Sunce je izvor života te je bez njega nemoguće zamisliti život na Zemlji. Međutim, sunce može biti iznimno štetno za ljudsko zdravlje, a posljedice prevelikog izlaganja suncu u nepovoljno doba dana može uzrokovati i teža oštećenja kao što su rak kože i različite upale.
Trend sunčanja svoju pojavnost započeo je dvadesetih godina prošlog stoljeća, a njegova popularnost mijenjala se s godinama potaknuta popularizacijom rekreacije i sporta. Blijeda put nekada se smatrala karakterističnom za osobe više društvene klase, dok je preplanula koža bila povezana s nižom klasom (zbog rada na otvorenom). U današnje vrijeme ''idealan'' ten varira među različitim kulturama. U Europi, SAD-u i Brazilu popularan je osunčani ten, dok u Kini, Koreji i Tajlandu vodeće mjesto zauzima svijetla put.
Dugogodišnja popularizacija sunčanja i bezbrižno izlaganje suncu, te neinformiranje javnosti uzelo je danak te dovelo do povećane stope karcinoma kože koje je dovedeno u vezu sa sunčanjem bez adekvatne zaštite.
„Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože.“
KAKO PREPOZNATI MELANOM
Melanom nazivaju bolešću novog doba i tihim ubojicom, a upravo zbog toga liječnici čine sve kako bi javnost upoznali s opasnostima koje ova bolest donosi. Kao što je poznato, madeži su sasvim uobičajena pojava na koži i gotovo ih svi imaju. No osim dobroćudnih madeža, na koži se mogu pojaviti i zloćudne izrasline koje su vrlo slične običnom madežu, ali ih je ipak moguće uočiti.
Većina ljudi ima od 10 do 45 madeža, od kojih se gotovo svi pojavljuju prije 40-te godine.
Neki madeži mogu izblijediti ili nestati s godinama. Većina madeža su bezopasna, rijetko postaju kancerogeni. Praćenje madeža i drugih pigmentiranih dijelova kože važan je korak u otkrivanju raka kože, osobito malignog melanoma.
OSOBINE TIPIČNIH MADEŽA:
Tipičan madež je kao smeđa mrlja. No madeži dolaze u raznim bojama, oblicima i veličinama:
Boja i tekstura:
Madeži mogu biti smeđi, crni, crveni, plavi ili roza boje.
Mogu biti i glatki, naborani, ravni ili iznad razine kože, a mogu iz njih izrastati i dlačice.
Oblik:
Oni se mogu razlikovati po obliku od ovalnih do okruglih.
Veličina:
Madeži su obično oko 6 mm u promjeru. Rijetko, madeži prisutni od rođenja, mogu biti puno veći, pokrivati široko područje lica, torza ili nogu.
Madeži se mogu razviti bilo gdje na tijelu, uključujući i kožu glave, ispod pazuha, ispod noktiju i između prstiju na rukama i nogama. Hormonalne promjene u adolescenciji i trudnoći mogu uzrokovati da madeži postanu tamniji, veći i brojniji. Neobični madeži mogu ukazivati na melanom.
KADA POSUMNJATI NA MELANOM (ABCDE provjera)
A- asimetrični oblik. Jedna polovica je različita od druge polovice.
B –(border) granice. Madeži su nepravilnih granica.
C –(color) boja. Potražite izrasline koje su se promijenile boju, imaju mnogo boja ili imaju nejednake boje.
D –(diameter) promjer. Provjerite madeže koji su veći od 6 mm.
E- (evolution) promjena. Pazite na madeže koji mijenjaju veličinu, oblik, boju ili visinu.
Kancerogeni (maligni) madeži se uvelike razlikuju po izgledu. Neki mogu imati sve gore navedene značajke, dok drugi mogu imati samo jednu ili dvije.
Kada posjetiti liječnika
Posavjetujte se s liječnikom ako imate madež koji :
-je bolan
-svrbi
-prisutan je iscjedak ili krvarenje
-sadrži neke od ABCDE simptoma
-ponovno izraste nakon što ste ga uklonili
-novi se pojavio, a vi ste stariji od 30 godina
Ako ste zabrinuti zbog nekog madeža na tijelu posjetite svog liječnika ili tražite uputnicu za liječnika koji se bavi kožnim bolestima (dermatolog).
„Srećom, melanom je lako liječiti ako ga se otkrije u ranoj fazi, a najčešće se otkrije nakon što se na koži pojavi novi madež, mrlja ili neki drugi oblik pigmentacije na koži. Kako biste na vrijeme otkrili potencijalno opasne madeže, važno je pratiti sve promjene na kože“
REDOVIT SAMOPREGLED
Pregledavanje kože znači uzimanje u obzir svih oblika pigmentacije, od madeža do staračkih pjega, koji se već nalaze na vašem tijelu. Karcinom kože može se razviti na bilo kojem dijelu tijela, a rak kože je jedan od rijetkih karcinoma koje doista možete vidjeti na koži. Za teško dostupna mjesta, poput leđa, najbolje je zamoliti nekoga da vam pomogne pregledati.
Pomoću ogledala u ruci pregledajte tijelo s prednje i stražnje strane, a zatim uz podignute ruke bočnu lijevu i desnu stranu, a svakako pregledajte vrat i vlasište. Ne zaboravite pregledati i ruke, koje su najčešće izložene sunce – pregledajte laktove, podlaktice i nadlaktice te ne zaboravite pogledati i dlanove. Na samom kraju pregledajte noge, unutarnje strane bedara, ali i nožne prste, područje između prstiju te stopala.
ZABLUDE O MADEŽIMA
Česta je zabluda da se madeže ne smije dirati, tj. odstranjivati. Upravo suprotno, odstranjenje madeža i patohistološka potvrda da se radi o dobroćudnoj promjeni anulira strah od pretvorbe madeža u melanom. Ako se melanom dijagnosticira u kasnijoj fazi, metastaze su možda prisutne već u trenutku operacije ili nastanu ubrzo nakon zahvata pa su ljudi skloni napredovanje bolesti pripisati kirurškom liječenju, a ne prirodnom tijeku i razvoju bolesti, što je pogrešno. Strah od odstranjivanja madeža i odgađanje operacije ima višestruki nepovoljni učinak. Ukoliko zbog straha i zablude osoba odbija odstranjenje (eksciziju) madeža, potencijalna dijagnoza melanoma nepotrebno se odgađa i postavlja kasnije kad je bolest već klinički uznapredovala, što smanjuje mogućnosti izlječenja. Madeži se najčešće odstranjuju u cijelosti, a dovoljno je da se oko njih nalazi rub zdravog tkiva od jednog milimetra. U vrlo rijetkim slučajevima kod izrazito velikih tzv. gigantskih madeža koji su najčešće prirođeni i zauzimaju veliku površinu kože ili kod većih madeža smještenih na dijelovima tijela gdje je operacija kompliciranija (npr. lice), moguće je izrezati samo dio promjene kako bi se dobio uzorak tkiva za analizu.
Zabluda koja je osobito starije ljude stajala života je mišljenje da ako promjena nije bolna, nije niti opasna. Upravo suprotno, bol je najčešće simptom koji nema veze sa zloćudnim bolestima, već drugim stanjima poput upale. Međutim, zloćudne bolesti u ranoj fazi nastanka rijetko izazivaju bol. Ona se u pravilu javlja kao kasni znak zloćudnih bolesti koji signalizira uznapredovalost i zahvaćenost okolnih struktura i/ili udaljenih organa.