Tridesetak istraživača putem usmenih i poster prezentacija, uglavnom online putem “Zoom” platforme prezentirano je protekla dva dana predstavnicima akademske i istraživačke zajednice, te predstavnicima pčelarskih udruženja i saveza iz cijele BiH, na petom Međunarodnom Kongresu o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, čiji glavni program je ove godine upriličen u Tuzli.
Interdisciplinarnost Kongresa
Uz domaćine iz BiH, aktivni sudionici su bili iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Ukrajine, Malezije, Turske, SAD i Velike Britanije, kao i predstavnik FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija), ističe se u priopćenju koje je priredio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kao jedan od suorganizatora Kongresa.
- Kongres je pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresirane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. Tako su u radu ovogodišnjeg skupa sudjelovali veterinari, prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, liječnici, agronomi, farmaceuti, mašinski i elektrotehnički ižinjeri i veliki broj iskusnih pčelara kao i drugih srodnih zanimanja. Skup će i u buduće njegovati ovakav ristup, ističe predsjednik Organizacionog odbora Sanel Hodžić.
U skladu s vizijom, misijom i ciljevima kongresa, donesena je rezolucija koja podrazumijeva dvadeset i pet zaključaka i preporuka naučnoj i stručnoj zajednici.
Između ostalog, naglašeno je da je pčelarstvo važna privredna djelatnost koja u znatnoj mjeri može utjecati na status poljoprivrednih proizvođača u ruralnim područjima, a predstavlja potencijal u smanjenju siromaštva i migracija. otrebno je u budućnosti uključiti dodatnu podršku nadležnih institucija kako bi se povećala proizvodnja meda. Proizvodnja kvalitetnog meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veliku šansu za ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede.
- U cilju povećanja konkurentnosti ovog sektora, potrebno je sistemski raditi na povećanju produktivnosti po košnici. Primjena modernih tehnologija te povećavati broj profesionalnih pčelara kao i pčelara hobista može pomoći u ostvarivanju ovog cilja. Naročito je značajna primjena inovativnih tehnologija u azvoju pčelarstva poput mobilnog pčelarenja, SMS vaga, upotreba podataka meteoroloških službi, registra i katastra pčelinje ispaše. U cilju poboljšanja i stvaranja uvjeta tehničkog i tehnološkog progresa, pčelarske organizacije u narednom razdoblju trebaju neprekidno raditi na predlaganju, osiguravanju i usmjeravanju potpora državnih i međunarodnih institucija te koristiti postojeće mogućnosti potpora iz fondova države, ističe Hodžić neke od zaključaka.
