Federacija BiH ubrzano radi na ključnim infrastrukturnim projektima koji oblikuju prometnu budućnost zemlje. Ministrica prometa i veza Andrijana Katić detaljno je objasnila izazove s kojima se suočava Ministarstvo u realizaciji velikih infrastrukturnih investicija, uključujući spajanje autoceste na koridoru Vc, izgradnju brze ceste Mostar - granica RH te planski završetak južne obilaznice Mostara. U intervjuu se dotaknula i ključnih tema poput problema s državnom imovinom, potrebnih reformi u željezničkom sektoru te rasta broja putnika u zračnim lukama. Katić je također komentirala izazove u poštanskoj usluzi i prednosti koje nosi donošenje novog Zakona o cyber-sigurnosti. S pogledom na budućnost ministrica se osvrnula i na suradnju s Republikom Hrvatskom, ističući važnost međusobnog povezivanja u prometnim projektima.

Večernji list: Ministrice Katić, možete li nam kazati kada će biti završeno spajanje autoceste na koridoru Vc između BiH i Hrvatske?

- U kontekstu Bosne i Hercegovine mogu kazati da nam je u dijelu koridora Vc koji prolazi kroz Federaciju ostalo još otprilike 80 km autoceste, za koju u ovome trenutku još uvijek nije počela faza izgradnje. Očekujem da se sve dionice koje su trenutačno u izgradnji, njih oko 55 km, puste u promet najkasnije do konca 2027. godine. Što se tiče ukupnog završetka projekta, ako ostavimo postrani sve izazove oko promjene namjene državnog zemljišta i govorimo samo o procesu pripreme i izgradnje, najzahtjevniji i najduži pojedinačni dio projekta bit će izgradnja tunela Prenj. Rok koji su procijenili stručnjaci, koji su i radili sami idejni projekt, otprilike je sedam godina za fazu izgradnje. Međutim, uzimajući u obzir dosadašnja iskustva kojima smo svi svjedočili, procjenjujem da će izgradnja tunela Prenj trajati i dulje. U konačnici, vjerujem kako je za završetak svih radova na koridoru Vc potrebno još barem desetak godina. Ono što je danas ključno kazati jest da Ministarstvo ulaže sve napore iz svoje nadležnosti kako bi se otklonili postojeći izazovi te kako bi ovaj projekt bio okončan u najskorijem mogućem roku.

Večernji list: Po vašem mišljenju, što uzrokuje dugotrajnost radova na autocestama u BiH?

- Postoji niz različitih i složenih čimbenika koji utječu na samu dugotrajnost radova. Tu se primarno referiram na rascjepkanost koridora Vc na male dionice, poddionice i sekcije, kao i složenost državnog uređenja, nedostatak kapaciteta javnih naručitelja i privatnog sektora, tj. izvođača radova. To su samo neki od razloga dugotrajnosti radova s kojima smo svakodnevno suočeni, a koji su, kao što znate, dobrim dijelom izvan našega opsega nadležnosti

Primjerice, na početku realizacije i razgovora vezanih uz koridor Vc govorilo se o tzv. 4 LOT-a, gdje se LOT 4 odnosio na dio od Mostara do granice Republike Hrvatske, odnosno GP Bijača. Potom je taj isti LOT 4, prije 15-ak godina, u pripremi, financiranju i izvođenju bio podijeljen na 7 dionica i poddionica, što automatizmom znači 7 puta više dokumentacije, studija, dozvola, postupka nabava i ugovora. Naravno, sve to je usporilo dovršetak izgradnje, a kako sam kazala, postupci su počeli puno prije i na nama je sada ih iznijeti do kraja. Istodobno želim istaknuti kako procesi odobrenja kreditnih zaduženja za izgradnju i ratifikacije kreditnih ugovora traju dugo s obzirom na činjenicu da moraju proći sve instancije naše države, zaključno s Predsjedništvom BiH. Konačno, dodatan izazov leži u činjenici da se suočavamo s nedostatkom kapaciteta, kako u građevinskoj operativi tako i u javnom sektoru, što sve zajedno uzrokuje usporavanje dinamike izgradnje.

Večernji list: Je li Ministarstvo upoznato s istragom europskog tužitelja vezanom uz korištenje sredstava na dijelu koridora Vc i kako to komentirate?

