Stres je prirodni osjećaj nemogućnosti da se podnesu svakodnevne obaveze i događaji. Ako osoba ne poduzima ništa da kontrolira stres, on može postati i kronično stanje. Budući da je danas jako zastupljen i većim dijelom uzrokovan stanjem u vezi s pandemijom, donosimo vam tekst nakon kojeg ćete znati kako da prepoznate stres te kako se s njime boriti na vrijeme i tako spriječiti brojne druge zdravstvene probleme koje on može uzrokovati.

Svakodnevne situacije koje mogu stvarati stres uključuju obrazovanje, posao, prijateljske ili ljubavne veze, financijske pritiske i slično. Zapravo sve što posjeduje stvarnu ili umišljenu prijetnju čovjekovom blagostanju – može uzrokovati stres.

Stres se može doživjeti i kao motivacija pa čak biti i ključan za preživljavanje. Mehanizam ljudskog tijela je takav da osobi jasno daje do znanja kada i kako odgovoriti na opasnost.

Što je zapravo stres?

Stres označava prirodnu obranu organizma od napasnika i opasnosti. Uzrokuje fluktuaciju hormona u tijelu i pomaže čovjeku da, ili ostane i suoči se s izazovom, ili pobjegne na sigurno što je prije moguće.

Simptomi doživljavanja stresa i djelovanja hormona u tijelu su sljedeći:

• Povećan krvni pritisak i puls
• Povećana napetost mišića
• Znojenje
• Budnost
• Ubrzan rad srca
• Ubrzavanje disanja
• Usporavanje probavnog sustava
• Smanjenje imunološke aktivnosti

Stres usporava neke normalne funkcije organizma, koje najčešće obavljaju probavni i imunološki sustav. To se događa kako bi tijelo moglo staviti fokus na disanje, protok krvi, budnost i spremanje mišića na iznenadno korištenje. Svi ovi čimbenici poboljšavaju mogućnosti čovjeka da odgovori na potencijalno štetne ili izazovne situacije.

Vanjski faktori koji uzrokuju ove reakcije nazivaju se stresori. To mogu biti zvukovi, agresivno ponašanje, brza vožnja, strašni trenuci u filmovima, pa čak i odlazak na prvi spoj. Kako broj stresora raste, tako se povećava i osjećaj stresa. Osim negativnih utjecaja koji se često povezuju sa ovim stanjem, treba znati da čak i neki dobri doživljaju mogu dovesti tijelo u stanje stresa. Na primjer pripreme za vjenčanje, rođenje djeteta, odlazak na putovanje, selidba, promocija na poslu i sl. Razlog za to je taj što svi ovi događaji uključuju značajnu promjenu, put u nepoznato, nove odgovornosti i potrebu za prilagođavanjem.

Vaša reakcija na stresore uvelike određuje koliku količinu stresa ćete zapravo doživjeti i koji će biti njegov utjecaj na vaše zdravlje. Neki ljudi se lakše nose sa više teških situacija odjednom, dok neki burno reagiraju na samo jednu. Konstantno negativno razmišljanje o životu, negativno utječe na vaše zdravlje i sreću.

Akutni i kronični stres – koji je put do rješenja?

Akutni stres – kratkotrajni stres, javlja se većinom pod utjecajem događaja koji su se nedavno dogodili ili će se uskoro dogoditi. Ne uzrokuje štetu kao kronični stres, efekti su najčešće glavobolja, uznemiren stomak i neraspoloženje. Ipak, često ponavljanje perioda akutnog stresa može dovesti do kroničnog.

Kronični stres – razvija se tijekom dužeg vremenskog perioda i mnogo je štetniji od akutnog. Javlja se kada osoba ne vidi izlaz iz trenutne situacije, gubi pozitivan stav i prestaje tražiti rješenja.

Konstantno stresno stanje povećava rizik od dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska i srčanih bolesti. Također, zabilježeni su i depresija, anksioznost i druga psihička stanja, pa čak i PTSP. Ako osoba ne registrira kronični stres i ne liječi ga, on može postati sastavni dio njihovog života i osobnosti, te kasnije dovesti i do konačnog sloma i suicidalnih misli, nasilnog ponašanja, te srčanog ili moždanog udara.

Preporuke za smanjenje stresa: umjerena fizička aktivnost, smanjenje unosa alkohola, cigareta i kofeina, balansirana prehrana i bolji imunitet, organizacija rada i odmora, duboko disanje i opuštanje u vidu masaža i drugih spa tretmana, razgovor s ljudima od povjerenja i slično.

Najvažnije je odmah primijetiti znakove stresa koje vam tijelo šalje i raditi na smirivanju. Većina ljudi ima neke svoje aktivnosti koje im pomažu da se opuste – čitanje knjige, šetnja, slušanje glazbe, druženje s voljenima ili kućnim ljubimcem. Ako mislite da „nemate vremena da imate slobodno vrijeme“ – pronađite ga. Ne zaboravite da imate jedno tijelo, koje je samo vaša odgovornost. Čuvajte ga zdravim i psihički i fizički. Smanjite vijesti, pojačajte najdražu glazbu, zamišljajte pozitivnu budućnost. Svijet će ići dalje i nakon ove pandemije, a na vama je da odlučite nastavljate li dalje sretni i zdravi.

Izvor: medicalnewstoday.com

MŠ/artinfo.ba