Osvajanje zapadne Bosne bio je preduvjet Oluje. Nekoliko operacija od 1994. su je nagovijestile. Željko Glasnović tada je bio zapovjednik postrojba HVO-a u zajedničkim Hrvatskim snagama.

Generale, kako se danas osjećate, kakve emocije proživljavate o Oluji?

- Kod mene se miješa ponos zbog onoga što su napravile Hrvatske snage. To su zajedno napravili Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane, a s druge, osjećam se tužno jer su Hrvati u BiH još marginalizirani. Osporava se uloga u tim operacijama, od “Cincara” do “Južnog poteza”, kada smo došli 20 km od Banje Luke. Zato su mi pomiješane emocije. O tome stalno govorim i ovoga sam tjedna svjedočio na jednome predavanju u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu kako bih ljudima objasnio ulogu HVO-a. Jedna je vrlo važna stvar koju treba isticati. Od 23.000 pripadnika Hrvatskih snaga više od 11.000 bili su pripadnici HVO-a koji su se borili u prvom i drugom ešalonu. Bez njih, bez HVO-a i četiri zborna područja, a to su Bosanska Posavina, Središnja Bosna, Sjeverozapadna Hercegovina i Mostar, mi danas ne bismo imali hrvatsku državu. RH bi danas izgledala kao Cipar. Niti bismo imali FBiH. U trenutku kada je potpisan Daytonski sporazum 51 posto teritorija FBiH su držale Hrvatske snage.

Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

Dnevnik.ba