× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

 

Uz 26. obljetnicu prvog postrojavanja Brigade HVO "Josip ban Jelačić" u razgovoru s bivšim pripadnicima i zapovjednicima ispričat čemo priču o okolnostima i karakteru rata na ovom području te hrabrosti pripadnika postrojbe koja se, ostavljena od svih, izborila za opstanak Hrvata u općinama Lepeničke doline te tako pomrsila planove mnogim domaćim i svjetskim moćnicima koji i 26 godina poslije, drugim sredstvima, nastoje Hrvate zauvijek izbrisati s ovih prostora.

Više je to nego dovoljno razloga za podsjetiti na ratni put Brigade zahvaljujući kojoj su Hrvati opstali u Lepeničkoj dolini. Priču o ratnom putu ustupio nam je pukovnik Josip Tolo, koji je obnašao dužnost načelnika Stožera Brigade.

"U vrijeme kada je tzv. JNA 1991. godine započela već otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, uništavajući sve što je imalo hrvatski predznak, a mnogi u BiH još uvijek nisu htjeli prihvatiti realnu činjenicu da je rat neminovan i u našoj zemlji, hrvatskom puku Kiseljaka, Kreševa i Fojnice, kao i svima onima koji su razumno razmišljali, bilo je jasno što se sprema, odnosno što će se dogoditi ukoliko ne budu pripravni na obranu svojih života, nacionalnog identiteta i svojih prava ostvarenih na prvim demokratskim izborima u BiH.

Povijesno formiranje 'Hrvatskog vijeća obrane', 8. travnja 1992. godine, predstavljalo je temelj ali i dalo ustavno-pravni okvir legaliziranih političkih institucija, a samim tim i formiranja oružanih snaga hrvatskog naroda u BiH. Vrlo brzo u lašvanskoj i lepeničkoj regiji formiraju se prve organizirane obrambene postrojbe u općinama sa hrvatskom većinom. Svečanim činom prisege bojovnici HVO-a Kiseljaka, Fojnice i Kreševa još u kolovozu 1992. godine odlučno daju do znanja da su istrajni u obrani svojih obitelji i Domovine BiH.

Kruna svih nastojanja i težnji za sigurnošću i obranom ovih prostora bilo formiranje brigade 'Josip ban Jelačić' 20. prosinca 1992. godine u vojarni Kiseljak. Postrojavanje na nogometnom stadionu u Kiseljaku impozantan je skup koji će mnogima zauvijek ostati u sjećanju jer svjedočili su pisanju povijesti Domovinskog rata na ovim prostorima. Nakon povijesnog čina utemeljenja Brigade 'Josip ban Jelačić', jedne od najuspješnijih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, Brigada kreće na težak, krvav i neizvjestan put, vođena samo jednim ciljem, ostankom i opstankom Hrvara na prostorima Lepeničke doline", započinje priču o ratnom putu Brigade "Josip ban Jelačić" pukovnik Tolo.

Dodaje kako su Pješačke bojne u Kiseljaku, Fojnici i Kreševu vrlo brzo bile osposobljene za samostalan rad i djelovanje u borbenim uvjetima, a mnogi od pripadnika Brigade već su stekli ratna iskustva sudjelujući u obrani Jajca i Travnike te u postrojbama Zbora narodne garde Herceg-Bosne.

Ratni put Brigade uskoro kreće nekim drugim smjerom, u odnosu na planirani.

 


"Umjesto obrane od JNA za koju se se postrojbe HVO-a pripremale, Hrvati u središnjoj Bosni, pa tako i Lepeničkoj dolini, vrlo brzo bivaju prisiljeni braniti se od tadašnjeg MOS-a, muslimanskih oružanih snaga koje će kasnije nositi naziv Armija BiH. Iako neorganizirani, neopremljeni i nespremni za sukob, a voljni na kompromis sa JNA, MOS ne pristaju ni na kakvu suradnju, lukavo kupujući vrijeme za konačni obračun sa 'Ustašama'. Taktikom 'cvijećem na jugo tenkove, sabljom na susjede', muslimanska politička elita tog vremena na čelu sa Alijom Izetbegovićem priprema i počinje krvavi rat s Hrvatima u BiH. Početkom 1993. godine MOS započinje sveobuhvatnu ofenzivu na teritorij središnje Bosne koji je bio pod kontrolom HVO-a. U prvoj fazi napada, ojačani mudžahedinima iz arapskih zemalja preuzimaju dijelove općina Lašvanske doline. Jake jedinice MOS-a u vremenu od 25. siječnja do 5. veljače 1993. godine, okupirale su sjeverni dio općine Kiseljak, selo Bilalovac te presjekli putnu komunikaciju Kiseljak-Busovača, čime su fizički razdvojili postrojbe Brigade 'Jelačić' od zapovjedništva Zbornog područja Vitez. Nakon toga dolazi period 'ni rata ni mira', pregovora se sa postrojbama UN-a, koji je Muslimanima poslužio za reorganiziranje i pregrupiranje snaga s namjerom daljeg nastavka bojnih djelovanja s ciljem osvajanja Kiseljaka, Kreševa i Fojnice.

