Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH govorila je o propasti usvajanja zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju, Zakonu o igrama na sreću, parlamentarnoj većini u FBiH i njenom (ne)funkcioniranju

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara u intervjuu za Anadolu Agency (AA) pozvala je umirovljenike u FBiH da ne nasjedaju na pozive za prosvjede zbog neusvajanja prijedlog zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju FBiH.

Ona je istaknula da se jednostavno kod svakog zakona čini sve u Parlamentu FBiH da se iznađe najbolje rješenje, pa tako i one zakone koji su se donosili u niz navrata, a koji su olakšali i omogućili redovite isplete mirovina.

"Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o dohotku, Zakon o doprinosima, Zakon o radu su akti gdje na jednoj strani imate Ustav FBiH, a na drugoj strani ove zakone. Možete njih nazvati i sa malim slovom s i sa velikim, oni su ustvari sustavni ili ustvari ustavni zakoni, iako mi nemamo taj tretman ustavnih zakona. Meni je žao što nije došlo do kompromisa i konsenzusa između izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH i Vlade FBiH kod zakona o mirovinskom osiguranju, a bili smo tako blizu da ga donesemo. To je jedan veliki, značajan i krupan zakon, zajedno sa još dva koja sam spomenula koji su trenutačno u formi nacrta i nalaze se na Domu naroda Parlamenta FBiH. Mislim da je taj zakon jako važan koji uz Zakon o radu, obuhvaća skoro cijelu populaciju FBiH", navela je Bradara.

Ona je navela da je "jako interesantno da kada se donose upravo tako važni zakoni, kako se oni koji bi trebali biti zainteresirani za njega zbog koji se donosi ne javljaju i nema široke javnu raspravu o tome". Istovremeno, navodi Bradara oni kojih se taj zakon uopće ne tiče osim segmenta da će zakon o mirovinskom osiguranju za dvije godine, odnosno mirovinski sustav ući u riznicu (proračun) po prijedlogu zakona koji se nalazio u proceduri.

Na diskriminaciju ne odgovoriti diskriminacijom

"To se ne bi trebalo ticati umirovljenika. Međutim, mislim da mi kao što to obično biva u BiH, u fazama raznih manipulacija, pa tako smo manipulirali i razne udruge umirovljenika - penzionera u FBiH koje su se o tome oglašavale. Tužno je da pojedinci ne pročitaju zakone, a u stanju su ih komentirati. Ono što je problem sa zakonom o mirovinskom osiguranje jeste upravo da se on ne dotiče sadašnjih umirovljenika nego se dotiče samo budućih umirovljenika. U nekim svojim odredbama, ono što smo mi vidjeli, jeste da smo imali diskriminirajuće odredbe", navela je Bradara.

Da u sadašnjem mirovinskom sustavu ima defekata, priznala je, ima, ali da ih novi zakon neće otkloniti.

"Morate voditi računa da ti svi zakoni imaju i fiskalnu i ekonomsku i političku i gospodarsku dimenziju. Tako recimo bi smo mirovinski zakon usvojili da je Vlada FBiH željela prihvatiti amandman Kluba hrvatskog naroda.

Mi smo taj zakon već popravljali nekim amandmanima. Recimo, novi zakon nije predviđao zajamčenu mirovinu i bilo je potpuno nepravedno. Mi smo smatrali da je nepravedno, diskriminirajuće, da nakon 15 godina staža i sa 65 godina života imate mirovinu istu kao netko ko je proveo 40 godina radnog staža i ima 65 godina života. Mi smo svojim popravkom to otklonili, Vlada je prihvatila taj naš amandman i on će se, ja se nadam naći u sljedećem prijedlogu. Ono što smo mi htjeli kada smo predložili amandmane na zakon o mirovinskom osiguranju jeste da taj socijali udar koji bi se dogodio ovom novom reformom mirovinskog sustava koliko je to moguće ublažimo. Nama je zaista žao što Vlada nije imala razumijevanja", poručila je Bradara.

