Nakon što su protjerani sa svojih ognjišta, Brigadi "Josip ban Jelačić" pridržuju se Travničani, Fojničani, Kakanjci te svi koji su spas našli u Lepeničkoj dolini
Uz 26. obljetnicu prvog postrojavanja Brigade HVO "Josip ban Jelačić" u razgovoru s bivšim pripadnicima i zapovjednicima ispričat ćemo priču o okolnostima i karakteru rata na ovom području te hrabrosti pripadnika postrojbe koja se, ostavljena od svih, izborila za opstanak Hrvata u općinama Lepeničke doline te tako pomrsila planove mnogim domaćim i svjetskim moćnicima koji i 26 godina poslije, drugim sredstvima, nastoje Hrvate zauvijek izbrisati s ovih prostora.
Iako je sjedište Brigade "Josip ban Jelačić" bilo u Kiseljaku, među pripadnicima Brigade bilo je mnogo onih koji su iz Kreševa i Fojnice te drugih općina središnje Bosne. Od Konjica i Sarajeva preko Fojnice do Kaknja, Vareša i Travnika. U zajedništvu našli su način kako opstati usprkos čijenici da su bili u okruženju, a pomoći ni otkuda. Braneći Lepeničku dolinu dio njih branio je i svoje obitelji koje su nakon progona utočište našle na ovom području. O okolnostima pod kojim su se našli u Brigadi "Josip ban Jelačić", razgovarali smo s Travničanima, Fojničanima te pripadnicima HVO-a iz Kaknja.
Nekoliko mjeseci nakon što su se općine Kiseljak i Kreševo našle u skoro potpunom okruženju, u lipnju 1993. godine kada je pojačanje od samo jednog ili dva vojnika značilo puno, u Kiseljak stiže skupina od skoro 900 Travničana, pripadnika Travničke brigade HVO-a. Lipanj 1993. godine crnim je slovima upisan u povijest travničkih Hrvata jer u ovom su mjesecu doživjeli progone i stradanja kakva ne bilježe u novijoj povijesti. Nakon stradanja koja su doživjeli od JNA, Armija BiH ojačana postrojbama El mudžahid iz Travnika protjeruje skoro 20 tisuća Hrvata. U Kiseljak iz srpskog logora "Manjača" 20. lipnja 1993. godine, preko Vareša, stiže skupina od skoro 900 već iskusnih ratnika koji su odmah raspoređeni na crte obrane u sve tri općine Lepeničke doline.
"Dan nakon dolaska iz Manjače stavljamo se na raspolaganje i pod zapovjedništvo Brigade Jelačić te smo raspođevani gdje god je trebalo, od Kreševa preko Lepenice i Kiseljaka do Fojnice", kaže Željo Marjanović, jedan od skoro 900 Travničana koji su branili Lepeničku dolinu.
Dio njih kasnije ulazi u sastav Postrojbe posebnih namjena "Apostoli" u čijem sastavu su bili najhrabriji vojnici spremni izvršiti i najteže zadaće.
"Iako smo protjerani sa svojih ognjišta mi smo Lepeničku dolinu branili jednako kao što bi i svoj Travnik. Nas 30 poginulo je braneći ovaj prostor", ističe Marijanović.
Branko Stanić ratni je zapovjednik 3. bojne Brigade "Nikola Šubić Zrinski" čije je sjedište bilo u Busovači. U ljeto 1993. godine 1500 Fojničana pridružuje se Brigadi "Josip ban Jelačić" nakon što je veza s Busovačom prekinuta te nakon stravičnog progona Hrvata iz Fojnice koji se dogodio samo nekoliko dana nakon potpisanog Sporazuma koji je ovoj općini jamčio mir i zaštitu od ratnih sukoba. Stanić je jedan od potpisnika Sporazuma o uspostavi "zaštićene sanitetske zone" u Fojnici, sklopljenog uz posredovanje francuskog generala Filipa Moriona, tadašnjeg zapovjednik UNPROFOR-a u BiH.
