Imunizacija svake godine spašava 2 do 3 milijuna života, ali još uvijek 1,5 milijuna djece umire godišnje od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, piše Večernji list BiH.
Cjepiva igraju jako važnu ulogu u zaštiti djece od ozbiljnih bolesti. Od 18 dostupnih cjepiva, u FBiH ih se koristi 10, koja štite od deset jako ozbiljnih zaraznih bolesti. Uz dostupna cjepiva, prema podacima iz izvješća ZZJZ-a o kretanju zaraznih bolesti u FBiH, 2017. godine je u skupini cijepno preventabilnih bolesti registrirano 116 oboljelih od pertusisa ili velikog kašlja, 78 oboljelih od parotitisa ili zaušnjaka, 13 oboljelih od ospica te je naknadnom provjerom laboratorijskoga testiranja uzoraka utvrđen jedan slučaj rubeole.
Razlog pojave bolesti koje su bile iskorijenjene je veliki pad procijepljenosti djece. Stanje u FBiH U prošloj godini najveća pojavnost iz ove skupine bolesti registrirana je na području Srednjobosanskog kantona, a u 2016. na području USK-a.
Samo dva kantona u FBiH nisu prijavile bolesti iz ove skupine, i to Bosansko-podrinjskI i PosavskI. U 2017. veliki kašalj ima najveći udio u ukupnoj strukturi ove skupine oboljenja, i to 53,45%. Najveća pojavnost u 2017. zabilježena je u SBK-u, i to 14,72 oboljela na 100.000 stanovnika.
Tako je u SBK-u registrirano 37 oboljelih. U ZDK-u je evidentirano 26 oboljelih, dok Posavski i BP kantoni nisu imali registriranih slučajeva. Najveći postotak oboljelih nije cijepljen, i to njih 74,13%, nepoznatog cijepnoga statusa bilo ih je 10,34% ili su primili samo jednu dozu cjepiva – 14%.
Zaušnjaci se u Federaciji BiH javljaju kao druga najčešća cijepno preventabilna bolest, s morbiditetom od 3,54 oboljela na 100.000 stanovnika, ukupnim brojem oboljelih od 78 i udjelom u ukupnoj strukturi ove skupine oboljenja s 35,94%. Najveći broj oboljelih registrira se u dobi od 5 do 9 godina, a najmanji u dobnoj skupini mlađih od godinu dana i između 15 i 19 godina. Obolijevaju češće osobe muškog spola, i to u 52,56% slučajeva, nego ženskog, koji se bilježi u 47,44% slučajeva.
Najveći broj oboljelih od zaušnjaka je nepoznatog cijepnoga statusa – 43,58%, necijepljenih je 28,20%, a nepotpuno cijepljenih (samo prvom dozom) 15,38%, dok je udio potpuno cijepljenih u prijavljenim slučajevima iznosio 12,82%. Sarajevski kanton imala je najveći broj oboljelih – 28, zatim ZDK s 18 oboljelih, dok tri kantona u FBiH nisu registrirala slučajeve zaušnjaka.
Od cijepno preventabilnih bolesti registriraju se još ospice i rubeola.
Stanje u HNK-u
Ni jedno od devetero djece koja su u HNK-u u protekloj godini oboljela od velikog kašlja nije bilo cijepljeno iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti cijepljenjem.
Ni sedmero djece koja su u HNK-u protekle godine oboljela od zaušnjaka također nije bilo cijepljeno. Spomenimo da 2015. i 2016. u HNK-u nije zabilježen ni jedan slučaj obolijevanja od navedenih bolesti. Slučajeve oboljele djece od velikog kašlja i zaušnjaka u 2017. dovodi se u vezu s trendom pada stope cijepljenja.
Postotak cijepljene djece u HNK-u posljednjih godina pao je ispod 80%, a, kao što je poznato, kako bi došlo do stvaranja kolektivnog imuniteta, potrebno je da obuhvat cijepljenjem bude oko 95%.
artinfo.ba | preuzeto s portala drukciji.ba