Istaknula je da se pokušava posljednjih mjeseci donijeti nekoliko važnih zakona iako se već veliki broj reformskih zakona nalazi u formi javne rasprave kroz nadležnosti koje se tiču samih zakona.

Navela je da je za 26 mjeseci u Domu naroda Parlamenta FBiH održano 36 sjednica, usvojeno 70 zakona i 55 nacrta zakona. To ne izgleda tako puno, ističe, možda kada se gleda kroz vremenski period, međutim većina tih zakona i od tih 70 usvojenih i od 55 koji su u javnoj raspravi su reformski.

"Ono gdje smo mi zapeli u posljednje vrijeme, ustvari nismo zapeli ali tako se predstavlja, jeste da smo pokušavali kroz Dom naroda Parlamenta FBiH određene popravke. Neki su nas optuživali da upravo mi kočimo sve te procese, ali mislim da to nije istina. Razlika između Doma naroda Parlamenta FBiH i svih drugih zastupničkih, je upravo u tome, u tom nekom duplom legitimitetu koji crpe izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH. To je da imaju građanski legitimitet izabranih u svojim županijskim-kantonalnim skupštinama, a druga da potom crpe još jedan legitimitet koji se ogleda u klubovima i samom Domu naroda Parlamenta FBiH. Prije svake sjednice mi imamo i klubove i radna tijela. To jako dugo traje i ta naša radna tijela kada završe svoja zasjedanja i klubovi donesu stav. Ono o čemu smo mi ovih dana imali spor je zakon o mirovinskom osiguranju, ali mi smo željeli samo popravku zakonskih rješenja", istakla je Bradara.

Svaki dan uraditi nešto na putu EU, kao što se popije čaša vode

Bradara je navela da što se tiče Zakona o igrama na sreću u FBiH Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH također se uključio sa 11 amandmana.

"Ako je cilj da se podigne i fiskalna stabilnost u proračunu, mi smo tim svojim popravkama na taj zakon oporezovali sve i nismo doveli do diskriminacije između pojedinih priređivača ovisno o vlasništvu. Međutim, Vlada FBiH ni za to nije imala razumijevanja, ne znam iz kojih razloga. Onda se mi nismo ni htjeli igrati na Domu na kojem bi nama amandmani prošli, a opet bi vjerojatno Klub bošnjačkog naroda srušio zakon kao što se prošli put dogodilo sa zakonom o mirovinskom osiguranju. Ja se nadam da će Vlada FBiH ozbiljno razmotriti tu problematiku i oblast igara na sreću. One jesu društveno opasne ili kako već možemo one izazivaju društvenu odgovornost svih sudionika u procesu. Mislim da se tome treba pristupiti uz puno aspekata, međutim, ono što smo mi dobili mislim da nije bilo rješenje, jer mi iz jedne diskriminacije ulazimo u drugu diskriminaciju", cijeni Bradara.

Također, Dom naroda Parlamenta FBiH, je bio svjestan, kaže Bradara, da se pred Ustavnim sudom FBiH nalazi proces koji je pokrenuo potpredsjednik FBiH Milan Dunović. Mislim, kaže Bradara da je on čak tražio i privremenu mjeru, i o tome odlučivati Ustavni sud FBiH, a upravo se tiče diskriminirajućih odredbi.

"Ja vjerujem, nadam se da Ustavni sud FBiH ipak, neće i taj zakon srušiti, jer kad god se desi da neki zakon na Ustavnom sudu FBiH dobije ocjenu da nije ustavan i da ga treba popravljati mi dolazimo u neki pravni kaos i imamo jedan pravni vakuum gdje neke stvari trebamo pokušati riješiti. Nadam se da ćemo ovo iskoristiti kako bi donijeli zakon koji će biti pravedan, koji će ipak, tu oblast svesti na normalne okvire koji će i za državu kao fiskalno odgovornu donijeti dovoljne prihode. A, ipak, postoji jedan drugi segment gdje bi se mi svi trebali boriti protiv tog društvenog, mi ga možemo nazvati zla koje je ušlo u sve pore od najmlađih do najstarijih s tim što opet to trebaju raditi neke druge institucije. Tako da se nadam da ćemo uskoro imati taj zakon koji će biti kompletan, a ne da rješavamo segment po segment. Kada nešto tako rješavate što je sistemski zakon mislim da ništa ne postižemo", upozorila je Bradara. 

