Odlazak na počinak za mnoge ljude je prava mora. Iz noći u noć, dugo se prevrću po krevetu, a san im ne dolazi na oči. Neki utonu u san brzo, ali se probude usred noći i ne uspijevaju ponovno zaspati, već po glavi premeću najrazličitije turobne misli. Nesanica mori naročito starije ljude i žene.
Poremećaji spavanja vrlo su čest problem i ubrajaju se u najčešće psihosomatske tegobe današnjice. Dovoljno kvalitetnog sna za naše tijelo i psihu neophodno je isto kao i uzimanje vode i hrane.
Najčešći poremećaj spavanja je nesanica. Nesanica ne samo da je neugodna, nego je i vrlo opasna jer dovodi do iscrpljenosti, frustriranosti, depresije i drugih psihičkih poremećaja.
Nesanica je definirana kao trajna teškoća spavanja koja kompromitira dnevne funkcije organizma. Veoma je čest problem u ordinaciji obiteljskog liječnika. Od nesanice pate osobe svih dobi, česta je među ženama i starijima, kod psihološki i socioekonomski opterećenih osoba. Njezina učestalost iznosi 20% do 30% među odraslom populacijom. Ona se još može definirati kao nezadovoljavajuća kvantiteta ili kvaliteta spavanja koja perzistira duže vrijeme (najmanje 3x na tjedan u zadnjih mjesec dana). Ako je česta, nesanica izaziva strah od nespavanja i zabrinutost zbog mogućih posljedica, što ometa spavanje (circulus vitiosus).
„Žene češće pate od nesanice od muškaraca. Poremećaj se javlja u bilo kojoj životnoj dobi, iako je češća kod starijih osoba. Čimbenici nesanice su pojačani stres, depresija, niska primanja, noćni rad, i čak sjedilački način života“
Velike razine stresa i konstanta potreba da gledamo u manji ili veći ekran, mogu nas ometati u tome da zaspimo. Osim ove dvije posljedice modernog načina života, na dobar san utječe puno više – od temperature prostorije do večere, od zvukova koje čujete pa sve do boje vaše spavaće sobe. Jednako kao i mi, naš mozak treba odmor, a tijekom noći smanjuje se i krvni tlak, kao i otkucaji srca.
GLAVNI ZNACI NESANICE
U bolesnika koji pate od nesanice vrijeme spavanja je skraćeno i iznosi manje od 6 sati. Oni također imaju teškoća s uvođenjem u san. Bolesnici su napeti i satima leže budni u krevetu. Ne mogu spavati u vrijeme koje je uobičajeno za san. Rano se bude (to se najčešće događa kod iscrpljenih osoba koje zaspe rano uvečer pa se zbog toga i bude rano). One najvjerojatnije i ne trebaju lijek, nego odmor u toku dana. Drijemanje danju i stalan umor, buđenje u toku noći bez vidljiva razloga također su znakovi nesanice.
Valja zabilježiti da sve osobe koje spavaju manje od 6 sati ne pate od nesanice. Postoje ¨prirodno kratki spavači¨ koji spavaju manje od 6 sati, a da im nisu zbog toga poremećene dnevne funkcije. Kod njih se još radi o kvalitetnom snu. Ima osoba koje kraće spavaju zbog stresnih situacija doživljenih u toku dana. To ne znači da pate od nesanice. To vrijedi i za starije osobe koje prirodno kraće spavaju.
• dugo ležite u krevetu prije usnivanja
• spavate kratko vrijeme
• dugo ste budni tijekom noći
• imate osjećaj da niste uopće spavali
• budite se prerano
„Manjak sna utječe na loše raspoloženje, manjak koncentracije, usporenost, veći apetit idući dan, kao i veći rizik od kroničnih oboljenja i manjak seksualne želje.“
Nije uvijek potrebno zatražiti pomoć psihijatra kod poremećaja spavanja, niti gutati tablete za spavanje. U mnogim slučajevima pomoći si možemo i sami uvođenjem nekih promjena u našoj svakodnevnici.
RJEŠENJE
Donosimo vam nekoliko rješenja koja bi Vam mogla pomoći u rješavanju problema sa nesanicom:
1. RECITE „NE“ KOFEINU U KASNIJIM SATIMA
Istraživanja su pokazala da šalica kave najmanje pet sati nakon konzumiranja djeluje stimulativno. Osim što je kava stimulator ona može izazvati noćno buđenje jer je poznat diuretski učinak koje ima.
2. U SPAVAĆOJ SOBI SAMO SPAVAJTE!
To će vas automatski opustiti čim uđete u sobu. Stvorite svoju "oazu mira" gdje ćete se već nakon 20 minuta opustiti i zaspati.
Trzanje i okretanje svedite na minimum jer ćete u suprotnome samo povećati vezu između odlaska u krevet i problema sa spavanjem. Bolje vam je da odete raditi nešto dosadno, i ponovno se vratite u krevet kada ste stvarno pospani.
3. STVORITE RITAM
Uvijek ustajte i idite u krevet u isto vrijeme kako bi se organizam navikao na određeni ritam. To vrijedi i za vikende. Dok maloj djeci treba 16, a osnovnoškolcima osam sati sna, odrasli bi trebali spavati od sedam do osam sati, no to je individualno, pa ima ljudi kojima je i pet sati dovoljno da se odmore.
4. PRIGUŠITE SVIJETLA
Soba u kojoj spavate treba biti uredna te dobro zamračena i zaštićena od buke kako vas svjetlo ili zvukovi izvana ne bi ometali. Prije spavanja dobro prozračite sobu, pa navucite rolete ili zavjese.
5. POPIJTE TOPLI NAPITAK
Pokušajte popiti neki fini biljni čaj, npr. od kamilice, dodajte jednu žlicu meda i opustite se.
6. IZBJEGAVAJTE ZAMARAJUĆE PSIHIČKE POSLOVE PRIJE SPAVANJA
Veliki broj pojedinaca zbog poslovnih obaveza posao donose kući. Nakon obaveza u obitelji za mnoge je rad u noćnim satima jedino preostalo vrijeme. Stručnjaci koji se bave problemom spavanja ističu da intelektualni rad tijekom noćni sati povećava razinu adrenalina što u konačnici može utjecati na spavanje i kvalitetu spavanja.
7. REDOVITO VJEŽBAJTE!
Bilo koji oblik tjelovježbe prije spavanja može olakšati usnivanje. Brojna su istraživanja pokazala da osobe koje redovito vježbaju prije odlaska na počinak ili tjelovježbu zamjenjuju nekom fizičkom aktivnošću, kao što je šetnja, imaju puno manje problema od pojedinaca koje vrijeme prije spavanja provode uz televizijski ekran.
Nikolina J/artinfo.ba
