Od prvih straža i ilegalnog naoružavanja do Brigade koja je spriječila novi Vukovar ili Srebrenicu u Lepeničkoj dolini
14 mjeseci potpunog okruženja, više od 100 kilometara sačuvanih crta obrane unutar kojih je bilo smješteno 50 tisuća stanovnika: žitelja Kiseljaka, Kreševa, Fojnice ali i Sarajeva i općina koje mu gravitiraju, Konjica, Busovače, Zenice, Travnika, Kaknja i Vareša. Ratna je to slika Lepeničke doline čiji su stanovnici izbjegli sudbinu Vukovara ili Srebrenice zahvaljujući najprije Brigadi "Josip ban Jelačić".
Nad sigurnošću stanovnika Lepeničke doline bdjela su 7022 pripadnika Brigade. Njih više od 400 položilo je živote na oltar Domovine, a skoro tisuću ih je ranjeno. Osobna je to iskaznica Brigade bez koje Hrvata u Lepeničkoj dolini danas ne bi bilo. Uz 26. obljetnicu prvog postrojavanja Brigade HVO "Josip ban Jelačić" u razgovoru s bivšim pripadnicima i zapovjednicima ispričat čemo priču o okolnostima i karakteru rata na ovom području te hrabrosti pripadnika postrojbe koja se, ostavljena od svih, izborila za opstanak Hrvata u općinama Lepeničke doline te tako pomrsila planove mnogim domaćim i svjetskim moćnicima koji i 26 godina poslije, drugim sredstvima, nastoje Hrvate zauvijek izbrisati s ovih prostora.
Brigada "Josip ban Jelačić" prvi je put postrojena 20. prosinca 1992. godine na Stadionu u Kiseljaku koji danas nosi ime po hrvatskim braniteljima. Ovaj se datum obilježava kao službeni početak postojanja organizirane postrojbe koja će, vrlo će se brzo pokazati, postati jamac opstanka Hrvata u Lepeničkoj dolini ali i spriječiti novi genocid čiji bi se žrtve brojale u desecima tisuća.
U pričama koje ćemo ispričati u povodu 26. obljetnice osnutka Brigade, najprije podsjećamo na događaje koji su prethodili formalnom osnutku Brigade i bez kojih ove postrojbe ne bi ni moglo biti. Radi se o prvim oblicima organiziranja obrane od rata koji je svakim danom postajao izvjesniji, o prvom naoružavanju. Ključnu ulogu u svim ovim događajima odigrali su dragovoljci Domovinskog rata.
Mirko Rašo Miki iz Kiseljaka jedan je od njih. Aktualni predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne za artinfo.ba prisjetio se prvih straža ali i prvih akcija u kojima su bez ijedne žrtve u Kiseljaku preuzeti objekti od JNA.
"Uz rat koji je bjesnio u Hrvatskoj, napad na selo Ravno 18. rujna 1991. godine bio nam je jasan signal da se i mi u Kiseljaku moramo organzirati jer za nas je rat u BiH počeo napadom JNA na Ravno. Cilj nam je bio zaštiti svo stanovništvo, bez obzira na vjeru i naciju. Od samog početka organizirali smo se isključivo radi obrane, a to smo činili do kraja rata, branili svoj dom i obitelj. U proljeće '92. godine otvoreni ratni sukobi izbijaju i u našoj neposrednoj blizini, kada je blokirano Sarajevo. Vrlo brzo od JNA za koju već postaje jasno da se stavila u službu jednog naroda i politike, preuzimamo i pod svoj nadzor stavljamo vojarnu u Kiseljaku. Preuzimamo i objekat JNA na Čubrenu, jedan od njihovih glavnih obavještajnih centara, razminiramo područje oko objekta na Čubrenu, pravimo punktove prema srpskoj vojsci", kaže nam Rašo koji je, ističe, ponosan na činjenicu da su sve akcije protekle bez ijednog izgreda.
"Nikome ni šamar nije bio opaljen, nije bilo ubojstava ni zatvaranja kao ni progona srpskog stanovništva", ističe Rašo.
I u susjednoj općini Kreševo, još 1991. godine dragovoljci preuzimaju ulogu organizatora obrane. Okolnosti iz ovog razdoblja prisjetio se Nikica Tomić, dragovoljac iz Kreševa koji je danas predsjednik krovne i temeljne Udruge na razini Herceg-Bosne.
"Nakon propagadnog rata kojeg je vodila srpska strana u BiH te otvorenog napada i granatiranja Ravnog, naše tadašnje političko rukovodstvo donosi odluku o formiranju kriznih stožera i straža. Vrlo brzo to postaju općinski stožeri obrane. Uz organiziranje straža, kreće se s podjelom oružja osobama od povjerenja jer još je postojala opasnost da završite u zatvoru. Organiziramo i vježbe gađanja. Sve su to aktivnosti koje provodimo u najprije u tajnosti, a od 1992. godini i legalno. Blizina Hadžića u koje dolazi zloglasni 'Beli orlovi', te činjenica da su u Kiseljaku objekti u kojima je JNA bili su nam više nego jasan poticaj da se organiziramo radi zaštite i obrane svih stanovnika Kreševa i okolnih općina", kaže nam Nikica Tomić, predsjednik UDVDR HVO HB.
Iako su akcije preuzimanja objekata od JNA u Kiseljaku prošle bez žrtava, na "vatreno krštenje", dragovoljci općina Lepeničke doline nisu dugo čekali. Aktivno sudjeluju u obrani Travnika i Jajca.
"Zadnju crtu obrane u Travniku prema položajima JNA ukopali su Kiseljačani. 27 nas je ostalo zarobljeno u Travniku, u Podkraju i Turbetu", prisjetio se prvih ratnih iskustava kiseljačkih dragovoljaca Mirko Rašo Miki.
Oba naša sugovornika, Rašo kao i Tomić, naglašavaju kako su Hrvati u svim dijelovima BiH, pa tako i u Lepeničkoj dolini, prvi stali u obranu BiH od srpskog agresora. Nositelji aktivnosti organiziranja prvih postrojbi čija je zadaća bila zaštiti živote i imovinu svih koji su živjeli u Lepeničkoj dolini bili su dragovoljci. Prvi oblici organiziranja obrane uskoro prerastaju u Brigadu koja postaje jamac opstanka Hrvata Lepeničke doline, a čiju tradiciju i danas baštine postrojbe hrvatske sastavnice Oružanih snaga BiH.
artinfo.ba