Ono što bi mi svi trebali raditi, cijeni Bradara, jeste u funkciji da europski put BiH ne bi trebao imati alternativu i da sve trebamo činiti na tom europskom putu. Trebalo bi, kaže, kao što svaki dan počnemo sa čašom vode, "tako bi svaki dan trebali raditi nešto što je u našim nadležnostima za europski put".

"Ono što još trebamo raditi jeste provoditi socio-ekonomske reforme. Trebamo pokušavati stvoriti, ustvari dužni smo stvoriti pravnu državu, normalnu, funkcionalnu i težiti da Bosna i Hercegovina bude zemlja u kojoj neće biti kriminala, korupcije... To su ona neka opredjeljenja za koja mislim da bi svi mi trebali raditi", cijeni Bradara.

Donošenje zakona uz pomoć odgovornih delegata

Kada su u pitanju socijalni zakoni ističe da su prošle godine imali jednu značajnu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH, jednu od rijetkih tematskih. Mi, istaknula je Bradara, "ne pravimo tematske sjednice radi tematskih sjednica". Tu su, veli, tematsku sjednicu o zdravstvu pripremali četiri mjeseca kao Kolegij zajedno sa Vladom FBiH. Obišli su sve naše bolnice kojima je osnivač Vlada FBiH ili bi trebala koristi svoja osnivačka prava. Vidjeli su, navodi, koji su problemi, ponudili zaključke i sada rade zajedno sa Vladom FBiH na njihovoj provedbi.

"Mislim da je problem porodiljnih naknada upravo nešto što bi također trebali raditi, ali zajedno sa županijama jer je to podijeljena nadležnost i upravo tu dolazimo do tih problema. Mislim da jedna od karika, od mjera demografske politike upravo bi mogao biti taj status porodiljnih naknada. Ali, kako mi nemamo pravedan Zakon o pripadnosti javnih prihoda, kako nemamo ravnomjeran razvoj FBiH naravno dolazimo onda do tih problema da ne možemo definirati i ne možemo mi sa razine FBiH napraviti jedan zakon kojima bi svima porodiljne naknade bile podjednako isplaćene. Prije svega zato što mislim da u FBiH ne postoje sredstva, a svi oni koji bi mogli uštedjeti sredstva iz pojedinih socijalnih davanja apsolutno se ne žele odreći niti jednog svog prava. Iako mislim da postoji prostor gdje bi se mogao značajno uštedjeti kako bi se pomoglo majkama i ustvari postiglo da od prvih dana života i žene, a i djeca žive dostojanstvenije", stava je Bradara.

Za razliku od stanja na razini Bosne i Hercegovine, Bradara kaže kako o djelovanju parlamentarne većine može govoriti samo u Federaciji BiH i sa stanovišta svog, Doma naroda Parlamenta FBiH.

Smatra da parlamentarna većina kada se promatraju pojedine sjednice i ponašanje partnera, u odnosu kako bi se trebalo ponašati, postoje trenuci kada se zaista čini da parlamentarna većina ne postoji. Jer, smatra, inače kako bi objasnili da jedan od tri partnera koji se nalaze u Vladi FBiH, da njihovi zastupnici u Zastupničkom domu, a to se dogodilo i u Domu naroda Parlamenta FBiH ne podrže izvješće o radu Vlade FBiH, a imaju svoje ministre.

