cvjetnica lavor

 Uskrsni običaji počinju s Cvjetnicom kada se Crkva prisjeća Isusovog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe. Cvjetnica je ujedno i posljednja nedjelja korizme kada se u crkve nose na blagoslov zelene grančice jele, tise ili masline i sl.

Po dolasku iz crkve uz molitvu, blagoslovljenom vodom se prethodno blagoslovi kuća i okućnica a potom vjernici zataknu dio blagoslovljene jelice za stropnu gredu, raspelo ili sliku sveca, kako bi uz blagoslov donijela i zaštitu od groma i uroka. Ove grančice bi se također odnosile na njive i u voćnjake kako bi urodili plodom. Vrsta blagoslovljenih graničica različita je u Hercegovini i Bosni. Za katoličko stanovništvo u Hercegovini karakteristične su maslinove grančice dok su za katoličko stanovništvo u Bosni grančice jele ili kakvog drugog crnogoričnoga drveta. Spomenute grančice također su se nosile na grbove svojih najbližih, a jedno vrijeme u okolici Travnika na groblja su se nosile ovršice - vrhovi jelovih grana, dužine do jednog metra, ukrašene krep – papirom u boji ili prvim proljetnim cvijećem.

Zanimljivo je kako se u okolici Fojnice uz grančice jelovine, tisovine, šimšira, i sl. blagoslivljaju razni drveni predmeti od jelovine: teljige, špice, preslice, vretena čime se želi da blagoslov prijeđe i na njihov rad i stoku. Također, u okolici Fojnice ,u pojedinim selima, običaj je uoči Cvjetnice paliti krijesove. Na Cvjetnicu ujutro bi se namakalo proljetno cvijeće (najčešće ljubičice) i jagorčevine u čistoj vodi, kojom bi se djeca i ukućani umivali kako bi imali lijepo lice. Uskrsni običaji počinju s Cvjetnicom kada se Crkva prisjeća Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Cvjetnica je ujedno i posljednja nedjelja korizme kada se u crkve nose na blagoslov zelene grančice jele , tise ili masline i sl.

Po dolasku iz crkve uz molitvu, blagoslovljenom vodom se prethodno blagoslovi kuća i okućnica a potom vjernici zataknu dio blagoslovljene jelice za stropnu gredu, raspelo ili sliku sveca, kako bi uz blagoslov donijela i zaštitu od groma i uroka. Ove grančice bi se također odnosile na njive i u voćnjake kako bi urodili plodom. Vrsta blagoslovljenih graničica različita je u Hercegovini i Bosni. Za katoličko stanovništvo u Hercegovini karakteristične su maslinove i palmine grančice dok su za katoličko stanovništvo u Bosni grančice jele ili kakvog drugog crnogoričnoga drveta. Spomenute grančice također su se nosile na grbove svojih najbližih, a jedno vrijeme u okolici Travnika na groblja su se nosile ovršice - vrhovi jelovih grana, dužine do jednog metra, ukrašene krep – papirom u boji ili prvim proljetnim cvijećem. Zanimljivo je kako se u okolici Fojnice uz grančice jelovine, tisovine, šimšira, i sl. blagoslivljaju razni drveni predmeti od jelovine: teljige, špice, preslice, vretena čime se želi da blagoslov prijeđe i na njihov rad i stoku. Također, u okolici Fojnice ,u pojedinim selima, običaj je uoči Cvjetnice paliti krijesove. Nekada je bio običaj na području Viteza, Travnika, Novog Travnika i Busovače subotom uoči Cvjetnice djeca bi nabrala prvo proljetno cvijeće. Ujutro bi se namakalo proljetno cvijeće (najčešće ljubičice i jagorčevine) u čistoj vodi, kojom bi se djeca i ukućani umivali kako bi imali lijepo lice.

 

Autor: Velimir Bugarin

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17