zagorice selo

"Najkrajnje selo ove Župe, imenito Zagorice, leži istočno od župne crkve a u kotaru visočkom. Tamo su stanovnici svi katolici osme jedne familije hriščanske a s malom iznimkom dobro stojećih, ljudi marljivi i radini", piše daleke 1900. godine tadašnji kiseljački župnik izvještavajući o pojedinim događajima iz ove godine a vezane, kako i stoji, o naselju Zagorice.

Naime, riječ je naselju općine Visoko, ali Župe Kiseljak, kako prije rata tako i danas većinski katoličko-hrvatskom. Ove podatke vezane za samo stanovništvo su manje više dostupni, točni i s određenim vremenskim kontinuitetom zahvaljujući naravno crkvenom djelovanju no sve druge informacije vezane za naselje Zagorice su skoro pa nepostojeći.

Kada je riječ o crkvenim običajima s početka 20.stoljeće konkretno za kiseljačku Župu, još 1924. župnik fra Augustin Kristić spominje blagoslov groblja u Zagoricama na blagdan Uzašašća kao i to da se još od 19.stoljeća za vrijeme svete mise u blagoslov piše ili u novcu ili pšenici te se prilozi pročitaju na misi kao i molitve koje se zapišu prethodno. Podsjećamo, Ordinarijat je donio Odluku 1891. godine da se sva groblja blagoslove, prije toga ograde te u sredini stavi križ. Tadašnji kiseljački župnik fra Blaž Pordusić je uvidio da to nije uređeno do 1897. te je iste godine redom obavio blagoslov grobalja a svako groblje je dobilo svog zaštitnika. Zaštitnik groblja u Zagoricama je sveti Ilija Prorok, a blagoslov je očito bio na svetkovinu Uzašašća/Spasova 27. svibnja. Ova tradicija daje do dana današnjeg, jer je proljetni blagoslov na ovom groblju uvijek na ovaj blagdan. Dostupni crkveni zapisi dalje svjedoče još poneku zanimljivu životnu priču poput one o pogibelji imućnog Grge Galića, izbacivanja iz crkve sina i nevjeste Nikole Perkovića te epidemiji pjegavog tifusa koji je ovim područjem zavladao početkom 1919. godine...


Priča glede ovog sela je donekle aktualizirana u jesen 2016. godine zahvaljujući utjecaju lokalnog stanovništva koje još uvijek obitava na ovom pitomom području prekrasne prirode ali i trudu sadašnjeg župnika fra Zorana Vukovića da se konačno riješi pristupni put do katoličkog groblja koji je dosad postojao samo  šumskim putem.

Dogovorenom suradnjom i financijskim izdacima Općine Kiseljak i Općine Visoko, projekt je započet i nakon postavljanja mosta čeka bolje dane barem kada je riječ o vremenskim prilikama ali i novčanim sredstvima sa drugih i viših razina vlasti.


Naime, u granicama Župe Kiseljak, uz naselja Borina, Brnjaci, Čalikovac, Čizma, Paleška Ćuprija, Palež, Paretak, Parževići, Podastinje, Potkraj, te gradsku zonu Kiseljaka, u svom istočnom dijelu nalaze se i dva povratnička naselja Završje i Zagorice. Između ova dva naselja granica je općina Kiseljak i Visoko. U ratno vrijeme upravo je ovdje bila linija bojišnice između HVO-a i Armije BiH, tako da su i jedno i drugo dobrim dijelom bili devastirani. Posebno naselje Zagorice koje je bilo zaposjednuto i razoreno od vojnika Armije BiH. Mještani i jednog i drugog sela svoje utočište u to ratno vrijeme pronašli su kod rodbine u kiseljačkoj općini.
Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, jedan dio njih se vratio, obnovio svoje domove i nastavio živjeti u prijeratnim prostorima. Ova dva sela povezuje i zajedničko groblje. Uz spomenute povratničke obitelji, njemu pripadaju i obitelji koje su u ratno vrijeme iselile i svoje utočište našle u drugim kiseljačkim naseljima. Za sada putničkim automobilom nije moguć pristup groblju. „Jedan od razloga pokretanja ovog projekta bio je upravo rješavanje pristupa groblju. Drugi, za mene župnika, puno važniji, jest očuvanje cjeline i povezanosti ovih sela“ kaže župnik Vuković.
Izgradnjom puta Zagorice-Završje, povezala bi se dva hrvatska sela, i ujedno dalo dodatno ohrabrenje povratničkim obiteljima da ustraju živjeti na stoljetnim ognjištima.

Put bi bio ujedno i alternativa dijelu regionalne prometnice R 443 Visoko – Kiseljak, na kojoj su česte prometne nesreće.
Na planiranom putu dvije su veće prepreke, jedna je potok Gukalac (=granica općina) koji se mora premostiti mostom, a druga zemljište koje se mora učvrstiti potpornim zidom. Rješavanje prve prepreke je već u tijeku a daljnja realizacije će teći kroz više faza, potvrdio je župnik.
Inače, prema posljednjem crkvenom popisu prilikom blagoslova kuća, u Završju stanuje 17 obitelji s 42 osobe dok je u Zagoricama 19 obitelji odnosno 48 članova.

Kad kažemo da je ovo priča o jednom mostu, naravno da je njegova uloga osim fukcionalne još više simbolična. Jer, teško da će u Zagoricama kao i većini povratničkih sela ikad više biti onog života kakvog je bilo možda prije rata. Ali bez obzira na to, most će utvrditi povezanost ovog naselja kako sa Župom ali tako i sa općinom Kiseljak sa svime onime što ista žiteljima ovoga kraja možda znači i predstavlja. Nadalje, potvrdit će značaj ovog kraja za administracije Visokog i Kiseljaka, bez obzira koliko ljudi ovdje živjelo. Uostalom, kad ničeg ili nikoga možda jednom ne bude, ostaje groblje, ostaju križevi, kao vječni spomen jednog vremena, povijesti i naroda.

 

 

IM/artinfo.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17