× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

dom naroda bih

Nakon što je usvojena hitna procedura usvajanja prijedloga izmjena izbornog zakona BiH, Halid Genjac pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. U svom obrazloženju, Genjac je napomenuo da prema ovom prijedlogu bošnjaci iz primjerice posavskog i hercegbosanskog kantona ne mogu uopće biti izabrani u Dom naroda FBiH, a time ni Dom naroda BiH.

Također, Genjac napominje da ovaj prijedlog ne rješava ni problem izbora broja Srba u Dom naroda FBiH, kao ni izbor Hrvata iz Sarajeva.

Njemu je replicirao Mario Karamatić koji je nazvao Genjca majstorom destrukcije koji je naveo što ne može, ali nije naveo što može.

"Ovaj zakona rješava neke velike probleme. Ne vidim da ugrožava nikog, osim što ugrožava interes Bošnjaka da dominira hrvatskim narodom." Karamatić je podsjetio na usvajanje zakona o javnom RTV servisu kada su Hrvati predložili zakon o RTV servisu kada su Bošnjaci također potegnuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa:

"Pogledajte gdje je danas RTV servis".

Klub hrvatskog naroda je jednoglasno bio protiv, a trojica iz srpskog naroda su bili protiv potezanja vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, što znači da se saziva Povjerenstvo u cilju rješavanja navedenog pitanja. Ako Povjerenstvo od tri člana ne dođe rješenja, onda pitanje ide na Ustavni sud BiH. U Povjerenstvo su izabrani Bariša Čolak, Halid Genjac i Sredoje Nović.

Bariša Čolak je odmah izjavio da neće biti suglasja Povjerenstva i odmah zatražio da se prijedlog o pokretanju Vitalnog nacionalnog interesa preda na Ustavni sud.

Iako je pokrenuta izjava o štetnosti vitalnog nacionalnog interesa, prijedlog će biti proslijeđen u Zastupnički dom Parlamenta BiH, gdje će biti razmatran kao cjelina.

Rasprava

U raspravi o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BIH, klub Bošnjaka je odmah izjavio da je neprihvatljiva hitna procedura, jer ne omogućuje nikakve intervencije. Ipak, Halid Genjac je potvrdio važnost izmjena izbornog zakona:

"Značajan je broj presuda koje se tiču korekcija izbornog zakona, kako bi se zakonodavstvo uskladilo. Stoga pozdravljam svaki napor u tom cilju i implementacije tih presuda kako bi naš zakon doveli u sklad s tim presudama. Međutim, ovako krupne intervnecije nemoguće rješavati u hitnoj proceduri. Hitna procedura onemogućava bilo kakve promjene prijedloga. A ovakav zakon zahtjeva bilo šire konzultacije i rasprave."

Genjac je predložio da se prijedlog Izbornog zakona dostavi i Venecijanskoj komisiji na mišljenje, te upozorio na određene tehničke nedostatke. Bez obzira na raspravu, Genjac je izjavio da izaslanici SDA neće podržati prijedlog.

Genjcu je odgovorio predlagač Bariša Čolak koji je naglasio da su svi navedeni prijedlozi odavno poznati SDA-u kao i široj javnosti:

"Hitna je procedura zbog toga što se u identičnom sadržaju mora usvojiti u oba doma.Hitno je i zato što nam istječe rok Ustavnog suda po ovom pitanju od šest mjeseci. Rizično je da uđemo u izbornu godinu bez da znamo hoće li vrijediti postojeći zakon"

U raspravi je sudjelovao i Ognjen Tadić iz SDS-a koji je primjetio veliko razmimoilaženje u odnosima predstavnika dva konstitutivna naroda, i da je to nešto što predstavlja ozbiljan problem:

"Ovo se samo marginalno tiče srpskog naroda. Ovo je jednostran potez HDZ-a koji razumijem. On govori o tome kako se HDZ kao ključni predstavnik hrvatskog naroda nema podršku svojih ključnih političkih partnera. Ali ni HDZ nema senzibilitet prema svojim partnerima, prije svih u Savezu za promjene, onda oni trebaju paziti na usvojene prioritete"

Tadiću je replicirao Mario Karamatić, predsjednik HSS-a koji je podsjetio Tadića da se ovaj zakon itekako tiče srpskog naroda zbog pojedinaca koji se izjašnjavaju kao Srbi zbog zauzimanja pozicija, na primjeru Kantona Sarajevo.

Hrvati nastupaju institucionalno

Na kraju rasprave izlaganje je imao i Martin Raguž:

" Prije sam rekao da ne postoji politička volja da se riješi problem Izbornog zakona. Koji je nakon Ustava najvažniji problem ove zemlje. Nitko ne kaže da je prijedlog zakona savršen, ali sad se gledamo u oči. Nas pet, svih pet izaslanika, je za ovo. Zamislimo se bar nad tim. Dopustite da mi kao predstavnici hrvatskog naroda imamo konsenzus. Evo idemo institucionalno idemo da se riješi ovaj problem. Ja bih se zapitao nad činjenicom da ovdje cijeli klub želi riještiti suštinsko pitanje.

Nakon polusatne stanke koju je tražio klub Srba, glasovalo se o hitnoj proceduri koja je usvojena većinom glasova.