"To naravno, de facto pokazuje da nemate parlamentarnu većinu. Međutim, mi smo, ja sam sigurna da do te neke velike krize ne može niti će doći. Pristalica sam stalnih razgovora, dogovora, kompromisa. Ali, da bi mogli praviti kompromise, konsenzuse, dogovarati se, morate imati i one koji su spremni saslušati vas. Mene zaista žalosti da Vlada FBiH sa premijerom Fadilom Novalićem nije imala sluha za neke posljedice koje može izazvati nešto kada vi odbacite, bilo čiju ideju. Naša ideja nije bila da rušimo zakone, niti to itko radi u Domu naroda. Naša želja je uvijek da popravimo, jer mi smo ta posljednja karika. Naša je želja da sve ono što mi uvidimo kroz rasprave, kroz sve ono što se do tada dogodi da u toj konačnoj verziji taj zakon bude bolji prije svega zbog onih koji ga donosimo. Mi ne donosimo zakone radi sebe. Mi uvijek donosimo zakon koji se tiče nekih. I ponekada se ne razumije funkcioniranje Doma naroda Parlamenta FBiH", ističe Bradara.

Ne donositi zakone koje će osporavati Ustavni sud FBiH

Dom naroda, kaže Bradara jeste Dom naroda, drugi dom, ili kako ga neko zove gornji dom. Međutim, Dom naroda na jedan način, navodi, crpi legitimitet upravo onih koji su ih birali, a to je deset, kako i Ustav FBiH kaže, da se entitet sastoji od deset federalnih jedinica - kantona. To znači, naglašava Bradara, da se mora voditi računa i lokalnoj samoupravi, te da stoga i imaju dobru suradnju sa Savezom općina i gradova FBiH.

"Ne možemo mi donijeti zakon koji će provoditi neki načelnik ili gradonačelnik ili neka županija, a da pri tome ne osiguramo sredstva za provedbu nekog zakona. Mi možemo sve urediti kao FBiH međutim, kada prvi put neki načelnik ili gradonačelnik naiđe na problem on to pošalje na Ustavni sud FBiH, a on ako nije konsultirana lokalna samouprava donese presudu, kakve je donosio već stotinu puta. Tako da ja mislim parlamentarna većina se nalazi u jednoj krizi, koja nije prvi puta, nego od kada i postojimo. Mi smo imali i već dvije parlamentarne većine. Međutim ono što je specifično za Dom naroda Parlamenta FBiH ja to ne osjetim na način ili mi ne osjetimo kao drugi zato što mi u punom kapacitetu i nemamo tu parlamentarnu većinu. Jer, kada sve ruke zbrojimo SDA, HDZ-a BiH i SBB-a nama još uvijek nedostaje par ruku koje bi mogle izglasati neki zakon. I onda ja uvijek znam reći da mi funkcioniramo na razini odgovornih izaslanika koji su spremni donositi zakone u korist građana i naroda u FBiH. Ja sam zahvalna svojim kolegama koji prepoznaju takve zakone i dignu ruku za takve zakone", navodi Bradara.

Kako smo nažalost u BiH država kakva jesmo, složena zemlja, navodi Bradara, te kako naši demokratski standardi nisu standardi kakvi su u većini europskih zemalja i normalnih zemalja ne provodimo odluke Ustavnog suda BiH.

"Mi ih na različite načine komentiramo, na dnevno-političkoj osnovi. Međutim, presuda Ustavnog suda BiH je odluka koja se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH je poprilično eksplicitna i nažalost mislim do kraja ovog mjeseca će se morati nešto napraviti po presudi Ustavnog suda BiH. Ne znam što će Ustavni sud BiH uraditi poslije isteka roka, ako mi ne promijenimo Izborni zakona BiH. Ono što smo mi u ime HNS-a i HDZ-a BiH pokušali napraviti jeste da ponudimo rješenje kako ne bi došlo do zastoja izbornog procesa. Izborni proces se može sprovesti, izbori se mogu raspisati, oni se mogu održati, mislim da bi trebali biti 7. listopada 2018., prve nedjelje u listopadu. Ono gdje nastaje problem jeste upravo implementacija izbornih rezultata, ustvari svi neposredni izbori se mogu sprovesti, međutim kod posrednih izbora, a znamo koliko su oni važni za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i Dom naroda PS BiH, izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, a potom Vlade i Vijeća ministara BiH neće moći biti sproveden po mom skromnom znanju pravne prakse. Mislim da svi u BiH trebamo uložiti dodatni napor kako bi se i ta presuda, ali i druge presude implementirale i kako bi izborni proces bio do kraja i implementiran, odnosno kako bi izbori bili provedeni i implementirani", cijeni Bradara.