Nova ofenziva MOS-a, (što će naknadno predočiti obavještajni pokazatelji) svoje radikalne ciljeve su planski usmjeravali po fazama: izolacije, presijecanja-odnosno razdvajanja na manje dijelove, a zatim potpunog uništenja HVO-a i progona hrvatskoga puka. Postrojbe HVO-a Fojnica, u početku organizacijskom strukturom podređene zapovjedništvu Brigade 'Nikola Šubić Zrinski' Busovača, te nose ime 3. bojna istoimene brigade, uskoro će slijedom događanja i nemogućnosti izravne komunikacije biti u sastavu brigade 'Josip ban Jelačić', odnosno 'Operativne grupe 2'."

Uvod je ovo u najkraviji ali i najslavini dio ratnog puta Brigade kojeg su nam ustupili bivši zapovjednici.

"Napadi i cjelokupni plan agresije MOS-a, izvodio se gotovo svakodnevno u trajanju više od godinu dana. Za to vrijeme Brigada 'Josip ban Jelačić' je svojom organiziranošću i prije svega disciplinom i moralom svojih pripadnika, uspjela izvršiti zadaće obrane hrvatskih prostora Kiseljaka, Kreševa i Fojnice, kao i u pojedinim fazama bojnih djelovanja, stvoriti preduvjete i brzim kontraudarima preuzeti nadzor nad važnim objektima i to:

- Sjeverni dio z/o: Zauzimanje i kontrola nad objektima: Krčevine-Stojkovići-Obješenjak (Općina Kiseljak)

- Južni dio z/o: Napad i zauzimanje objekta Meoršje - kota-1210 - Kaznovi ka zapadno Šejna stijena (Općina Kreševo)

- Istočni dio z/o: oslobađanje većeg dijela okupiranog teritorija: objekt Ključ selo Citonja, kota-1127 Bašino brdo, selo Lužine i selo Bakovići (Općina Fojnica)

- Zapadni dio z/o: zauzimanje i stavljanjem pod nadzor objekta Zavrtaljka – kota-1020, južno Lajevac, sela Brajkovići, Oglavak, Pločari i sjeverno sela: Granići - Velike Sotnice ka komunikaciji Kiseljak- Busovača, sa planom osiguranja daljnjih borbenih djelovanja ka općini Fojnica i stvaranja preduvjeta za spajanja sa Brigadama Lašvanske doline", zapisano je u Ratnom putu Brigade "Josip ban Jelačić".

"Ovi herojski podvizi Brigade itekako su obznanili i proslavili ime hrvatskoga bana Josipa Jelačića, koji se čudnom koincidencijom uspješno borio protiv sličnog neprijatelja, dakako sa vremenskom i zemljopisnom distancom. Veliku ulogu u svim oblicima borbenih djelovanja imali su svi pripadnici Brigade. Ipak, posebno mjesto zauzimaju pripadnici postrojbi za posebne namjene: Maturice, Apostoli, Markusi, kao i manevarske postrojbe bojni iz sastava brigade, zatim postrojbe Vojne policije, civilne policije i drugih", ističe nekadašnji načelnik Stožera Brigade pukovnik Josip Tolo.

 


Doprinos obrani Lepeničke doline dali su svi koji su bili uključeni u sustav obrane, bez obzira jesu li nosili pušku na ramenu ili nisu, od kuhara, onih koji su kopali rovove do liječnika koji su u nemogućim uvjetima spašavali živote ranjenima. U sukobu s Muslimanskim oružanim snagama, koje su u međuvremenu preimenovane u "Armija BiH", Brigada "Josip ban Jelačić" je pretrpjela velike gubitke: 328 pripadnika Brigade je poginulo, 985 je teže ili lakše ranjeno, a 26 je nestalo.

