Pokušaji uvoda u podjelu Bosne i podjela Bosne sve su češći, snažniji i sve im se teže oduprijeti. Slično kao i sa šizofrenijom, napadima panike, halucinacijama i paranojama.

Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba

Ipak, Bosna uvijek pobijedi i opstaje. Niz je bezočnih primjera uvoda u podjelu Bosne i pokušaja podjela, međutim, njena hiljadugodišnja povijest dokazuje, kako, je Bosnu, ipak nemoguće podijeliti.

Bosnu se dijeli svakodnevno i u različitim životnim sferama. Tako su je recimo pokušali podijeliti u ponedjeljak, 9. siječnja u Banja Luci kada su pripadnici Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga BiH sudjelovali u obilježavanju Dana RS-a, a na svu sreću, to je zaustavio hrabri Denis Bećirović kada je poručio predsjedniku RS-a "da su Bosnu pokušali dijeliti sultani, carevi, poglavnici, vojvode" a nisu uspjeli. I Bosna je pobijedila.

Bosnu je pokušao podijeliti i kolumnist vanjskopolitičkog magazina "Foreign Affairs" Timothy Less u tekstu u kom navodi da Amerika treba promijeniti pristup prema Balkanu i da Hrvati u BiH trebaju dobiti svoj entitet. Opskurnim podjelama Bosne iz Amerike na kraj je stao bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je odbrusio: "Nema ništa od podjela". I Bosna je, opet, opstala.

Još od Tuđmanove podjele Bosne nije se dogodio tako gnusan uvod u podjelu Bosne poput onog kada je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović kazala kako u "BiH jača islamski radikalizam", a onda je podjelu Bosne zaustavio bivši reis Mustafa Cerić kada je rekao "nema zemlje na svijetu koja bi sve to izdržala kao što je Bosna izdržala, stojeći ponosno na svojim čvrstim bosanskim nogama" i tu je predsjednica Hrvatske odustala od podjele Bosne.

Još jedan eklatantan primjer podjele Bosne bili su listopadski lokalni izbori Stocu. Hrvati su dobrim izlaskom na biračka mjesta počeli dijeliti Bosnu a što su kandidati bošnjačkih stranaka i fizički morali spriječiti. Na svu sreću, Bosna nije podijeljena a štetu nastalu od uvoda u podjelu i njegovo sprječavanje kaznilo je i Središnje izbornog povjerenstvo BiH kada je stolačke junake skinulo s kandidatskih lista. Ne govore, tek tako, predstavnici udruga tzv. Armije RBiH kako se, upravo, u Stocu branila južna Bosna.

No da hrvatske i srpske težnje podjele Bosne još od sporazuma Tuđman – Milošević iz Karađorđeva ne jenjavaju, naprotiv, svakim je danom sve više, njeni čuvari su i za to našli rješenje – u Trnovu, kompleks Sarajevo Oseonik Resort kao jedan od jamaca da se cijeli svijet, pa tako i onaj, bliskoistočni ujedinio u očuvanju Bosne i borbi protiv njenih uvoda u podjelu i podjela.

Bosna se i u kulturnoj djelatnosti dijelila mnogo puta, a kako je kultura uvijek zanemarena, tako su i pokušaji uvoda u podjelu Bosne u kulturi, nekada prolazili nezapaženo. Ipak, austrijsko veleposlanstvo u BiH organiziralo je koncerte povodom Dana Austrije, u čak tri grada – Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Bezobzirni glazbenici miješali su se u unutarnja glazbena pitanja a njihov uvod u podjelu Bosne spriječili su, ponovno, dužnosnici SDA, koji su rekli kako su alergični na svako spominjanje trećeg. Hrabra hiljadugodišnja Bosna, s početka priče, kako to Bećirović, kaže, opet se nosila na ramenima.

Aspiracije za podjelom Bosne, kako kažu njeni čuvari, postoje oduvijek. Uočio je to i bošnjački akademik Rusmir Mahmutćehajić pa je tako, razotkrio najveći uvod u podjelu Bosne u svijetu književnosti. Naime, Ivo Andrić mrzio je Bosnu. I za to je, čak, nagrađen Nobelovom nagradom za književnost. I to za sporni roman "Na Drini ćuprija" u kom na više od tri stotine stranica pokušava podijeliti Bosnu "između istoka i zapada" a ujedinjavanjem katoličke i pravoslavne tradicije dovodi Bosnu u pitanje.

Na svu sreću, Mahmutćehajić je taj uvod u podjelu Bosne zaustavio i najavio protivniku još veći udarac – novu knjigu o svemirskom pitanju – pitanju Bosne.

Dakle, dvije su kvalifikacije kaznenog djela – uvod u podjelu Bosne i podjela Bosne i za takve zločinačke planove i genocidne ciljeve netko mora odgovarati, ali i znati da crtanja novih granica nema.

Kako to jasno kaže, Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe, "to Srbima, a i Hrvatima ne'ko treba reć'".

artinfo.ba|preuzeto s portala dnevnik.ba