Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, gdje je s urednikom Damirom Bliznacem komentirala govor mržnje ministra Zukana Heleza, aktualne rasprave o unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine te signale zaokreta američke politike prema zemlji.
U razgovoru je osudila, kako je navela, „političko barbarstvo“ u Helezovim istupima, istaknula potrebu dijaloga konstitutivnih naroda kao jedinog održivog puta prema funkcionalnoj državi te izrazila optimizam da će Vijeće ministara ipak usvojiti ključne zakone za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Oštra osuda Helezovih izjava
Na početku razgovora Filipović je komentirala istupe ministra obrane BiH Zukana Heleza, koje je voditelj opisao kao govor mržnje, šovinizam i netrpeljivost prema drugačijem. Podsjećamo, Helez je zastupnicu u Europskom parlamentu Željanu Zovko i suradnika američke zaklade Heritage Maxa Primorca nazvao "ustaškom kopiladi", dok je za Zovko dodao i da je "poluretardirana". Dopredsjednica HDZ-a BiH istaknula je kako ju je takav javni nastup „u svakom slučaju bilo neugodno čuti“, osobito zato što dolazi od visokog državnog dužnosnika.
Kazala je kako Helezovo obraćanje smatra primjerom „političkog barbarstva i političke nekulture“, naglasivši kako je riječ i o elementima mizoginije budući da je „na vrlo primitivan i uvredljiv način“ napao eurozastupnicu Željanu Zovko te dužnosnika američke administracije Maxa Primorca. Takvi istupi, istaknula je, zaslužuju „svaku osudu javnosti, ali i institucionalnu reakciju“.
Reakcije na moguće promjene američke politike
Osvrćući se na izostanak osuda iz političkog Sarajeva, voditelj je primijetio kako su Helezove poruke čak prenesene na službenim stranicama SDP-a, te ocijenio da bi takvo ponašanje moglo biti posljedica straha od zaokreta američke politike prema Bosni i Hercegovini. Podsjetio je da se i u američkom Kongresu sve češće govori o položaju Hrvata u BiH i drugačijim modelima uređenja države, koji ne bi bili protiv BiH, nego bi trebali povećati njezinu funkcionalnost.
Filipović je istaknula da ne može sa sigurnošću reći je li riječ o strahu, ali je uvjerena da takve reakcije proizlaze iz otpora prema „drugačijim mišljenjima i promišljanjima“ o stanju u državi. Naglasila je kako se povodom 30. obljetnice Daytonskog sporazuma čulo mnogo različitih pogleda na to kako BiH funkcionira i kako bi trebala biti uređena. U tom kontekstu, podsjetila je da stavovi Željane Zovko i Maxa Primorca „nisu jedina mišljenja“ o nužnim promjenama ustavnog i institucionalnog okvira.
Osvrnula se i na širi društveni učinak Helezovih istupa, upozoravajući da takav način obraćanja „normalizira neprihvatljive obrasce u javnom političkom diskursu“ te stvara klimu u kojoj se politička nekultura prelijeva i na druge društvene segmente. „Svakom pristojnom građaninu Bosne i Hercegovine trebalo bi biti neugodno kada čuje ovakve poruke“, poručila je, dodajući da ne zna što se želi postići izostankom osuda u bošnjačkim političkim krugovima.
Rasprava o preustroju BiH ne bi smjela biti tabu
Voditelj je upozorio kako se u javnosti, odnosno primarno u sarajevskoj javnosti, nerijetko stvara dojam da je svaka rasprava o preustroju Bosne i Hercegovine tabu tema, te da se odmah poseže za optužbama da je riječ o udaru na državu. Naglasio je da bi takve rasprave zapravo trebale biti dio nastojanja da BiH postane funkcionalna i uređena po mjeri sva tri naroda, jer „ovakva kakva sada jest, u principu je ne žele ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi“.
Filipović je odgovorila kako i sama tako doživljava reakcije na prijedloge različitih modela uređenja države. Istaknula je da svako promišljanje o funkcioniranju BiH mora polaziti od temeljnih činjenica – prije svega od pitanja zašto sustav danas ne funkcionira. U tom kontekstu navela je da se u javnosti često spominju rješenja poput federalizma i konsocijacijske demokracije, „koja u biti već imaju elemente u sadašnjem Ustavu BiH, ali se ne primjenjuju, odnosno gaze“.
Dodala je kako takve prijedloge treba doživjeti kao dobronamjerne i usmjerene na traženje rješenja koja će BiH učiniti funkcionalnijom i dosljednom ustavnim načelima, „pogotovo konstitutivnosti koja je danas jasno zapisana u Ustavu“.