- S istragom smo upoznati isključivo na temelju medijskih napisa. Ministarstvo niti ima niti može imati detaljnije spoznaje o takvim istražnim radnjama s obzirom na to da ono nije strana u navedenom postupku. Prema postojećim medijskim navodima, Ured europskog javnog tužitelja u ovome trenutku vrši određene istražne radnje. Međutim, vjerujem kako je danas nužno suzdržati se od bilo kakvih komentara uvažavajući kako je taj postupak u tijeku. Želim kazati kako je Ministarstvo na raspolaganju svim institucijama koje su nadležne za provođenje istražnih radnji, a u cilju transparentnog i namjenskog upravljanja sredstvima. Podsjećajući na presumpciju nevinosti svih obuhvaćenih istražnim radnjama, ono što mi kao javna institucija želimo jest zadržati fokus na naš viši cilj, a to je dovršetak izgradnje europskog koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Uvjerena sam kako ćemo taj cilj i ostvariti s našim europskim partnerima, međunarodnim bankama EIB i EBRD, kao i drugim kreditorima.

Večernji list: Kako (raz)riješiti naizgled nerješiv problem državne imovine u realizaciji infrastrukturnih projekata?

- Od 2022. godine i odluke kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koju je donio visoki predstavnik, moram kazati kako je upravo taj korak u značajnoj mjeri utjecao na opće usporavanje dinamike realizacije prometnih infrastrukturnih projekata. To je osobito izraženo u odnosu na autocestu na koridoru Vc. Danas ne postoji jasna upravna ni sudska praksa koja bi dala nužne odgovore na pitanja s kojima se suočavamo, poput kako osigurati odobrenja i suglasnosti za izgradnju autoceste na koridoru Vc tamo gdje je potrebno. Ipak, uistinu smatram kako uz dijalog i dobru volju i u postojećim pravnim okvirima možemo doći do rješenja za kojima zajednički tragamo, suradnjom svih razina vlasti čije su odluke potrebne u ovim procesima.

Ono što danas čini veliki izazov koji usporava, pa čak i ugrožava, nesmetan nastavak procesa izgradnje jesu stavovi unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu moram istaknuti kako mi je uistinu nerazumljiva nedavna odluka dvojice članova Predsjedništva koji su odbili da se dio vojne imovine proglasi neperspektivnom, što bi tu istu imovinu učinilo podobnom za izgradnju autoceste. Važno je istinito informirati javnost i jasno uputiti na činjenicu kako se odlukom Predsjedništva o proglašavanju te konkretne vojne imovine neperspektivnom ne bi raspolagalo samom državnom imovinom, nego bi se stvorili preduvjeti za izgradnju javne infrastrukture koja također potpada pod državnu imovinu.

Osim sinergijskog odlučivanja svih razina vlasti, pitanje državne imovine može se riješiti i donošenjem zakona o državnoj imovini na razini BiH. U ovom trenutku se čini da je najbrži i najrealniji izgled za uspješno rješavanje ovoga pitanja nedvosmisleno izuzimanje izgradnje javne infrastrukture od primjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ono što je javnosti možda manje poznato u ovome trenutku jest da su se i Federalno ministarstvo prometa i veza i Vlada Federacije po ovom pitanju obraćali i Uredu visokog predstavnika za BiH. Međutim, do danas nemamo nikakvih povratnih informacija ni aktivnosti po ovoj inicijativi.

Večernji list: Kada počinje gradnja brze ceste Grude - Široki Brijeg i završetak južne obilaznice Mostara?

- Brza cesta Mostar - Široki Brijeg - Grude - granica RH nalazi se u prometnoj strategiji Federacije BiH, a i na sveobuhvatnoj europskoj prometnoj mreži. Mogu kazati kako je taj projekt sada u visokoj fazi zrelosti. JP Autoceste FBiH u utorak je potpisao ugovor s odabranim konzorcijem za izvođenje radova na prvih 12,5 km brze ceste te u skladu s tim očekujem početak pripremnih radova u idućih mjesec dana.

Što se tiče južne obilaznice Mostara, to je još jedan cestovni projekt na kojemu se radi posljednjih desetak godina. JP Ceste FBiH idućih dana potpisuje ugovor za izgradnju južne obilaznice od izlaza iz tunela Novi do Bišća polja. Ovim ugovorom konačno će se u funkciju staviti južna obilaznica, a tranzitni kamionski promet trajno će se izmjestiti iz središta grada Mostara.

Večernji list: Što će se poduzeti kako bi se smanjila prometna izoliranost Tuzle?

- Izgradnja autoceste Tuzla - Orašje jedan je od prioriteta Ministarstva i ove Vlade. Još je u jednom ranijem razdoblju ugovorena izrada projektne dokumentacije na razini glavnog projekta od Tuzle do Brčkog. Naime, planirano je da dokumentacija bude završena do kraja godine, dok će se u sljedećoj godini intenzivno raditi na eksproprijaciji zemljišta te, u konačnici, i izboru izvođača radova. Ove su godine započete pripreme za izradu glavnog projekta i za dionicu iz smjera Orašja prema Brčkom, tako da je i na tom potezu planirana izrada projekta u idućem razdoblju.

