Prvi hrvatski svetac zaštitnik je filijalne crkve u Čepu
Blagdan svetog Nikole Tavelića, prvog hrvatskog sveca čiji se spomendan obilježava sutra 14. studenog, svečano je proslavljen u busovačkom naselju Čep. Sveti Nikola Tavelić zaštitnik je tamošnje filijalne crkve koja nosi ime ove sveca.
Vjerski dio proslave, ujedno i priprava vjernika za ovaj blagdan, započeli su misama trodnevnicama. Prvog dana trodnevnice misu je predvodio fra Zoran Jaković, župnik župe Busovača koji je propovijedao o pobožnosti, naglasivši da su mnogi vjernici pobožni , ali ne i duhovni, a duhovnost se ogleda u susretljivosti prema drugima, u veselju i radosnom hodu kroz život. Drugi dan trodnevnice fra Željko Nikolić govorio je o mučeništvu. Pri tom je naglasio da je i prvi hrvatski svetac sv. Nikola Tavelić bio mučenik, a mučenici nam trebaju biti uzor u životu. Trećeg dana priprave za blagdan zajedno s fra Josipom Mihaelom Matijanićem vjernici su promišljali o svetosti, a fra Josip ih je potaknuo da svakodnevno trebaju činiti mala djela svetosti i na taj način nasljedovati svece, a ne samo ih štovati, posebno naglasivši da štovanje bez nasljedovanja nema smisla.
Središnje misno slavlje u nedjelju uoči blagdana sv. Nikole Tavelića, na vanjskom oltaru ispred crkve, postavljenom za ovu prigodu, predvodio je fra Dario Udovičić, župnik župe Ovčarevo u Travniku. U propovijedi je fra Dario pozvao vjernike da sv. Nikolu uzmu za svojeg životnog uzora te istaknuo važnost žrtve i poniznosti prema malenom običnom čovjeku.
"Odreknimo se svoje isključivosti, svoje komotnosti, svoje umišljenosti, svoje oholosti i prihvatimo puteve ljubavi, zajedništva i služenja, put kojim je išao i sv. Nikola Tavelić", poručio je vjernicima fra Dario Udovičić.
Nakon svečanog svetog misnog slavlja druženje je nastavljeno u dvorištu crkve uz pučko veselje, nezaobilazno kolo, pjesmu i čašicu razgovora.
Sv. Nikola Tavelić prvi je hrvatski svetac. Za svećenika je zaređen 1365. Godine, a kao misionar pošao je u Bosnu oko 1372. godine, gdje je djelovao među bogumilima. Nakon 12 godina misijskog djelovanja u Bosni, 1384. godine pošao je u Palestinu zajedno s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija). Jednom prigodom je tako pošao sa družinom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. Kadiju je to razbjesnilo, na što im se zaprijetio smrću, no budući da ni ta prijetnja smrću ih nije odvratila od vjere, kadija je prijetnju ostvario, osudivši ih na smrt.
artinfo.ba/ap
