Klanje životinja za vlastite potrebe, tradicionalno se organizira i prakticira, najčešće pred dolazak zime, kako bi se domaćinstva osigurala zalihama mesa ili mesnim prerađevinama (različiti suhomesnati proizvodi), navodi se u Instrukciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, koja je objavljena u vidu informativnog letka, koji je pripremljen i distribuiran ovih dana, a može se u elektronskoj formi naći na internet stranici Instituta (www.inz.ba).
Ovakva klanja životinja obično u improviziranim uvjetima su vrlo važna sa javno-zdravstvenog aspekta, jer ukoliko se ne poštuju osnovni veterinarsko-zdravstveni i sanitarno-higijenski uvjeti ona mogu ugrožavati zdravlje ljudi, zdravlje životinja i mogu negativno utjecati na okoliš.
Ne dovodeći u pitanje da se ovakvo meso i proizvodi smiju koristiti samo za vlastite potrebe, vlastito domaćinstvo i ne smije se stavljati u promet, želja nam je da ukažemo na javno-zdravstveni aspekt ovakvog tradicionalnog klanja životinja.
U detaljnom opisu navedeni su rizici i smanjenje rizika kada je u pitanju klanje, obrada trupa, hlađenje trupa i jestivih organa, manipulacija i interni transport mesa, te postupci sa otpacima.
Stalno prisutna opasnost od zaraznih i parazitarnih bolesti životinja (zoonoza), koje se sa bolesne životinje mogu prenijeti na čovjeka izravnim kontaktom, putem mesa i proizvoda od mesa, unutarnjih organa zaklanih životinja, izlučevina, organskog otpada nakon klanja, vode ili okoliša, daju ovakvom načinu klanja veliki javno-zdravstveni značaj.
Ne treba pri tome zaboraviti činjenicu da je meso lako kvarljiva namirnica i dobra podloga za rast mikroorganizama te pri manipulaciji zahtijeva kako temperaturne tako i higijenske uvjete.
Stoga ukazujemo na postupak klanja kroz korake koji se provode i najznačajnije rizike o kojim treba povesti računa, te mjere kojima se isti mogu smanjiti, navode iz INZ.
artinfo.ba