Najbolje bi bilo donijeti novi Ustav BiH

Smatra, kaže, kako "smo i ovu situaciju smo ispolitizirali". Prije svega, cijeni, da i nije bilo odluke Ustavnog suda BiH postojala je jedna obveza, s obzirom da imali smo popis stanovništva u BiH, koji u međuvremenu opet kaže da se neke stvari u Izbornom zakonu BiH, a i samom Ustavu FBiH trebaju mijenjati.

"Nadam se da će se naći dovoljno onih koji to razumiju, koji žele dobro BiH i da ćemo mi pristupiti izmjenama i donošenju Izbornog zakona BiH kako bi se otklonile prepreke koje se nalaze u odluci Ustavnog suda BiH. Iako ja mislim da će biti još presuda", navodi Bradara.

HDZ-a BiH, a to je, kaže, podržao i HNS predložili su rješenja koja smatraju da su dobra i koja su na tragu onih opredjeljenja koja su već godinama govorili i na tragu su onoga, tvrdi, što je u jednom trenutku i SDA kojoj je to također bilo prihvatljivo.

"Mi nikada ne predlažemo rješenja koja bi izazvala buru svih onih koji misle da to nije dobro rješenje. Kada smo i o tome razgovarali imali smo za svaku od spomenutih izmjena po tri-četiri varijante i mi smo se opredijelili za neku za koju smo smatrali da bi mogla dobiti potporu svih onih koji odlučuju o tome u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nažalost ono što vidimo ovih dana da se pojedinačno vadi svaki segment i da onda svako koristi svoju mogućnost da to komentira na neki najgori mogući način u ovom trenutku. Ja smatram da treba naći neko rješenje, jer to rješenje nije diskriminirajuće za drugog koje smo mi ponudili. Imamo mi i drugih varijanti", kaže Bradara.

Već 15 godina, ističe, se zalažu za donošenje novog Ustava BiH. U ovom trenutku, kaže, su svjesni da ne postoji tolika parlamentarna većina koja bi to htjela i volja da se to podrži. Zato su, ističe, predložili izmjene Izbornog zakona BiH.

"Ali, evo nažalost kao što smo vidjeli da je nešto što je došlo u proceduru završilo je na kraju na Ustavnom sudu BiH kao vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda što mene jako žalosti. Jer, mislim da se i tu moglo naći prostora da se razgovara i o našem prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH koji je u konačnici, koliko je meni poznato, bio skoro u potpunosti usuglašen sa SDA", istaknula je Bradara.

Prije nego što je usuglašen Mehanizam koordinacije, a svjesna onoga što jeste Dom naroda Parlamenta FBiH zajedno sa svojim kolegama, kaže, do sada su održali niz sastanaka sa županijskim-kantonalnim skupštinama.

EU prepoznala ulogu kantona

Nastojali su, navodi, sa svojim kolegama koji su predsjedavajući i dopredsjedavajući napraviti jedan vid koordinacije, jedan vid suradnje, pa su jedan period dok su imali malo više vremena održavali i sjednice kolegija u sjedištima županija i županijskim skupštinama.

"Vidjeli smo u kakvim uvjetima rade te naše županijske skupštine i mislim da je Mehanizam koordinacije, ja sam to rekla više tehničko nego političko pitanje. Tada smo se i dogovarali o načinima kako će se pojedine županije i kantoni kada dobiju zakone iz podijeljene nadležnosti ponašati, kako trebaju odgovarati, upoznati su za razliku od ranije kada je FBiH uzimala sebi za pravo da može pripisati sve oblasti. U ovom trenutku imamo niz javnih rasprava koje ako se prati rad naših županijskih skupština zaista ugledaju svjetlo dana. I kroz javnu raspravu, ali o njima raspravljaju i najodgovorniji ljudi koji su izabrani na izborima, članovi županijskih skupština i o tome zauzimaju stavove. Zato mislim da županije neće biti kočnica", navodi Bradara.

