"Teško je svih ovih godina razumjeti da se onaj, koji je branio BiH, pogotovo oni koji su prvi stali u obranu BiH i to bez ikakvih kalkulacija, danas naziva zločinačkim pothvatom. Da nije bilo 'Lipanjskih zora' ne bi postojala ovakva BiH. To je povijesna činjenica. Zar je zločinački pothvat braniti BiH", kazao je nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO Mostar, stožerni brigadir Rade Bošnjak.
Značaj prve osloboditeljske operacije HVO-a iz lipnja 1992. godine, tadašnjeg kodnog naziva ‘Čagalj’ kao i manifestacija ‘Lipanjske zore’ kojom se obilježava oslobađanje Mostara od tadašnje JNA i ostalih paravojnih formacija, bila je povod i za nove-stare polemike u ovom gradu na temu "tko je oslobodio Mostar".
Iz Organizacijskog odbora HNS-a za obilježavanje 25. obljetnice oslobađanja grada Mostara i doline Neretve posebno su podsjetili na službenu odluku Kriznog štaba Skupštine Općine Mostar, a na temelju Naredbe Republičkog stožera za civilnu zaštitu kao i zaključka Predsjedništva Republike BiH od 04. travnja 1992. godine, da se zaštita i obrana grada Mostara povjerava HVO-u i MUP-u centar Mostar. Također je istaknuto da je istom odlukom ‘tzv. JNA i druge paravojne formacije proglašene neprijateljskim i okupatorskima na području općine Mostar’.
Prijelomni trenutak ne samo za Mostar nego i za BiH
"Teško je svih ovih godina razumjeti da se onaj, koji je branio BiH, pogotovo oni koji su prvi stali u obranu BiH i to bez ikakvih kalkulacija, danas naziva zločinačkim pothvatom. Da nije bilo Lipanjskih zora, da ishod akcije nije bio onakav kakav je bio, ne bi postojala ovakva BiH. To je povijesna činjenica, no zanimljivo je da se o tome ne govori i često prešućuje, a da se HVO stavlja u kontekst nekakvog zločinačkog pothvata. Zar je zločinački pothvat braniti BiH i to pitanje postavljam svima onima koji našu krv, naše živote i obranu BiH dovode u takav kontekst", kazao je nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO Mostar, stožerni brigadir Rade Bošnjak.
Bošnjak je oslobađanje Mostara nazvao prijelomnim trenutkom ne samo za Mostar, nego i za cijelu Hercegovinu kao i za BiH.
"Tada su u sastavu HVO-a bili i Bošnjaci, tadašnji muslimani, i mislim da nije bilo postrojbe u kojoj ih nije bilo. Činjenica je da su nakon ove odluke bili organizirani u postrojbu nazvanu Samostalni mostarski bataljun i bili u sastavu HVO-a i bili jedna od njenih postrojbi, u čijem sastavu su bile i sedam bojni i 4 samostalne satnije i Samostalnog mostarskog bataljuna. Dakle, sve postrojbe s koncem 7. srpnja na 8. srpnja, bile su pod zapovjedništvom HVO-a", pojasnio je on.
Istaknu je da je Samostalni mostarski bataljun i nakon tog datuma bio formalno pod zapovjedništvom HVO-a.
"Ali, tada Arif Pašalić, zapovjednik Samostalnog mostarskog bataljuna, počeo odbijati zapovijedi Općinskog stožera Mostar", kazao je Bošnjak.
On je pozvao povjesničare i političke analitičare da istraže tadašnja zbivanja u Mostaru kako bi se konačno, kako je istaknuo, stavila "točka na i" te potvrdile službene činjenice kao i uklonile manipulacije i krivotvorenje novije povijesti.
U oslobađanju Mostara sudjelovao i aktualni ministar obrane Damir Krstičević
Jozo Marić, nekadašnji ministar u Vladi Herceg-Bosne ocijenio je da je oslobođenje Mostara i tog dijela Hercegovine bilo jedna od najsjajnijih vojnih akcija koja je promijenila tijek rata u BiH i podigla moral hrvatskom narodu, posebice se osvrnuvši na događanja na Kupresu.
"U ovoj akciji oslobađanja kao dragovoljac, a kao i drugi dragovoljci iz Hrvatske, sudjelovao je i aktualni ministar obrane Damir Krstičević. Sjetimo se samo Kupresa i kakav je to bio šok za Hrvate u BiH. Lipanjske zore su podigle moral hrvatskog naroda i pokazale da mi imamo snage za nešto što nitko nije vjerovao", kazao je, između ostalog, Marić.
Prva oslobodilačka operacija
Predsjednik Organizacijskog odbora Lipanjskih zora, umirovljeni general Ilija Vrljić, govoreći o akciji ‘Čagalj’, kazao je da se radilo o prvoj oslobodilačkoj operaciji koja je počela u zoru 6. na 7. lipnja, od Hrasnog preko Čapljine, Ševaš njiva, Slipčića, Krivodola, Kruševa, Orlovca, Huma, pravcem Heliodrom-južna industrijska zona, potom Buna te Južni logor, Aerodrom prema Podveležju.
Vrljić je istaknuo brojne postrojbe općinskih stožera od Neuma, Stoca, Čapljine, Gruda, Ljubuškog, Čitluka i Širokog Brijeg koje su tada sudjelovale u ovoj akciji oslobađanja ali i ratnu bolnicu Mostar, radio postaju Mostar kao i druge radio postaje.
"U programu obilježavanja Lipanjskih zora, u četvrtak 22. lipnja s početkom u 19.15 sati održat će se svečana akademija u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, a kojoj će prethoditi sveta misa za poginule i umrle branitelje HVO-a u Katedrali u Mostaru, mimohod s ratnim zastavama od Katedrale do Kosače te polaganje vijenaca pred spomenikom poginulim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana", kazao je Vrljić.
Obilježavanje četvrt stoljeća Lipanjskih zora završit će se 26. lipnja otkrivanjem i blagoslovom spomen obilježja braniteljima HVO-a na platou Podveležja, na Merdžan glavi kao i misama u mostarskoj katedrali i Domu svetog Ante u Cimu, piše Dnevni list.
artinfo.ba
