× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

poklade kis trg

Pokladna nedjelja je pred nama. Tradicionalno, okupljanje svih zaljubljenika u poklade, narodne običaje, ples i glazbu bit će na Gromiljaku. Nakon svete mise u 11 sati, svi zainteresirani mogu uživati u glazbi uživo, kuhanom vinu, i raznovrsnoj hrani.
pokladna povorka zatim će krenuti put Kiseljaka, te se zaustaviti na Trgu kneza Radoje. Kako su nam potvrdili iz HKUD-a Gromiljak dolazak u Kiseljak je planiran oko 14 sati.

 

Riječ poklade dolazi od nestalog slavenskoga glagola klasti, kladem, a jedno od značenja je i „vaditi jelo iz tanjura“. Fašnik je pak izvedenica iz njemačkoga, gdje se riječ može tumačiti kao izvedenica iz fasten, što znači „postiti“ i feseln ili „biti plodan“.

Po nekim tumačenjima karneval se vezuje uz latinski carrus navalis ili currus navalis, što znači „brod na kotačima“. Takvi su brodovi na kotačima bili dio starorimskih svečanosti Saturnalija. One su se priređivale u čast boga Saturna, od 17. do 24. prosinca, kada su se završavali poljoprivredni radovi.

Tada bi nastupilo veselje te su se ljudi međusobno darivali. Posljednjeg dana rimskih Saturnalija izjednačavali su se gospodari i robovi odnosno robovi su se samo na taj dan mogli ponašati kao slobodni građani. Smatra se da su te svetkovine označavale sjećanje na zlatno doba vladavine boga Saturna kada nije bilo razlike i podjele među ljudima. Te se svečanosti, kao i druge proljetne rimske svečanosti, mogu smatrati svojevrsnom prethodnicom današnjim poklada.

Poklade se povezuju i s rimskim običajem Kalendae Januariae koje su trajale do početka siječnja. U to su se vrijeme muškarci preoblačili u žene ili su se maskirali u životinjske maske, vrlo često jelena i krave. Rimski blagdan Compitalia također se povezuje s karnevalom odnosno s običajem spaljivanja lutaka na kraju pokladnog razdoblja. Compitalia je bila svetkovina pomičnog datuma koja se slavila između 17. prosinca i 5. siječnja.

Ljudi su vjerovali da duše predaka slobodno lutaju te da se od njih mogu zaštititi vješanjem lutaka na kuće. Vjeruje se da su te lutke zamjena za ljudske žrtve koje su se prinosile u ranije doba. Običaj Lupercalia 15. veljače pastirski je blagdan. Posvećen je bogu Lupercusu, čuvaru životinja i zaštitniku njihove plodnosti, dok je blagdan Matronalia bio posvećen plodnosti žena.

Poklade su pomična svetkovina promjenjive dužine trajanja. Ta se nestalnost vezuje uz kršćanski blagdan Uskrs, koji je i sam pomični blagdan te ga kršćani ne slave svake godine istoga datuma. U hrvatskim krajevima nije jednako trajanje niti samih pokladnih ophoda i zabava, kao ni vrijeme spaljivanja pokladne lutke na kraju ludovanja.


Usklađivanje datuma Uskrsa u povijesti kršćanstva vezuje se uz problem usklađivanja mjesečeve i sunčeve godine. Krist je razapet 13. dana mjeseca nisana po židovskom lunarnom kalendaru. Isprva se Uskrs slavio zajedno sa židovskom Pashom 14. nisana, ali je nakon prihvaćanja julijanske reforme kalendara Uskrs pomaknut na nedjelju, jer je i Krist uskrsnuo u nedjelju 15. nisana. Nakon niza pregovaranja kroz stoljeća, u Niceji je na crkvenom saboru 325. godine određeno da Uskrs pada u prvu nedjelju iza uštapa nakon proljetne ravnodnevnice, a to može biti između 22. ožujka i 25. travnja.

Valja napomenuti da je na saboru u Beneventu 1091. godine srijeda nakon Pedesetnice određena za početak četrdesetodnevnog posta. Nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Čiste Srijede ili Pepelnice, kako je negdje zovu, uvriježili su se kao najvažniji dani poklada u našoj zemlji. Sam početak poklada različit je u hrvatskim krajevima. Negdje maskiranja započinju odmah nakon 6. siječnja, blagdana Sveta tri kralja, dok u nekim krajevima započinju na dan sv. Antuna (17. siječnja) ili na Svijećnicu (2. veljače).

S obzirom na različite datume početka pokladnih zbivanja možemo zaključiti da, najšire gledano, poklade, karneval, mesopust ili fašnik traju u našim krajevima od blagdana Sveta tri kralja do Čiste srijede. To zapravo znači da najkraće razdoblje traje od 6. siječnja do 10. veljače ili u dužoj varijanti čak do 17. ožujka.