Uspjeli su, ističe, i da EU i Evropska komisija prepozna u cijelom koordinacijskom mehanizmu ulogu županija-kantona. Također, naglašava u pripremnoj fazi je projekt Twinning light za kojeg je, kaže, sigurna da će od jeseni postati pravi twinning za županijske skupštine kako bi i državne službenike koji rade u županijama, a i one koji su zakonodavac dodatno obučili posebno oko zakona koji se tiču acquisa.

"Kada dobijemo kandidacijski status, nadam se da će se to naći pred svima nama, jer i u FBiH kada imate zakon on mora biti opremljen na način koliko je sukladan zakonima iz evropskih standarda. Tako da ja mislim da županije - kantoni uopće nisu prepreka koordinacijskom procesu. Možda su oni jedna dobra poruka da u BiH možemo svi imati jedan glas i da je lako postići taj konsenzus. Jer, ako ga promatrate samo kao tehničko pitanje onda se mi oko svega možemo dogovoriti. Ali, ako to pretvaramo u političko pitanje pa to i postane onda možemo imati problema. Ako nam je svima cilj EU onda je to apsolutno tehnički i problem i pitanje i mislim da nije kočnica. Ja sam to pokušavala objasniti kada je u pitanju neki zakon koji će promijeniti na stotine života u FBiH ma koliko on bio reformski, kojeg je teško razumjeti, prije svega onima koji nama to predlažu, nama koji to donosimo, to su ogromne promjene. Tako je i o porezu na dohodak. To je zakon koji se tiče općina i županija, a njega je dužna propisati FBiH", navodi Bradara.

Korektivni mehanizam

Zakon o porezu na doprinose, ističe, tiče se županija, tiče svakog poslodavca i svakog radnika u FBiH. Ne može, se, smatra donijeti preko noći bez obzira kako to nekome izgledalo da je to važno i da je reformski ako će izazvati ogromne poremećaje unutar cijelog sustava funkcioniranja.

Tako, ističe, da imate omjer raspodjele prihoda prikupljenih od poreza na dohodak između županije i općina, a on kreće od 20 naspram 80 posto, do 50 naspram 50. Kada uzmete jednom mjerom, upozorava Bradara, možete smanjiti prihode ili ugasiti prihode pojedinoj općini, a pojedinim općinama, odnosno svakoj općini porez na dohodak trebao bi biti značajan prihod. Zato, navodi Bradara, što on prikazuje stopu rasta i on je korektiv upravo Zakonom o pripadnosti javnih prihoda koji se prikupljaju od PDV-a.

"Oni nemaju taj korektivni mehanizam koji bi rekao: eh tu su ljudi zaposleni, tu stvaraju novu vrijednost i oni sada bi trebali biti prepoznati i kroz tu raspodjelu javnih prihoda. Oni nisu prepoznati i onda se taj korektiv vrši upravo kroz zaposlene, porez na dohodak, porez na dobit i tu možete osjetiti gdje imate ekonomsku aktivnost, a gdje je nemate. Mi smo predvidjeli kao Kolegij da će taj zakon ići u široku javnu raspravu i on će sigurno morati dobiti suglasnost. Ono što što bih ja željela i što me sada žalosti da Vlada nema sluha za ono što niže razine pokušavaju objasniti. Mislim da će oni sami morati korigirati svoje ponašanje u smislu da nitko nije protiv reformskih zakona, mi smo svjesni da ih moramo donijeti, ali tako da FBiH, a i BiH ne pojačavamo i ne povećavamo siromaštvo našeg stanovništva, nego da sve činimo da se izbavimo iz tog siromaštva", zaključila je u intervjuu za Anadolu Agency Lidija Bradara, predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH.

artinfo.ba