25. lipnja 1994. godine, dolazi do preustroja i transformiranja brigade "Josip ban Jelačić" u 94. Domobransku pukovniju, istoimenog naziva "Josip Ban Jelačić" Kiseljak, te u 95. Domobranska pukovnija "Marinko Bošnjak" Kreševo-Fojnica, koja je ime dobila po heroju Domovinskog rata bojniku Marinku Bošnjaku, poginulom u sukobima sa MOS-om lipnja 1993. godine, inače pripadnikom ZNG RH te Prve gardijske brigade HV-a "Tigrovi". U procesu transformiranja Brigade, iz redova najboljih pripadnika formirani su sastavi i postrojbe 3. Gardijske Motorizirane brigade "Jastrebovi" u čijim redovima pripadnici "Josipa ban Jelačića" su časno nosili ime postrojbe iz koje su ponikli.

2. Bojna 3. GMtBr formirana je od većeg djela pripadnika postrojbi za posebne namjene brigade "Josip Ban Jelačić" i stacionirani su u vojarni "Mato Lučić Maturica" Kiseljak koja je dobila ime po hrvatskom vitezu, načelnika stožera Brigade koji je poginuo u sukobima sa MOS-om u svibnju 1993. godine, a čije ime su nosili i pripadnici postrojbi posebne namjene "Maturice". Navedene postrojbe nastale preustrojem Brigade, ratni put nastavljaju na južnim bojišnicama BiH: stolačkoj, kupreško-livanjskoj, glamočkoj, grahovsko-drvarskoj, mrkonjičko-jajačko-banjolučkoj te drugim bojišnicama manjeg i većeg intenziteta u BiH, podatci su o ratnom putu Brigade koje su nam ustupili zapovjednici ove postrojbe.

Tradiciju Brigade "Josip ban Jelačić" danas baštine postrojbe hrvatske sastavnike Oružanih snaga BiH. U vojarni koja nosi ime Mate Lučića Maturice, jednog od heroja obrane Lepeničke doline stacionirana je 2. Pješačka bojna 5. Pješačke brigade OS BiH.

artinfo.ba

 

 

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

 

Uz 26. obljetnicu prvog postrojavanja Brigade HVO "Josip ban Jelačić" u razgovoru s bivšim pripadnicima i zapovjednicima ispričat čemo priču o okolnostima i karakteru rata na ovom području te hrabrosti pripadnika postrojbe koja se, ostavljena od svih, izborila za opstanak Hrvata u općinama Lepeničke doline te tako pomrsila planove mnogim domaćim i svjetskim moćnicima koji i 26 godina poslije, drugim sredstvima, nastoje Hrvate zauvijek izbrisati s ovih prostora.

Više je to nego dovoljno razloga za podsjetiti na ratni put Brigade zahvaljujući kojoj su Hrvati opstali u Lepeničkoj dolini. Priču o ratnom putu ustupio nam je pukovnik Josip Tolo, koji je obnašao dužnost načelnika Stožera Brigade.

"U vrijeme kada je tzv. JNA 1991. godine započela već otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, uništavajući sve što je imalo hrvatski predznak, a mnogi u BiH još uvijek nisu htjeli prihvatiti realnu činjenicu da je rat neminovan i u našoj zemlji, hrvatskom puku Kiseljaka, Kreševa i Fojnice, kao i svima onima koji su razumno razmišljali, bilo je jasno što se sprema, odnosno što će se dogoditi ukoliko ne budu pripravni na obranu svojih života, nacionalnog identiteta i svojih prava ostvarenih na prvim demokratskim izborima u BiH.

Povijesno formiranje 'Hrvatskog vijeća obrane', 8. travnja 1992. godine, predstavljalo je temelj ali i dalo ustavno-pravni okvir legaliziranih političkih institucija, a samim tim i formiranja oružanih snaga hrvatskog naroda u BiH. Vrlo brzo u lašvanskoj i lepeničkoj regiji formiraju se prve organizirane obrambene postrojbe u općinama sa hrvatskom većinom. Svečanim činom prisege bojovnici HVO-a Kiseljaka, Fojnice i Kreševa još u kolovozu 1992. godine odlučno daju do znanja da su istrajni u obrani svojih obitelji i Domovine BiH.

