suše koja je pogodila one krajeve, živjela u krajnjoj neimaštini sa svojim sinom.
Iako, gledano s književne strane, tekstovi o Iliji spadaju među najljepše zapise u Starom zavjetu, oni su češće obilježeni danas nerazumljivim nasiljem i elementima misterioznosti. Koliko se pri tome oni trebaju, barem dijelom, čitati i kroz prizmu slikovitog prikaza, zadaća je koju trebaju procijeniti egzegete, ali je svakako dobro primijetiti kako treba biti otvoren i za mogućnost takvih nadnaravnih oblika pokazivanja Božje moći, kako je to prikazano u tekstovima o Iliji, a što današnji naraštaj nije spreman lako prihvatiti.
Zaštitnik Bosne i Hercegovine
Sveti Ilija se štuje kao zaštitnik Bosne i Hercegovine ali i naše kiseljačke Župe. Štuju ga, uz katolike, i drugi kršćani, a značajan je i među Židovima i muslimanima. Zaziva ga se u zaštitu od oluje, groma i vatre, kao i u drugim nevoljama, a stavlja se i kao uzor u usrdnoj i predanoj molitvi. U narodu se kroz šalu voli govoriti da, kada grmi i sijeva, sveti Ilija vozi svoja kola po nebu.
Biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice (Vatikana) da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752, stoga ga Hrvati u našoj državi danas slave kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.
Župa Kiseljak
Župa Kiseljak nastala je odvajanjem od župe Banbrdo, najprije kao mjesna kapelanija 1876. god., ali je uskoro proglašena župom. Od spomenute godine vode se matične knjige.
Bogoslužje se dulje vremena obavljalo u skromnoj kapelici. Gradnja crkve započeta je 1895. god. po projektu arhitekta Josipa Vancaša. Ona je relativno brzo dovršena, tako da je posveta crkve obavljena 1897. godine. U nju je 1901. postavljen glavni oltar, izrađen u radionici F. Stuflessera u Tirolu, a tada je nabavljen i Put križa. Približno iz tog je vremena i oltarna slika Sv. Ilije proroka.
God. 1984. crkva je porušena te je počela izgradnja moderne crkve po projektu Antuna Karavanića (450 m2). Ona je izvana dovršena i svojim se arhitektonskim oblicima doima vrlo atraktivno, a tomu pridonosi i njezin položaj na brežuljku, odakle dominira Kiseljakom i okolicom. Ispod crkve se nalazi kripta s vjeronaučnom dvoranom a na zvoniku pak tri zvona. Zadnjih godina izrađen je projekt za kompletno unutarnje uređenje. Prvi korak u tome pravcu napravljen je 2004. postavljanjem vitraja Isusovo rođenje i Naviještenje akademskog slikara Dražena Trogrlića.
Danas počinje i trodnevna priprava (mise u 18 sati) za patron Župe koji će svečano biti proslavljen misom u subotu u 11 sati koju će predvoditi fra Josip Mrnjavac, profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.
Nadahnuće za današnje vrijeme
Posebno svetog Iliju štuju karmelićani, ponajprije iz razloga jer je taj prorok puno vremena provodio u samoći i molitvi na brdu Karmelu, nedaleko od grada Haife u Izraelu, a također i zbog čudesnog uništenja Baalovih svećenika, djela kojega je Bog učinio po zazivu proroka Ilije. Na istom je mjestu u 12. st. nastala karmelićanska redovnička zajednica, koja se nadahnjuje upravo takvim svetim i samozatajnim životom kakvoga je provodio sveti Ilija na toj gori.
Životni put svetog Ilije, s jedne strane prožet molitvom i tišinom, a s druge strane gorljivošću i borbenošću u obrani prave vjere, poticaj je svima nama da njegujemo kršćansku molitvu i svakodnevno rastemo u ljubavi prema Bogu, ali i da znamo uvijek i svuda braniti pravovjernost i ne bojati se nikakvih današnjih tirana koji zagušuju vjerske slobode, svjesni kako je i s nama isti moćni Bog koji je svoju veličinu jasno pokazao svima u Ilijino vrijeme.
U svakom slučaju, sveti Ilija nam je i danas izvrstan putokaz i poticaj kako braniti i čuvati svoju vjeru od raznih oblika suvremenih odbacivanja Boga, kao i od nasrtaja mnogih agresivnih svjetskih moćnika na sve one koji žele živjeti evanđeoske vrijednosti.
Artinfo.ba
