Zdravstveni sustav u Županiji Zapadnohercegovačkoj od danas se našao pred potpunom neizvjesnošću. Ukupno 53 liječnika iz četiri doma zdravlja službeno su podnijela otkaze nakon što Vlada ŽZH nije prihvatila njihove zahtjeve o povećanju plaća, a ako kroz idućih tjedan dana ne dođe do zaokreta, moglo bi doći do potpunog raspada zdravstvenog sustava u ovoj županiji.
Borba za dostojanstvo struke
Uz 53 liječnika koji su već potpisali otkaze, isti potez planira učiniti još njih 15 koji se trenutačno nalaze na bolovanju ili na specijalizaciji. Iz sindikata poručuju kako ovakva odluka nema političke ciljeve te da su o njoj dugo promišljali, a kao jedan od razloga odlaska navode i to da su tijekom pregovora s Vladom bili izvrgnuti vrijeđanju i ponižavanju.
Predsjednik Strukovnoga sindikata doktora medicine i stomatologije u ŽZH, dr. Frano Musa, ističe kako odluka o kolektivnim otkazima nije donesena olako niti impulzivno.
"Iza nje stoji jasna volja članstva i osjećaj da smo iscrpili pregovarački prostor. Da smo ne samo kao struka, nego i kao ljudi gurnuti preko ruba", upozorio je dr. Musa. Naglasio je da ovo nije pritisak niti pokušaj destabilizacije, nego jasna poruka da bez realnog i održivog rješenja sustav dugoročno ne može funkcionirati. "Ova odluka je stvar dostojanstva i obrane digniteta ove plemenite struke koja nije samo posao, nego prije svega poziv", dodao je dr. Musa.
Težinu situacije potvrdila je i dr. Melani Kvesić, liječnica obiteljske medicine u Domu zdravlja Široki Brijeg.
"Imam obitelj, četvero djece, znači nije lako dati otkaz. Pitam se zašto nitko od odgovornih nije dao ostavku za ovakvo stanje u zdravstvenom sustavu. Oni imaju svoje fotelje koje su očito ugodne, međutim, oni bi trebali imati odgovornost da se nešto čini za nas liječnike, za sve medicinsko osoblje i za naše pacijente", poručila je dr. Kvesić.
Ponude Vlade i otvorena vrata za pregovore
Sindikati su poručili kako Vlada ima rok od tjedan dana, koliko će trajati i otkazni rok dijela liječnika, da se očituje o njihovoj posljednjoj ponudi za povećanjem plaća od 30%.
S druge strane, predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović ostavio je otvorena vrata za nastavak pregovora, podsjetivši na posljednje ponude koje je Vlada stavila pred sindikate.
"Prva opcija je bila da se od 1. ožujka 2026. godine poveća plaća za 25% plus 8% dodatno od 1. siječnja 2027. godine, s tim da kolektivni ugovor traje 18 mjeseci. Opcija broj dva bila je da se poveća satnica od 1. ožujka 2026. za 27% i da kolektivni ugovor traje godinu dana", pojasnio je Čović.
Priznao je da stanje nije zadovoljavajuće i da svi imaju potrebu za poboljšanjem odnosa, plaća i materijalnih prava u javnom sektoru, ali isključivo u okviru realnih mogućnosti.
Podrška iz FBiH i opasnost od potpunog kolapsa
Odlazak 50% liječnika, a u konačnici možda i preko 70% njih, može dovesti do potpunog kolapsa zdravstvenog sustava u ovoj županiji. Čović se nada da do toga ipak neće doći, ali upozorava da Vlada mora voditi računa o stabilnosti cijelog sustava.
"Ne znam što će biti, ali znam da Vlada ima određene mogućnosti da organizira zdravstvenu zaštitu, koja sigurno neće biti na razini na kojoj je bila prethodno. Ali, s druge strane, potrudit ćemo se da svi naši osiguranici imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu u onoj mjeri koliko to bude moguće", poručio je predsjednik Vlade ŽZH.
Snažnu podršku liječnicima dali su i predstavnici federalnog sindikata, uz poruku da nitko iz Federacije BiH nije spreman doći u ŽZH i zauzeti njihova mjesta.
Predsjednica Sindikata doktora medicine i stomatologije na razini FBiH, dr. Marina Berberović, uputila je oštru poruku nadležnima.
"Pitam ovim putem ministra kome će on biti ministar kada doktori daju otkaze, a ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje pitam kako će svojim osiguranicima on osigurati zdravstvene usluge koje oni njemu plaćaju kada liječnika ne bude", kazala je dr. Berberović.
Dodala je kako će zbrinuti svoje kolege ako bude potrebno: "Mogu reći da dajem podršku svim kolegama u Zapadnohercegovačkoj županiji i da ćemo se sigurno odazvati tome da, ako ovi ljudi ostanu bez posla nakon otkaza, financiramo njihove plaće dok ne nađu druga radna mjesta".
Obje strane su svjesne kako bi povećanje plaća liječnika posljedično dovelo i do povećanja plaća ostalih zdravstvenih djelatnika u županiji, a njihove plaće osiguravaju se iz proračuna županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Vremena za preokret ostaje sve manje, a s obzirom na već postojeće deficite medicinske struke, odlazak ovolikog broja liječnika može ostaviti katastrofalne posljedice.
artinfo.ba
