Ustavni sud BiH u četvrtak je djelomice prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona koji diskriminira Hrvate, a kojega je podnio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora BiH. Parlamentu BiH stoga je naredio da najkasnije za šest mjeseci uskladi odredbe izbornog zakona s ustavom...

Ustavni sud ovom odlukom potvrđuje da je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti svih triju naroda u BiH neodvojivo od prava svakog naroda da sam bira svoje legitimne političke predstavnike u Predsjedništvo i Dom naroda, kazao je Božo Ljubić. Smatra kako će ta odluka imati važne i dalekosežne pozitivne posljedice za ukupne odnose u BiH, ali i za hrvatsku poziciju - jer reafirmira duh Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

Naime, pravo da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike dosad je bilo onemogućeno samo Hrvatima, a posljedice su ubrzano iseljavanje Hrvata iz BiH. Ljubić je podsjetio da je BiH u dva četverogodišnja mandata zbog osporenih odredbi izbornog zakona imala predsjednika Federacije i federalnu vladu bez predstavnika Hrvata. Tome je dodao i dva četverogodišnja mandata kod izbora člana Predsjedništva BiH koja su pripala Bošnjacima i lojalnoj bošnjačkoj politici.

Ljubić je kazao kako su se pri donošenju ove odluke suci Ustavnog suda podijelili. Prema njegovim saznanjima - po dva suca iz redova srpskog naroda, hrvatskog naroda i stranaca glasovala su 'za', dok su dva bošnjačka suca glasovala 'protiv'.

Indikativno je i ono što sam pročitao u medijima - da su SDP, Demokratska fronta i Građanska demokratska stranka zatražile od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da zatraži reviziju ove presude, poručio je Ljubić. Dodao je kako se ova presuda ne može srušiti te kako će biti implementirana u roku od šest mjeseci, zajedno s presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i presudom za Grad Mostar.

im|artinfo.ba, preuzeto s portala drukciji.ba