Kruna svih nastojanja i težnji za sigurnošću i obranom ovih prostora bilo formiranje brigade 'Josip ban Jelačić' 20. prosinca 1992. godine u vojarni Kiseljak. Postrojavanje na nogometnom stadionu u Kiseljaku impozantan je skup koji će mnogima zauvijek ostati u sjećanju jer svjedočili su pisanju povijesti Domovinskog rata na ovim prostorima. Nakon povijesnog čina utemeljenja Brigade 'Josip ban Jelačić', jedne od najuspješnijih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, Brigada kreće na težak, krvav i neizvjestan put, vođena samo jednim ciljem, ostankom i opstankom Hrvara na prostorima Lepeničke doline", započinje priču o ratnom putu Brigade "Josip ban Jelačić" pukovnik Tolo.

Dodaje kako su Pješačke bojne u Kiseljaku, Fojnici i Kreševu vrlo brzo bile osposobljene za samostalan rad i djelovanje u borbenim uvjetima, a mnogi od pripadnika Brigade već su stekli ratna iskustva sudjelujući u obrani Jajca i Travnike te u postrojbama Zbora narodne garde Herceg-Bosne.

Ratni put Brigade uskoro kreće nekim drugim smjerom, u odnosu na planirani.

 


"Umjesto obrane od JNA za koju se se postrojbe HVO-a pripremale, Hrvati u središnjoj Bosni, pa tako i Lepeničkoj dolini, vrlo brzo bivaju prisiljeni braniti se od tadašnjeg MOS-a, muslimanskih oružanih snaga koje će kasnije nositi naziv Armija BiH. Iako neorganizirani, neopremljeni i nespremni za sukob, a voljni na kompromis sa JNA, MOS ne pristaju ni na kakvu suradnju, lukavo kupujući vrijeme za konačni obračun sa 'Ustašama'. Taktikom 'cvijećem na jugo tenkove, sabljom na susjede', muslimanska politička elita tog vremena na čelu sa Alijom Izetbegovićem priprema i počinje krvavi rat s Hrvatima u BiH. Početkom 1993. godine MOS započinje sveobuhvatnu ofenzivu na teritorij središnje Bosne koji je bio pod kontrolom HVO-a. U prvoj fazi napada, ojačani mudžahedinima iz arapskih zemalja preuzimaju dijelove općina Lašvanske doline. Jake jedinice MOS-a u vremenu od 25. siječnja do 5. veljače 1993. godine, okupirale su sjeverni dio općine Kiseljak, selo Bilalovac te presjekli putnu komunikaciju Kiseljak-Busovača, čime su fizički razdvojili postrojbe Brigade 'Jelačić' od zapovjedništva Zbornog područja Vitez. Nakon toga dolazi period 'ni rata ni mira', pregovora se sa postrojbama UN-a, koji je Muslimanima poslužio za reorganiziranje i pregrupiranje snaga s namjerom daljeg nastavka bojnih djelovanja s ciljem osvajanja Kiseljaka, Kreševa i Fojnice.

Nova ofenziva MOS-a, (što će naknadno predočiti obavještajni pokazatelji) svoje radikalne ciljeve su planski usmjeravali po fazama: izolacije, presijecanja-odnosno razdvajanja na manje dijelove, a zatim potpunog uništenja HVO-a i progona hrvatskoga puka. Postrojbe HVO-a Fojnica, u početku organizacijskom strukturom podređene zapovjedništvu Brigade 'Nikola Šubić Zrinski' Busovača, te nose ime 3. bojna istoimene brigade, uskoro će slijedom događanja i nemogućnosti izravne komunikacije biti u sastavu brigade 'Josip ban Jelačić', odnosno 'Operativne grupe 2'."

Uvod je ovo u najkraviji ali i najslavini dio ratnog puta Brigade kojeg su nam ustupili bivši zapovjednici.