Darijana Filipović, dopredsjednica HDZ-a BiH
Naglasak međunarodne zajednice na unutarnjem dogovoru
Voditelj je potom podsjetio da se čini kako međunarodna zajednica, uključujući SAD, sve snažnije odustaje od nametanja rješenja izvana, što je bilo vidljivo i na posljednjoj sjednici Vijeća za provedbu mira. Istaknuo je da se naglasak sve više stavlja na dogovor domaćih političkih predstavnika konstitutivnih naroda.
Filipović je potvrdila da u posljednje vrijeme stiže sve više takvih poruka iz različitih međunarodnih krugova. Podsjetila je da je i na press konferenciji posljednje sjednice Upravnog odbora PIC-a visoki predstavnik „apelirao na domaće političare“, koji su izabrani kako bi predstavljali legitimitet svojih naroda, da donose zajedničke odluke u interesu svih u BiH.
„Poruke koje se posljednjih mjeseci čuju i iz OHR-a i iz međunarodnih diplomacija idu upravo u smjeru onoga što HDZ cijelo vrijeme zagovara – da je jedino ispravno i funkcionalno rješenje ono koje dolazi kroz dogovor političkih predstavnika konstitutivnih naroda“, istaknula je Filipović.
Optimizam oko europskog puta
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, voditelj je podsjetio da je reformska agenda usvojena te da bi se na idućoj sjednici Vijeća ministara trebala naći dva zakona ključna za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Upitao je Filipović vjeruje li da je, unatoč napetim odnosima između Trojke i SNSD-a, dogovor ipak moguć.
Filipović je priznala da „postoje komplikacije koje se tiču aktualnog političkog momenta“, naglasivši kako se ta nestabilnost osjeća tijekom cijele godine koja je, kako je istaknula, trebala biti godina intenzivnih reformi i otvaranja pregovaračkog procesa s EU. Podsjetila je da je kraj prosinca, a da još uvijek nisu usvojeni Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu, kao ni odluka o uspostavljanju Ureda pregovarača BiH s EU.
Unatoč tome, zadržava optimizam. „Politika koju predstavljam, politika hrvatskog naroda, ulaže dodatne napore da ovih dana Vijeće ministara usvoji ta dva zakona i pošalje ih u parlamentarnu proceduru“, poručila je. Podsjetila je da je već ovaj tjedan postojao pokušaj da se ti zakoni uvrste na dnevni red, ali do toga nije došlo zbog nedostatka konsenzusa.
Ipak, naglašava kako zna da se u posljednjim danima intenzivno usuglašava stavove: „Uvjerena sam da će se zakoni naći u ponedjeljak na sjednici Vijeća ministara i da će dobiti određenu potporu.“ Razlog za takav optimizam vidi u tome što politički akteri moraju biti svjesni odgovornosti koju nose: „Ako propustimo ovaj neki zadnji vlak koji nas vodi prema otvaranju pregovaračkog procesa s Europskom unijom, šteta bi bila ogromna.“
Pitanje državne imovine blokira razvoj lokalnih zajednica
U nastavku razgovora otvoreno je pitanje državne imovine, koje novinar opisuje kao jedan od ključnih problema BiH, posebno zbog utjecaja na investicije i funkcioniranje lokalnih zajednica. Kao primjer naveo je i slučaj Mostara, gdje su članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović zaustavili izgradnju dionice autoceste.
Filipović je podsjetila da je na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH uputila zastupničko pitanje upravo s ciljem ponovnog otvaranja ove teme. Naglasila je kako uz blokadu oko Koridora Vc postoji i puno širi problem raspolaganja državnom imovinom.
„Odluka visokog predstavnika iz 2022. kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom praktično je zaustavila razvoj lokalnih zajednica, gradova i općina“, kazala je, dodajući da se posljedice sada jasno osjećaju. Prema njezinim riječima, zbog ove zabrane stoje projekti izgradnje škola, bolnica, vrtića, cesta i drugih infrastrukturnih objekata, a dodatne poteškoće stvaraju i problemi u javnim poduzećima koja provode velike projekte.
Istaknula je kako HDZ BiH već duže upozorava na nužnost rješavanja ovog pitanja te je uputila apel savezima općina i gradova, kao i svim lokalnim zajednicama, „da upoznaju OHR s posljedicama s kojima se suočavaju“ i da sustavno govore o potrebi pronalaska rješenja. „Ovo je problem koji se tiče svih građana u Bosni i Hercegovini“, poručila je Filipović.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