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

poklade kis trg

Pokladna nedjelja je pred nama. Tradicionalno, okupljanje svih zaljubljenika u poklade, narodne običaje, ples i glazbu bit će na Gromiljaku. Nakon svete mise u 11 sati, svi zainteresirani mogu uživati u glazbi uživo, kuhanom vinu, i raznovrsnoj hrani.
pokladna povorka zatim će krenuti put Kiseljaka, te se zaustaviti na Trgu kneza Radoje. Kako su nam potvrdili iz HKUD-a Gromiljak dolazak u Kiseljak je planiran oko 14 sati.

 

Riječ poklade dolazi od nestalog slavenskoga glagola klasti, kladem, a jedno od značenja je i „vaditi jelo iz tanjura“. Fašnik je pak izvedenica iz njemačkoga, gdje se riječ može tumačiti kao izvedenica iz fasten, što znači „postiti“ i feseln ili „biti plodan“.

Po nekim tumačenjima karneval se vezuje uz latinski carrus navalis ili currus navalis, što znači „brod na kotačima“. Takvi su brodovi na kotačima bili dio starorimskih svečanosti Saturnalija. One su se priređivale u čast boga Saturna, od 17. do 24. prosinca, kada su se završavali poljoprivredni radovi.

Tada bi nastupilo veselje te su se ljudi međusobno darivali. Posljednjeg dana rimskih Saturnalija izjednačavali su se gospodari i robovi odnosno robovi su se samo na taj dan mogli ponašati kao slobodni građani. Smatra se da su te svetkovine označavale sjećanje na zlatno doba vladavine boga Saturna kada nije bilo razlike i podjele među ljudima. Te se svečanosti, kao i druge proljetne rimske svečanosti, mogu smatrati svojevrsnom prethodnicom današnjim poklada.

Poklade se povezuju i s rimskim običajem Kalendae Januariae koje su trajale do početka siječnja. U to su se vrijeme muškarci preoblačili u žene ili su se maskirali u životinjske maske, vrlo često jelena i krave. Rimski blagdan Compitalia također se povezuje s karnevalom odnosno s običajem spaljivanja lutaka na kraju pokladnog razdoblja. Compitalia je bila svetkovina pomičnog datuma koja se slavila između 17. prosinca i 5. siječnja.

Ljudi su vjerovali da duše predaka slobodno lutaju te da se od njih mogu zaštititi vješanjem lutaka na kuće. Vjeruje se da su te lutke zamjena za ljudske žrtve koje su se prinosile u ranije doba. Običaj Lupercalia 15. veljače pastirski je blagdan. Posvećen je bogu Lupercusu, čuvaru životinja i zaštitniku njihove plodnosti, dok je blagdan Matronalia bio posvećen plodnosti žena.

Poklade su pomična svetkovina promjenjive dužine trajanja. Ta se nestalnost vezuje uz kršćanski blagdan Uskrs, koji je i sam pomični blagdan te ga kršćani ne slave svake godine istoga datuma. U hrvatskim krajevima nije jednako trajanje niti samih pokladnih ophoda i zabava, kao ni vrijeme spaljivanja pokladne lutke na kraju ludovanja.


Usklađivanje datuma Uskrsa u povijesti kršćanstva vezuje se uz problem usklađivanja mjesečeve i sunčeve godine. Krist je razapet 13. dana mjeseca nisana po židovskom lunarnom kalendaru. Isprva se Uskrs slavio zajedno sa židovskom Pashom 14. nisana, ali je nakon prihvaćanja julijanske reforme kalendara Uskrs pomaknut na nedjelju, jer je i Krist uskrsnuo u nedjelju 15. nisana. Nakon niza pregovaranja kroz stoljeća, u Niceji je na crkvenom saboru 325. godine određeno da Uskrs pada u prvu nedjelju iza uštapa nakon proljetne ravnodnevnice, a to može biti između 22. ožujka i 25. travnja.

Valja napomenuti da je na saboru u Beneventu 1091. godine srijeda nakon Pedesetnice određena za početak četrdesetodnevnog posta. Nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Čiste Srijede ili Pepelnice, kako je negdje zovu, uvriježili su se kao najvažniji dani poklada u našoj zemlji. Sam početak poklada različit je u hrvatskim krajevima. Negdje maskiranja započinju odmah nakon 6. siječnja, blagdana Sveta tri kralja, dok u nekim krajevima započinju na dan sv. Antuna (17. siječnja) ili na Svijećnicu (2. veljače).

S obzirom na različite datume početka pokladnih zbivanja možemo zaključiti da, najšire gledano, poklade, karneval, mesopust ili fašnik traju u našim krajevima od blagdana Sveta tri kralja do Čiste srijede. To zapravo znači da najkraće razdoblje traje od 6. siječnja do 10. veljače ili u dužoj varijanti čak do 17. ožujka.

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više