Radikalno rješenje za Balkan
Timothy Less, bivši diplomat i britanski konzul u Banja Luci, za ugledni časopis Foreign Affairs napisao je kolumnu koja bi idućih dana mogla dići podosta bure na Balkanu. Baveći se problemom BiH, Kosova i Makedonije, ovaj bivši zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije zaključio je da su propali svi pokušaju Europske unije i SAD-a u uspostavljanju mira i stabilnosti u regiji te je došlo vrijeme radikalnih zaokreta i popuštanju zahtjeva nacionalnih manjina. Za početak, Hrvati i Srbi u BiH, te Albanci na Kosovu dobili bi neku vrstu autonomije, ali poslije bi se stopili sa svojim matičnim državama. Na posljetku, to bi rezultiralo ‘velikom Hrvatskom, Srbijom i Albanijom’, ali po Lessovom mišljenju to bi konačno dovelo do potpunog mira u regiji.
Less je za najpoznatiji svjetski magazin koji se bavi vanjskom politikom i za koji se nerijetko tvrdi da izražava i sam stav State Departmenta, s obzirom da ga izdaje think tank u kojemu sjedi veći broj najutjecajnijih bivših američkih dužnosnika, napravio podužu analizu koja bi mogla zabrinuti sve zagovornike Daytona, pogotovo u trenucima smjene vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama. Na početku je svoje čitatelje upoznao sa svojim viđenjem situacije u bivšim jugoslavenskim republikama. Bosnu i Hercegovinu je nazvao najslabijom karikom regije u kojoj su Hrvati i Srbi sve nezadovoljniji Daytonom, sporazumom koji ovu državu drži na životu. Također, naglašava da rastu apetiti velike albanske manjine u Makedoniju i Crnoj Gori, a da nacionalisti u Albaniji sve jače pozivaju na stvaranje ‘Velike Albanije’, državi kojoj bi se pripojilo Kosovo, dio Crne Gore i Makedonije.
Britanski diplomat je napisao da, bez obzira što svi ti zahtjevi trenutno zvuče nerealno, bila bi velika pogreška ignorirati glas manjina. Uostalom, piše Less, Zapad je već jedanput ignorirao zanemarivanje ljudskih prava i glasne zahtjeve za promjenama i to je dovelo do – rata.
"Zapad ima izbor - prepoznati legitimnost tih zahtjeva i radikalno promijeniti pristup prema Balkanu ili riskirati nove sukobe", piše Less.
Less se više od 20 godina bavi problematikom bivše Jugoslavije i u svojoj analizi napominje da je prvih desetak godina nakon završetka rata glavnu riječ u regiji vodio Washington. Međutim, onda su Amerikanci ‘palicu’ prebacili na Europsku uniju i to se u startu činilo kao neloše rješenje. Bruxelles je države regije pokušao motivirati ‘ulaznicom’ za odabrano društvo u EU, ali nisu računali da bi se i u toj situaciji mogao čuti glas manjina.
"Društvo iz Bruxellesa bilo je u velikoj zabludi ako su mislili da su manjine na Balkanu spremne žrtvovati svoja prava i sigurnost zbog ekonomskog napretka. U Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji nitko ne postavlja pitanje problema ekonomije i obrazovanja, već svi pričaju o nacionalnosti, identitetu, vjeri, nacionalnosti… Upravo zbog toga te države stagniraju, dok Hrvatska, Albanija, pa čak i Srbija, napreduju", piše Less dodajući da cjelokupnoj situaciji neće pomoći ni eksplozija euroskepticizma diljem Europe. Posljednja anketa Eurobarometra jasno kaže da samo 39 posto EU građana podržava proširenje Unije…
Naravno, u takvim situacijama upada Rusija koja itekako koristi svoj utjecaj kako bi zakomplicirala cijeli proces integracije BiH. Putin pokušava ohrabriti nezadovoljne Srbe u nastojanju za separatizmom, odcjepljenjem, a tu je i Turska koja daje podršku bosanskim muslimanima…
Autor piše da je Europska unija već pomalo izgubila autoritet na ovom nestabilnom području. To se najbolje vidi u činjenici da već pune dvije godine nije riješena politička kriza u Makedoniji, a i da nisu ni prstom pomakli u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. Također, činjenica da ih ni Milorad Dodik nije doživljavao kada su mu govorili da ne održava svoj kontroverzni referendum, dovoljno govori o tome koliki je utjecaj Bruxellesa.
Europa bi mogla nastaviti s dosadašnjom politikom, sporazumi nakon raspada bivše države još su na snazi, ali svi su svjesni da je ovaj ‘status quo’ veliki rizik za sve. Želja manjina je sve jača, separatisti su sve glasniji, a nitko se ne usudi primijeniti taktiku Washingtona – ‘pritiskanja’ neposlušnih političara. To bi zasigurno gurnulo bosanske Srbe u ruke Rusiji – rekao je Less koji se zalaže za novi, radikalni pristup koji bi, po njegovom mišljenju, ovoj regiji osigurao mir, stabilnost i prosperitet.
Eksperiment je propao. Punih 20 godina pokušali su s modelom multietničnosti i to je propalo. Sada treba napraviti nešto drugo. Za početak, Washington treba ponovno preuzeti vodeću ulogu u regiji i poslušati interese manjina. Prvi korak je podržavanje zahtjeva Hrvata za trećim entitetom u BiH, ali i potpora Albancima u procesu federalizacije Makedonije. Tim ljudima se mora omogućiti politička i ekonomska suradnja sa svojim većim susjedima. Dakle, omogućiti im dvojno državljanstvo, zajedničke institucije… Posljednji korak tog procesa je spajanje s matičnim zemljama, na početku to mogu biti i autonomije. Dakle, hrvatski entitet u BiH bi se spojio s Hrvatskom, sjever Kosova i Republika Srpska sa Srbijom, a zapadna Makedonija, Preševska dolina i ostatak Kosova s Albanijom. U međuvremenu, Crna Gora bi mogla ostati nezavisna ili pripojiti se ‘velikoj Srbiji’.
Less zaključuje da je ovaj model jedini koji garantira mir, bez obzira što će se Bošnjaci i Makedonci teško pomiriti s gubitkom teritorija.
Srbima će smetati gubitak velikog dijela Kosova, ali vjerujem da bi se zadovoljili pripajanjem Republike Srpske. Također, ne vjerujem da bi Albanci radili probleme s gubitkom sjevera Kosova – piše Less napominjući da bi Washington u prijelaznom razdoblju trebao poslati mirotvorce na granice.
Ovaj prijedlog sigurno će šokirati sve koji zagovaraju multietičnost, ali pitanje Balkana se predugo vuče i vrijeme je za rješenje. Slažem se, multietničnost je krasna ideja, ali nerealna. Također se slažem da je ovo rješenje iznimno komplicirano, ali razdvajanje umjesto prisilnog života potpuno će eliminirati rizik od novog rata. Također će dati priliku BiH i Kosovu da se konačno počnu razvijati… – napisao je Less i zaključio da SAD s novom administracijom konačno mora završiti posao koji je započet prije 20 godina.
ap|artinfo.ba