Kada su u pitanju magistralne ceste, ono što mogu kazati jest kako je potpisan ugovor za izvođenje radova za dionicu Šićki Brod - Đurđevik te me uistinu veseli činjenica da su radovi napokon počeli, unatoč određenim prethodnim preprekama s kojima smo bili suočeni.

Želim istaknuti kako Vlada Federacije uistinu izdvaja značajna sredstva za cestovnu infrastrukturu u Tuzlanskoj županiji. Tako je, primjerice, kroz odluke Vlade Federacije samo u 2025. godini bilo osigurano više od 50 milijuna KM za dva spomenuta projekta. Utrošak sredstava, koji umnogome ovisi i o aktivnostima lokalnih i županijskih razina vlasti, nažalost, nije na zadovoljavajućoj razini. Procesi su u velikoj mjeri usporeni i zbog izazova promjene namjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i neusklađene prostorno-planske dokumentacije, a, kazala bih, i određenih političkih izazova kojih u ovoj županiji ne manjka. Međutim, želim istaknuti kako je i kroz novi program modernizacije magistralnih cesta u Federaciji upravo za Tuzlansku županiju planirano najviše sredstava u usporedbi s drugim područjima Federacije BiH.

Večernji list: Koji su razlozi povećanja broja putnika u zračnim lukama u BiH?

- Povećanje broja putnika u zračnim lukama u Bosni i Hercegovini posljedica je objektivnih tržišnih čimbenika. Prije svega, riječ je o porastu potražnje za putovanjima nakon pandemijskog razdoblja, povoljnijim cijenama u regiji, kontinuiranom rastu i razvoju turizma, kao i strateškim mjerama koje je Federalno ministarstvo prometa i veza prepoznalo i provelo s Vladom Federacije BiH kroz promjenu pristupa u planiranju i korištenju proračunskih sredstava.

Naime, prepoznato je da je jedini logičan i održiv smjer ulaganja onaj koji je izravno mjerljiv i usmjeren prema rezultatima, što u prvom redu znači subvencioniranje zračnih linija, umjesto dosadašnjeg modela u kojem su sredstva bila dominantno usmjerena na kapitalne projekte i pokrivanje troškova poslovanja. Ovim novim pristupom sredstva su preusmjerena na poticanje rasta prometa, čime se izravno utječe na smanjenje cijena avionskih karata, kao i povećanje dostupnosti zračnog prometa građanima te otvaranje novih destinacija. Važno je istaknuti i kako se subvencije sada dodjeljuju na temelju novorazvijene metodologije kojom se svaki prijedlog avioprijevoznika vrednuje prema učinku, broju putnika i ekonomskim rezultatima. Tako subvencije više nisu samo transferi nego ciljane investicije s jasno mjerljivim ciljevima i rezultatima, a čemu svjedoče ostvareni rezultati Međunarodne zračne luke Mostar, Međunarodne zračne luke Sarajevo, kao i Međunarodne zračne luke Tuzla.

Večernji list: Što učiniti za unaprjeđenje željezničkog prometa?

- U ovoj je godini tim Svjetske banke u suradnji s JP Željeznice FBiH i podršku Vlade FBiH i Federalnog ministarstva prometa i veza izradio dokument naziva Policy Note, što predstavlja potrebnu analizu trenutačnog stanja i izazova željezničkog sustava u Bosni i Hercegovini. Upravo su ovim dokumentom razrađeni scenariji za razvoj željeznica u idućih 10 godina. Vlada Federacije će, naravno, razmotriti prijedlog programa za stabilizaciju željezničkog sektora u Federaciji, a koji bi podrazumijevao povećano javno financiranje željeznica, ali uz jasne reformske promjene u vidu restrukturiranja, učinkovitijeg upravljanja, rješavanja pitanja imovine, otplate dugova i obveza te pripreme željezničkog sektora za značajne investicije koje će biti potrebne. U budućnosti se kao dio usklađivanja s europskim pravnim okvirom očekuje i otvaranje tržišta, što će biti iznimno važan i delikatan korak u samom procesu pristupanja Europskoj uniji. Cilj je revitalizacija željezničkog sektora kako bi sektor spremno dočekao i ove promjene.

Večernji list: Kako očuvati stabilnost i univerzalnu poštansku uslugu, unatoč izazovima s poštanskim prometom?

