× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

 

 

Dug je put do asimilacije, poručuju Sarajlije i Travničani koji nakon progona žive u gradu mineralne vode


Još jedno zanimljivo druženje u caffe-u „Jerusalem“ u Kiseljak. Ovog puta HSP i spomenuti ugostiteljski objekt organizirali su večer izbjeglica i progranika. Po riječima Marinka Ilijaševića, organizatora događaja cilj je bio evocirati sjećanja na egzodus kojeg su doživjeli u ratu te sagledati gdje su danas kad je u pitanju proces asimilacije u novoj sredini. Večer izbjeglica i prognanika u Kiseljaku okupila je prognanike iz Hadžića, Ilidže, Sarajeva te Travnika. „Još su svježa sjećanja na progon iz sredina u kojima smo živjeli do rata“, kaže nam Ilijašević dok na pitanje jesu li prilagodili životu u Kiseljaku gdje žive više od četvrt stoljeća klima glavom. „Dug je put do asimilacije. Ima još toga na što se nismo navikli, malo je do nas, a malo i do domicilnih“, sa smjehom odgovara Ilijašević kojeg Kiseljačani znaju kao aktivnog kritičara mnogih društvenih procesa u ovom mjestu. No, kritike je ovom prilikom ostavio po strani, a mi smo potražili drugu stranu priče budući da se prognanicima i izbjeglicama iz Sarajeva i Travnika pridružio i veliki broj domaćih. „Oni su za status quo, a mi za povratak svih na svoje“, u šali nam kaže jedan od Kiseljačanina. Podsjećamo, pored Sarajlija i Travničana, utočište u Kiseljaku u ratu našli su i prognanici iz Kaknja, Vareša, Breze, Fojnice. Mnogi od njih ostali su živjeti u ovom mjestu.

 


Poseban pečat večeri izbjeglih i prognanih dao je glazbeni gost koji je stigao čak iz New Yorka. Riječ je narodnjačkoj zvijezdi bivše države Mladenu Tomiću čiji sjaj ne blijedi ni nakon što je zagazio u osmo desetljeće života. „Došao sam obići prijatelje u Sarajevu i Kreševu jer ja sam rođeni Sarajlija koji ima vikendicu u Kreševu. Snimao sam ovih dana s Hankom Paldum novogodišnji program za jednu od ovdašnjih televizija, a kad me Marinko Ilijašević pozvao nisam mogao odbiti i drago mi je da sam večeras u Kiseljaku“, kazao nam je Tomić čiji je glazbeni uspon počeo 70-ih godina prošlog stoljeća pobjedom na Ilidžanskom festivalu s hitom Gordana. Pjevajući o ljubavi i ljubeći Tomić je proputovao svijet. Poznat je i kao humanitarac. Osvrnuo se i na odnos prema izbjeglicama u svijetu. „Mislim da bi cijeli svijet trebao pokazati više suosjećanja prema izbjeglicama, počevši od Amerike u kojoj živim godinama“, zaključuje Tomić.
Uz domaće glazbenike i glazbenu zvijezdu Mladena Tomića izbjeglice iz Sarajeva i Travnika zajedno s Kiseljačanima pjevali su i družili se do kasnih večernjih sati. Evocirati sjećanja kažu najbolje je uz dobru glazbu koje u „Jerusalemu“ nije manjkalo, ali ni zajedništva domaćih i pridošlica koje su se u proteklih 25 godina ipak prilično udomaćile u gradu mineralne vode. Činjenica da zajedno „feštaju“ domaći i izbjeglice i to po zna koji put, najbolje govori o uspješnoj prilagodbi na novu sredinu, puno više od kritika i pridošlih i domaćih.

ap/artinfo.ba

 

 

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

 

 

Dug je put do asimilacije, poručuju Sarajlije i Travničani koji nakon progona žive u gradu mineralne vode


Još jedno zanimljivo druženje u caffe-u „Jerusalem“ u Kiseljak. Ovog puta HSP i spomenuti ugostiteljski objekt organizirali su večer izbjeglica i progranika. Po riječima Marinka Ilijaševića, organizatora događaja cilj je bio evocirati sjećanja na egzodus kojeg su doživjeli u ratu te sagledati gdje su danas kad je u pitanju proces asimilacije u novoj sredini. Večer izbjeglica i prognanika u Kiseljaku okupila je prognanike iz Hadžića, Ilidže, Sarajeva te Travnika. „Još su svježa sjećanja na progon iz sredina u kojima smo živjeli do rata“, kaže nam Ilijašević dok na pitanje jesu li prilagodili životu u Kiseljaku gdje žive više od četvrt stoljeća klima glavom. „Dug je put do asimilacije. Ima još toga na što se nismo navikli, malo je do nas, a malo i do domicilnih“, sa smjehom odgovara Ilijašević kojeg Kiseljačani znaju kao aktivnog kritičara mnogih društvenih procesa u ovom mjestu. No, kritike je ovom prilikom ostavio po strani, a mi smo potražili drugu stranu priče budući da se prognanicima i izbjeglicama iz Sarajeva i Travnika pridružio i veliki broj domaćih. „Oni su za status quo, a mi za povratak svih na svoje“, u šali nam kaže jedan od Kiseljačanina. Podsjećamo, pored Sarajlija i Travničana, utočište u Kiseljaku u ratu našli su i prognanici iz Kaknja, Vareša, Breze, Fojnice. Mnogi od njih ostali su živjeti u ovom mjestu.

 


Poseban pečat večeri izbjeglih i prognanih dao je glazbeni gost koji je stigao čak iz New Yorka. Riječ je narodnjačkoj zvijezdi bivše države Mladenu Tomiću čiji sjaj ne blijedi ni nakon što je zagazio u osmo desetljeće života. „Došao sam obići prijatelje u Sarajevu i Kreševu jer ja sam rođeni Sarajlija koji ima vikendicu u Kreševu. Snimao sam ovih dana s Hankom Paldum novogodišnji program za jednu od ovdašnjih televizija, a kad me Marinko Ilijašević pozvao nisam mogao odbiti i drago mi je da sam večeras u Kiseljaku“, kazao nam je Tomić čiji je glazbeni uspon počeo 70-ih godina prošlog stoljeća pobjedom na Ilidžanskom festivalu s hitom Gordana. Pjevajući o ljubavi i ljubeći Tomić je proputovao svijet. Poznat je i kao humanitarac. Osvrnuo se i na odnos prema izbjeglicama u svijetu. „Mislim da bi cijeli svijet trebao pokazati više suosjećanja prema izbjeglicama, počevši od Amerike u kojoj živim godinama“, zaključuje Tomić.
Uz domaće glazbenike i glazbenu zvijezdu Mladena Tomića izbjeglice iz Sarajeva i Travnika zajedno s Kiseljačanima pjevali su i družili se do kasnih večernjih sati. Evocirati sjećanja kažu najbolje je uz dobru glazbu koje u „Jerusalemu“ nije manjkalo, ali ni zajedništva domaćih i pridošlica koje su se u proteklih 25 godina ipak prilično udomaćile u gradu mineralne vode. Činjenica da zajedno „feštaju“ domaći i izbjeglice i to po zna koji put, najbolje govori o uspješnoj prilagodbi na novu sredinu, puno više od kritika i pridošlih i domaćih.

ap/artinfo.ba

 

 

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više