"Mi smo vjerovali u mir i sve smo poduzeli da rata u Fojnici ne bude. Na nagovor američkog pukovnika Haitauera snage HVO-a povlače se s položaja među kojima je i brdo Križ, dominatna kota iznad središta Fojnica. Samo dan nakon što smo se povukli s ove kote, Križ zauzimaju anage Armije BiH te 2. srpnja 1993. godine počinje progon Hrvata iz Fojnice. Grad Fojnica pada u ruke naših dojučerašnjih saveznika, a postrojbe HVO-a povlače se iz grada prema Tješilu i Malkoču zatim Crnićima Djedovom Dolu, Pljaci, Božićima, Crvenim Zemljama, Ploči, Lukama, Gojevićima te spoju s Kiseljakom", prisjetio se događaja u kojima su Hrvati Fojnice preko noći postali žrtve licemjerne bošnjačke politike u kojoj je sramotnu ulogu odigrala i međunarodna zajednica.
Svojim potezima najviši međunarodni predstavnici osigurali su bošnjačkom političkom i vojnom vrhu vrijeme potrebno kako bi pripremili napad i sustavan progon Hrvata iz Fojnice. Vrijeme je međutim nakon prvog napada išlo na ruku Hrvatima.
"Prvih nekoliko dana koje su proveli pljačkajući naše kuće u Fojnici, iskoristili smo kako bi postavili crte obrane, ukopali se. Napadali su nas iz 11 pravaca pripadnici sedam brigada Armije BiH. Među njima i Krajiška i Fočanska brigada koje su poražene u istočnoj Bosni od strane srpske vojske", podsjetio nas je Stanić na okolnosti pod kojima su se Fojničani našli pod zapovjedništvom Brigade "Josip ban Jelačić" Kiseljak.
Njih 130, po podatcima ratnih zapovjednika, poginulo je braneći hrvatske prostore ne samo u središnjoj Bosni.
Opći napad daleko brojnije Armije BiH zajedno s mudžahedinima, masovni progoni i zločin nad kakanjskim Hrvatima koji su počeli 13. lipnja 1993. godine prehodili su dolasku dijela pripadnika kakanjske Brigade HVO-a "Kotromanići" u Kiseljak. Uz velike gubitke pripadnici Brigade "Kotromanić" lipnja 1993. godine najprije se povlače u Vareš gdje djeluju u zoni odgovornosti Brigade HVO-a "Bobovac" Vareš. U ovoj općini ostaju do 17. listopada 1993. godine kada slijedi novi egzodus i pomjeranje, ovog puta prema Lepeničkoj dolini. 1260 pripadnika Brigade "Kotromanići" iz Kaknja raspoređeno je na crtama obrane u Kiseljaku, Kreševu i Fojnici. Pod zapovjedništvom Brigade HVO-a "Josip ban Jelačić", aktivno sudjeluju u obrani Lepeničke doline dajući nemjerljiv doprinos obrani ovog područja. Dio je ovo ratnog puta kakanjske Brigade HVO-a kojeg nam je ustupio Pavo Šljivić, jedan od pripadnika i ratnih zapovjednika, puta kojeg su vlastitom krvlju natopila 103 pripadnika HVO-a iz općine Kakanj. Dio njih poginuo je pod okriljem Brigade "Josip ban Jelačić".
Kiseljačani, Kreševljaci, Fojničani, Kakanjci, Travničani zajedno s Hrvatima Vareša, Sarajeva i općina koje gravitiraju Sarajevu zajedno su činili Brigadu koja je bez ičije pomoći uspjela obraniti hrvatske prostore Lepeničke doline, usprkos činjenici da je neprijatelj bio daleko brojniji, bolje naoružan i imao naklonost svjetskih moćnika u čije planove se ostanak Hrvata u Lepeničkoj dolini očito nije uklapao.
artinfo.ba
