Ima i obitelji koje su se vratile iz Njemačke te Švedske
U odnosu na prijeratni broj vjernika u župi Fojnica, a živjelo ih je oko šest tisuća, statistika ove srednjobosanske župa koja se teritorijalno poklapa s granicama općine Fojnica ni u prošloj godini nije donijela posebna iznenađenja. Tako se i u 2018. godini nastavio trend smanjenja broja vjernika te ih je prilikom blagoslova kuća početkom godine popisano ukupno 2613 u 1055 katoličkih obitelji, što čini prosjek od 2,47 člana po obitelji. Broj vjernika u odnosu na 2017. godinu, odnosno podatke dobivene prilikom blagoslova kuća početkom prošle godine manji je za ukupno 88.
Prije godinu dana u Fojnici je popisan 2701 vjernik u 1080 obitelji. Ima li se u vidu podatak da su u matice umrlih u prošloj godini upisana 62 vjernika dok je krštenih bilo 25, uz negativan priraštaj dolazi se do zaključka da je trend odlaska vjernika iz župe Fojnica u prošloj godini ipak bio manji u odnosu na sve prethodne poslijeratne godine u kojima se broj vjernika više nego prepolovio.
"Glavni razlog odlasku vjernika iz župe Fojnica i dalje je ekonomske prirode. Najčešće odlaze mladi koji nakon školovanja ne uspijevaju pronaći posao ovdje. Ima naravno i obitelji koje odlaze ali ne samo u zapadnoeuropske zemlje. Jedna obitelj prošle godine odeslila je u susjedni Kiseljak, a jedna se opet iz Njemačke vratila u našu župu, u naselje Gojevići", kaže nam fra Miro Relota, župnik i gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici.
Doznajemo da se povratnicima u Fojnicu u međuvremenu pridružila i jedna obitelj koja se u Fojnicu vratila iz Švedske. Prema podacima župnog ureda Fojnica, u matice vjenčanih upisano je 17 parova, od čega je sedam vjenčanih ostalo u župi, dok je preostalih 10 u kojima su mladić ili djevojka iz druge župe odlučilo živjeti negdje drugo.
U Fojnici je urađena i statistika vjernika po naseljima. Osim središta Fojnice u kojemu ih živi najveći broj, preko 700 vjernika u 170 obitelji, najviše katoličkih obitelji živi u naseljima Bakovići 124 obitelji s 327 članova, potom Šavniku gdje u 88 obitelji živi 259 članova, zatim Gojevićima gdje je u 98 obitelji popisan 251 vjernik. Samo jedan vjernik je u selu Korita, a u Putljevači i Bježaniji po dva.
Upravo primjer naselja Bakovići i Gojevići u kojima su Hrvati ostali i tijekom rata još jednom potvrđuje ulogu HVO-a ne samo u obrani već i opstanku Hrvata na području središnje Bosne. Statistika naselja koja su tijekom rata bila pod nadzorom HVO-a su i danas među najvitalnijim.
artinfo.ba