U raspravi o samom prijedlogu zakona, Halid Genjac je izjavio da je potrebno više volje i spremnosti za kompromisima, ali je sam nije pokazao. Ocjenjujući da je prijedlog teksta štetan za interese bošnjačkog naroda, mi pokrećemo mehanizam pozivanja štetnosti za vitalni nacionalni interes. Zahtjev je potpisalo svih pet izaslanika.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

dom naroda bih

Nakon što je usvojena hitna procedura usvajanja prijedloga izmjena izbornog zakona BiH, Halid Genjac pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. U svom obrazloženju, Genjac je napomenuo da prema ovom prijedlogu bošnjaci iz primjerice posavskog i hercegbosanskog kantona ne mogu uopće biti izabrani u Dom naroda FBiH, a time ni Dom naroda BiH.

Također, Genjac napominje da ovaj prijedlog ne rješava ni problem izbora broja Srba u Dom naroda FBiH, kao ni izbor Hrvata iz Sarajeva.

Njemu je replicirao Mario Karamatić koji je nazvao Genjca majstorom destrukcije koji je naveo što ne može, ali nije naveo što može.

"Ovaj zakona rješava neke velike probleme. Ne vidim da ugrožava nikog, osim što ugrožava interes Bošnjaka da dominira hrvatskim narodom." Karamatić je podsjetio na usvajanje zakona o javnom RTV servisu kada su Hrvati predložili zakon o RTV servisu kada su Bošnjaci također potegnuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa:

"Pogledajte gdje je danas RTV servis".

Klub hrvatskog naroda je jednoglasno bio protiv, a trojica iz srpskog naroda su bili protiv potezanja vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, što znači da se saziva Povjerenstvo u cilju rješavanja navedenog pitanja. Ako Povjerenstvo od tri člana ne dođe rješenja, onda pitanje ide na Ustavni sud BiH. U Povjerenstvo su izabrani Bariša Čolak, Halid Genjac i Sredoje Nović.

Bariša Čolak je odmah izjavio da neće biti suglasja Povjerenstva i odmah zatražio da se prijedlog o pokretanju Vitalnog nacionalnog interesa preda na Ustavni sud.

Iako je pokrenuta izjava o štetnosti vitalnog nacionalnog interesa, prijedlog će biti proslijeđen u Zastupnički dom Parlamenta BiH, gdje će biti razmatran kao cjelina.

Rasprava

U raspravi o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BIH, klub Bošnjaka je odmah izjavio da je neprihvatljiva hitna procedura, jer ne omogućuje nikakve intervencije. Ipak, Halid Genjac je potvrdio važnost izmjena izbornog zakona:

"Značajan je broj presuda koje se tiču korekcija izbornog zakona, kako bi se zakonodavstvo uskladilo. Stoga pozdravljam svaki napor u tom cilju i implementacije tih presuda kako bi naš zakon doveli u sklad s tim presudama. Međutim, ovako krupne intervnecije nemoguće rješavati u hitnoj proceduri. Hitna procedura onemogućava bilo kakve promjene prijedloga. A ovakav zakon zahtjeva bilo šire konzultacije i rasprave."

Genjac je predložio da se prijedlog Izbornog zakona dostavi i Venecijanskoj komisiji na mišljenje, te upozorio na određene tehničke nedostatke. Bez obzira na raspravu, Genjac je izjavio da izaslanici SDA neće podržati prijedlog.

Genjcu je odgovorio predlagač Bariša Čolak koji je naglasio da su svi navedeni prijedlozi odavno poznati SDA-u kao i široj javnosti:

"Hitna je procedura zbog toga što se u identičnom sadržaju mora usvojiti u oba doma.Hitno je i zato što nam istječe rok Ustavnog suda po ovom pitanju od šest mjeseci. Rizično je da uđemo u izbornu godinu bez da znamo hoće li vrijediti postojeći zakon"

U raspravi je sudjelovao i Ognjen Tadić iz SDS-a koji je primjetio veliko razmimoilaženje u odnosima predstavnika dva konstitutivna naroda, i da je to nešto što predstavlja ozbiljan problem:

"Ovo se samo marginalno tiče srpskog naroda. Ovo je jednostran potez HDZ-a koji razumijem. On govori o tome kako se HDZ kao ključni predstavnik hrvatskog naroda nema podršku svojih ključnih političkih partnera. Ali ni HDZ nema senzibilitet prema svojim partnerima, prije svih u Savezu za promjene, onda oni trebaju paziti na usvojene prioritete"

Tadiću je replicirao Mario Karamatić, predsjednik HSS-a koji je podsjetio Tadića da se ovaj zakon itekako tiče srpskog naroda zbog pojedinaca koji se izjašnjavaju kao Srbi zbog zauzimanja pozicija, na primjeru Kantona Sarajevo.

Hrvati nastupaju institucionalno

Na kraju rasprave izlaganje je imao i Martin Raguž:

" Prije sam rekao da ne postoji politička volja da se riješi problem Izbornog zakona. Koji je nakon Ustava najvažniji problem ove zemlje. Nitko ne kaže da je prijedlog zakona savršen, ali sad se gledamo u oči. Nas pet, svih pet izaslanika, je za ovo. Zamislimo se bar nad tim. Dopustite da mi kao predstavnici hrvatskog naroda imamo konsenzus. Evo idemo institucionalno idemo da se riješi ovaj problem. Ja bih se zapitao nad činjenicom da ovdje cijeli klub želi riještiti suštinsko pitanje.

Nakon polusatne stanke koju je tražio klub Srba, glasovalo se o hitnoj proceduri koja je usvojena većinom glasova.

U raspravi o samom prijedlogu zakona, Halid Genjac je izjavio da je potrebno više volje i spremnosti za kompromisima, ali je sam nije pokazao. Ocjenjujući da je prijedlog teksta štetan za interese bošnjačkog naroda, mi pokrećemo mehanizam pozivanja štetnosti za vitalni nacionalni interes. Zahtjev je potpisalo svih pet izaslanika.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više