Među prvih šest hrvatskih žrtava je i 13-godišnji Goran Drmač
Dana 18. travnja ove godine navršila se 21 godina od izbijanja sukoba Armije BiH i HVO-a na području općine Kiseljak. Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Kiseljaka odlučila je godišnjicu početka sukoba ove godine obilježiti na mali Uskrs. Tim povodom, najprije je u crkvi Imena Marijina u Gromiljaku služena misa zadušnica za sve poginule hrvatske branitelje s područja Kiseljaka, a potom su predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Kiseljak i Srednjobosanske županije kao i hrvatski politički predstavnici središnje Bosne na čelu s Lidijom Bradarom, predsjednicom ŽO HDZ BiH SBŽ, Josipom Kvasinom, predsjedateljem Sabora SBŽ i Mladenom Mišurićem Ramljakom, načelnikom općine Kiseljak položili vijence pred Spomen obilježjem u selu Višnjica Gaj, mjestu u kojemu počinje krvavi rat između Armije BiH i HVO-a.
Spomenik je podignut u spomen na prvih šest hrvatskih žrtava koje su stradale upravo u Višnjica Gaju. Među njima je i 13-godišnji dječak Goran Drmač koji je ubijen snajperskim hitcem dok se igrao u dvorištu djedove kuće . Događaji u Višnjica Gaju iz travnja '93. godine bili su uvod u krvavi rat Armije BiH i HVO koji su Hrvati Kiseljaka platili sa više od 400 života.
"18. travnja 1993. godine počinje sukob Armije BiH i HVO-a. Hrvati Kiseljaka branili su se i uspjeli obraniti od daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Držali smo više od 70 kilometara crte obrane i bili u potpunom okruženju", kaže Miroslav Škoro, predstavnik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Kiseljak.
Istina je to koja se u javnosti krije više od dva desetljeća. Naime, za zločine nad Hrvatima Kiseljaka nitko od pripadnika Armije BiH još nije procesuiran dok je Hrvatima Kiseljaka i središnje Bosne zbog zločina nad Bošnjacima suđeno ili se još uvijek sudi od Haaga do Sarajeva i Novog Travnika. Na godišnjici početka sukoba Armije BiH u Kiseljaku ove su godine bili i general Tihomir Blaškić i Vlatko Kupreškić, dvojica od brojnih Hrvata središnje Bosne kojima se u Haagu sudilo zbog zločina nad Bošnjacima u središnjoj Bosni.
Zapovijed koju je general Enver Hadžihasanović, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao 17. travnja 1993. godine u Zenici, a kojom traži procjenu stanja na terenu s prijedlogom kako zauzeti položaje HVO-a u Kiseljaku haaško pravosuđe kao da nije ni uzelo u obzir.
"Provjerite i odmah procijenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocijenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice", pisao je svojim podređenim general Armije BiH kojemu se također sudilo u Haagu.
U Hadžihasanovićevoj zapovijedi vodilo se računa o svakom detalju, pa i držanju linija prema kako Vojsku RS-a naziva, četnicima, te naoružanju svakog sela i zaseoka.
"Svako selo pripremiti za obranu na sopstveni način, pa makar krampom i motikom“, pisao je Hadžihasanović predstavnicima vlasti. Odgovor od podređenih Hadžihasanović je tražio hitno, istog dana ili noći, kako bi se što prije moglo početi s pripremama za napad.
Da su mirovni pregovori za Armiju BiH bili tek mrtvo slovo na papiru, Hadžihasanović potvrđuje svojom zadnjom rečenicom dokumenta čiji je cilj bio pripremiti se za zauzimanje Kiseljaka.
"Pregovori su samo paravan za sve ono što se čini posljednjih dana u Srednjoj Bosni kao i Hercegovini. Pregovarati da, a imati sopstvena rješenja za slučaj negativnog razvoja događaja", stoji u Hadžihasanovićevoj zapovijedi.
Sukobi Armije BiH i HVO-a u Kiseljaku počinju samo dan nakon izdavanja zapovijedi, 18. travnja. U 14 mjeseci potpunog okruženja, pripadnici Brigade HVO-a "Josip ban Jelačić" uspjeli su sačuvati živote oko 50 tisuća civila. Da se pojedinci nikad nisu pomirili s ovom činjenicom možda se najbolje vidi na primjeru Višnjica Gaja, mjesta u kojemu je počeo sukom u Kiseljaku. Spomenik poginulim Hrvatima oštećen je nebrojeno puta. Prvobitni drveni križ bio je laka meta, pa je zamijenjen metalnim.
"No, provokacije nikad nisu prestale, križ je išaran i u njemu je nađena gomila kamenja kojim ga je netko gađao", potvrdili su nam predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
(artinfo.ba/ap)
