× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

poplave kis dron

Tijekom proljeća na području Federacije Bosne i Hercegovine može se očekivati pojava većih kišnih padavina i naglo topljenje snijega te nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje prometnih komunikacija i slično, priopćeno je danas iz Federalne uprave civilne zaštite.
Kako piše u saopćenju, u ljetnom periodu moguća je pojava suše što može prouzrokovati nedostatak pitke vode za stanovništvo, odnosno za normalan razvoj poljoprivrednih kultura čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda i slično.
Saopćenje prenosimo u cijelosti.

''Kako bi se navedene, ali i druge opasnosti umanjile i dovele pod nadzor, a u cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, potrebno je da nadležni organi, odnosno nosioci zaštite i spašavanja u općinama i gradovima, kao i kantonima, blagovremeno planiraju, organiziraju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojave i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i preduprijeđenja opasnosti od štetnog djelovanja voda (pojava poplava, bujičnih i podzemnih voda na vodotocima, erozija, klizišta, odrona, i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova, za organiziranje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom s ciljem sprječavanja i smanjenja opasnosti, PREPORUČUJEMO da:
1) izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom) radi utvrđivanja da li su u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu sa odgovarajućim odredbama važećih propisa kojima su regulirana ova pitanja, te izvrše potrebna ažuriranja tih planova;
2) svakodnevno posmatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja, planiraju i organiziraju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenje riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stepen realizacije tih mjera i aktivnosti;
3) unaprijede saradnju nadležnih organa civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nosiocima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska poduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i vanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informiranja građana o nailasku plavne vodene mase;
4) osposobe građane za organiziranje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta i drugih prirodnih nesreća;
5) organiziraju i provode aktivnosti na sprječavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr.,
6) izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje na vodi i pod vodom i preduzmu potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;

Pored navedenog, preporučujemo i sljedeće aktivnosti:
1) Ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni, da kantonalne uprave odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim kantonalnim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku, pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta za nastupajući period;
2) Da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci kantonalnih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke po potrebi treba pozivati nadležne nosioce aktivnosti zaštite i spašavanja u kantonima i općinama/gradovima i analizirati:
rezultate ostvarene saradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno poduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, klizišta, suše i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona; stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara; spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi; spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi;
spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u pitkoj vodi, hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i druge potrebne mjere zaštite i spašavanja.

Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je da i u vezi predmetnog akta, redovno, najmanje jednom mjesečno, obavijestite ovu Upravu o poduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno kantona, te stupnju realizacije tih mjera na svom području'', navode iz Federalne uprave civilne zaštite.

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

poplave kis dron

Tijekom proljeća na području Federacije Bosne i Hercegovine može se očekivati pojava većih kišnih padavina i naglo topljenje snijega te nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje prometnih komunikacija i slično, priopćeno je danas iz Federalne uprave civilne zaštite.
Kako piše u saopćenju, u ljetnom periodu moguća je pojava suše što može prouzrokovati nedostatak pitke vode za stanovništvo, odnosno za normalan razvoj poljoprivrednih kultura čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda i slično.
Saopćenje prenosimo u cijelosti.

''Kako bi se navedene, ali i druge opasnosti umanjile i dovele pod nadzor, a u cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, potrebno je da nadležni organi, odnosno nosioci zaštite i spašavanja u općinama i gradovima, kao i kantonima, blagovremeno planiraju, organiziraju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojave i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i preduprijeđenja opasnosti od štetnog djelovanja voda (pojava poplava, bujičnih i podzemnih voda na vodotocima, erozija, klizišta, odrona, i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova, za organiziranje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom s ciljem sprječavanja i smanjenja opasnosti, PREPORUČUJEMO da:
1) izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom) radi utvrđivanja da li su u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu sa odgovarajućim odredbama važećih propisa kojima su regulirana ova pitanja, te izvrše potrebna ažuriranja tih planova;
2) svakodnevno posmatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja, planiraju i organiziraju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenje riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stepen realizacije tih mjera i aktivnosti;
3) unaprijede saradnju nadležnih organa civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nosiocima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska poduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i vanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informiranja građana o nailasku plavne vodene mase;
4) osposobe građane za organiziranje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta i drugih prirodnih nesreća;
5) organiziraju i provode aktivnosti na sprječavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr.,
6) izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje na vodi i pod vodom i preduzmu potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;

Pored navedenog, preporučujemo i sljedeće aktivnosti:
1) Ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni, da kantonalne uprave odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim kantonalnim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku, pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta za nastupajući period;
2) Da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci kantonalnih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke po potrebi treba pozivati nadležne nosioce aktivnosti zaštite i spašavanja u kantonima i općinama/gradovima i analizirati:
rezultate ostvarene saradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno poduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, klizišta, suše i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona; stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara; spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi; spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi;
spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u pitkoj vodi, hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i druge potrebne mjere zaštite i spašavanja.

Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je da i u vezi predmetnog akta, redovno, najmanje jednom mjesečno, obavijestite ovu Upravu o poduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno kantona, te stupnju realizacije tih mjera na svom području'', navode iz Federalne uprave civilne zaštite.

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.