- Poštanski sektor se uistinu suočava s brojnim izazovima, od pada tradicionalnih poštanskih pošiljki, rasta e-trgovine do povećanih troškova i konkurencije privatnih kurirskih poduzeća. U skladu s tim poštanski operatori provode razne investicije u cilju moderniziranja rada, kao što su uvođenje naprednih sustava za sortiranje, praćenje i logistiku, razvijanje online platformi i druge važne iskorake. Nakon višegodišnje inicijative javnih operatora Vlada Federacije BiH prepoznala je potrebu za subvencioniranjem troškova univerzalne poštanske usluge, kao usluge od općeg interesa koju su obvezni provoditi javni poštanski operatori. Iznos subvencije je tri milijuna KM i, u skladu s procedurom javnog poziva, bit će dodijeljen javnim poštanskim operatorima u Federaciji. Ovime se omogućava da javni operatori nastave redovito i u skladu sa standardima isporučivati poštu i u najudaljenije i najmanje naseljene dijelove Federacije.

Večernji list: Što donosi Zakon o cyber-sigurnosti?

- Cyber-prostor je nova i realna oblast sukoba raznih tvrtki, interesnih skupina i država. S obzirom na to da je sigurnost podataka i sustava jedan od bitnih aspekata digitalnog doba, pokrenute su brojne aktivnosti angažiranja i uvezivanja svih relevantnih čimbenika u Federaciji Bosne i Hercegovine u cilju razvoja primarnih kapaciteta cyber-sigurnosti. S tim u vezi ističem kako je Federalno ministarstvo prometa i veza pripremilo prednacrt Zakona o cyber-sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine kojim se propisuje okvir cyber-sigurnosti i uspostava CERT-a za razinu Federacije Bosne i Hercegovine, što predstavlja bitan aspekt zaštite podataka i sustava koji će pružati elektroničke usluge. Očekujemo da će biti razmatran na Vladi Federacije Bosne i Hercegovine do kraja mjeseca.

Večernji list: Kako komentirate odnose između ministara unutar Vlade Federacije s obzirom na krize na državnoj razini i različite poglede gotovo identičnih partnera?

- Sa zadovoljstvom mogu kazati kako suradnja na razini Vlade Federacije danas funkcionira u izrazito pozitivnom i konstruktivnom ozračju, gdje nastojimo spremno odgovoriti na sve izazove, potrebe i prioritete današnjeg vremena. Uvažavajući kompleksnosti i izazove Bosne i Hercegovine, koja je danas ipak čvrsto usidrena na svom europskom putu, moram istaknuti kako kolege u Vladi stavljaju fokus na održavanje dobrih odnosa i suradnje u postizanju potrebnog razvoja Federacije, čemu smo uistinu predani. U skladu s tim uvjerena sam kako ćemo i u ostatku mandata, bez obzira na određene razlike koje, naravno, imamo, nastaviti našu snažnu suradnju i postizanje onih iskoraka koji će doprinijeti općem razvoju prilika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Večernji list: Kakvom ocjenjujete suradnju s Republikom Hrvatskom na infrastrukturnim projektima?

- Suradnja s Republikom Hrvatskom odvija se na visokoj i uspješnoj razini. Raduje me kazati kako uistinu imamo potpuno međusobno razumijevanje u brojnim strateškim pitanjima. Ovdje bih posebice istaknula nekoliko stvari.

Prvo, suradnju s Ministarstvom mora, pomorstva i infrastrukture, putem koje je Vlada Republike Hrvatske prepoznala važnost prometnog povezivanja dviju država te financijski podržala izgradnju cesta Vir – Aržano, Zavala – Orahov Do – granica RH i Hutovo – Ravno. Upravo u petak, 17. listopada 2025. godine, otvaramo novoizgrađenu modernu prometnicu Zavala – Orahov Do – granica RH, što predstavlja primjer značajnog i uspješnog projekta povezivanja dviju država u cilju razvoja pograničnih područja. Također, značajna suradnja ostvaruje se i u domeni zračnog prometa, a u vezi sa subvencioniranjem letova iz Zračne luke Mostar, kao i planirane aktivnosti na modernizaciji infrastrukture u ovoj zračnoj luci.

Želim istaknuti i suradnju s Uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, gdje se realiziraju brojni projekti od velike važnosti za Hrvate diljem Bosne i Hercegovine, što u konačnici doprinosi općem razvoju prilika za BiH. Iskazujući zahvalnost za našu suradnju, uvjerena sam kako ćemo i u predstojećem razdoblju po pitanju svih strateških iskoraka nastavljati njegovati i ostvarivati suradnju na najvišim razinama, doprinoseći time ne samo ukupnim bilateralnim odnosima već svakodnevnim životima i prilikama naših žitelja u Bosni i Hercegovini.

artinfo.ba