"Napadi i cjelokupni plan agresije MOS-a, izvodio se gotovo svakodnevno u trajanju više od godinu dana. Za to vrijeme Brigada 'Josip ban Jelačić' je svojom organiziranošću i prije svega disciplinom i moralom svojih pripadnika, uspjela izvršiti zadaće obrane hrvatskih prostora Kiseljaka, Kreševa i Fojnice, kao i u pojedinim fazama bojnih djelovanja, stvoriti preduvjete i brzim kontraudarima preuzeti nadzor nad važnim objektima i to:

- Sjeverni dio z/o: Zauzimanje i kontrola nad objektima: Krčevine-Stojkovići-Obješenjak (Općina Kiseljak)

- Južni dio z/o: Napad i zauzimanje objekta Meoršje - kota-1210 - Kaznovi ka zapadno Šejna stijena (Općina Kreševo)

- Istočni dio z/o: oslobađanje većeg dijela okupiranog teritorija: objekt Ključ selo Citonja, kota-1127 Bašino brdo, selo Lužine i selo Bakovići (Općina Fojnica)

- Zapadni dio z/o: zauzimanje i stavljanjem pod nadzor objekta Zavrtaljka – kota-1020, južno Lajevac, sela Brajkovići, Oglavak, Pločari i sjeverno sela: Granići - Velike Sotnice ka komunikaciji Kiseljak- Busovača, sa planom osiguranja daljnjih borbenih djelovanja ka općini Fojnica i stvaranja preduvjeta za spajanja sa Brigadama Lašvanske doline", zapisano je u Ratnom putu Brigade "Josip ban Jelačić".

"Ovi herojski podvizi Brigade itekako su obznanili i proslavili ime hrvatskoga bana Josipa Jelačića, koji se čudnom koincidencijom uspješno borio protiv sličnog neprijatelja, dakako sa vremenskom i zemljopisnom distancom. Veliku ulogu u svim oblicima borbenih djelovanja imali su svi pripadnici Brigade. Ipak, posebno mjesto zauzimaju pripadnici postrojbi za posebne namjene: Maturice, Apostoli, Markusi, kao i manevarske postrojbe bojni iz sastava brigade, zatim postrojbe Vojne policije, civilne policije i drugih", ističe nekadašnji načelnik Stožera Brigade pukovnik Josip Tolo.

 


Doprinos obrani Lepeničke doline dali su svi koji su bili uključeni u sustav obrane, bez obzira jesu li nosili pušku na ramenu ili nisu, od kuhara, onih koji su kopali rovove do liječnika koji su u nemogućim uvjetima spašavali živote ranjenima. U sukobu s Muslimanskim oružanim snagama, koje su u međuvremenu preimenovane u "Armija BiH", Brigada "Josip ban Jelačić" je pretrpjela velike gubitke: 328 pripadnika Brigade je poginulo, 985 je teže ili lakše ranjeno, a 26 je nestalo.

25. lipnja 1994. godine, dolazi do preustroja i transformiranja brigade "Josip ban Jelačić" u 94. Domobransku pukovniju, istoimenog naziva "Josip Ban Jelačić" Kiseljak, te u 95. Domobranska pukovnija "Marinko Bošnjak" Kreševo-Fojnica, koja je ime dobila po heroju Domovinskog rata bojniku Marinku Bošnjaku, poginulom u sukobima sa MOS-om lipnja 1993. godine, inače pripadnikom ZNG RH te Prve gardijske brigade HV-a "Tigrovi". U procesu transformiranja Brigade, iz redova najboljih pripadnika formirani su sastavi i postrojbe 3. Gardijske Motorizirane brigade "Jastrebovi" u čijim redovima pripadnici "Josipa ban Jelačića" su časno nosili ime postrojbe iz koje su ponikli.

2. Bojna 3. GMtBr formirana je od većeg djela pripadnika postrojbi za posebne namjene brigade "Josip Ban Jelačić" i stacionirani su u vojarni "Mato Lučić Maturica" Kiseljak koja je dobila ime po hrvatskom vitezu, načelnika stožera Brigade koji je poginuo u sukobima sa MOS-om u svibnju 1993. godine, a čije ime su nosili i pripadnici postrojbi posebne namjene "Maturice". Navedene postrojbe nastale preustrojem Brigade, ratni put nastavljaju na južnim bojišnicama BiH: stolačkoj, kupreško-livanjskoj, glamočkoj, grahovsko-drvarskoj, mrkonjičko-jajačko-banjolučkoj te drugim bojišnicama manjeg i većeg intenziteta u BiH, podatci su o ratnom putu Brigade koje su nam ustupili zapovjednici ove postrojbe.

Tradiciju Brigade "Josip ban Jelačić" danas baštine postrojbe hrvatske sastavnike Oružanih snaga BiH. U vojarni koja nosi ime Mate Lučića Maturice, jednog od heroja obrane Lepeničke doline stacionirana je 2. Pješačka bojna 5. Pješačke brigade OS BiH.

artinfo.ba

 

 

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.