Logika političkog, društvenog i medijskog Sarajeva je, čini se, sljedeća – ukoliko bi Hrvati u FBiH i BiH dosljedno konzumirali Ustavom BiH zagarantirana prava, bošnjačko – bosanski korpus bi se dodatno radikalizirao a Federacija BiH postala 'muslimanija'.
Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba
Ultimativna fantazija - BiH kao nacionalna država Bošnjaka
„Bošnjački establišment protivi se konceptu federalizacije jer se nadaju da će dugoročno moći ostvariti svoju ultimativnu političku fantaziju, a to je unitarna 'Bosna' kao nacionalna država Bošnjaka/Bosanaca“, rekao je Nino Raspudić za Dnevnik. ba.
Podsjetimo, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je na sigurnosnom forumu NATO-a u kanadsko Halifayu i u intervjuu za Defense News kazala kako je nestabilnost BiH najveća prijetnja Hrvatskoj. Dodala je i kako postoje zemlje koje se ne upliću samo u politiku nego i mijenjaju islam koji u BiH postaje sve radikalniji.
Na izjave Kolinde Grabar Kitarović reagirali su 'uglednici' političkog i društvenog Sarajeva - Muhamed Filipović, SDP BiH, Senad Hadžifejzović i bivši reis-u-lema IZ-a BiH, Mustafa Cerić koji je 'komšinici savjetovao' da Hrvate u BiH treba integrirati i to na način da, jer ih je 15 posto, prihvate BiH, kao nacionalnu državu Bošnjaka.
Raspudić smatra kako prisilno držanje 'kršćanskih osigurača' uz Bošnjake nije garant da islamizam neće jačati što svjedoči i recentna prošlost.
„Ne boje se oni da bi postali džamahirija, nego taj strah učitavaju drugi. To govore oni, poput Stipe Mesića, koji, iako se deklariraju kao veliki prijatelji Bošnjaka, takvim stavom pokazuju kako malo vjeruju u demokratski kapacitet tog naroda, da u svom entitetu mogu izgraditi demokratsko, pluralistično društvo u kojem će se poštivati ljudska prava. Niti bi bošnjački entitet ili država na dijelu teritorija BiH nužno postala islamistička, niti je s druge strane, prisilno držanje 'kršćanskih osigurača' uz Bošnjake garant da neće jačati islamizam, o čemu svjedoči i recentna povijest“, dodao je Raspudić.
Jak prodor vehabizma
Velimir Visković, književnik kritičar i leksikograf Krležinog zavoda za Dnevnik.ba ističe kako bi razdvajanje Federacije BiH na dva dijela pojačalo utjecaj radikalne islamske struje.
„Primjećujem u zadnje vrijeme dosta glasova među bošnjačkim intelektualcima, i to kod onih kojima se ne može prigovoriti kako su vjerski i nacionalno neosviješteni, da zabrinuto motre proces doseljavanja iz arapskih zemalja i jak prodor vehabizma koji je protivan naravi autohtonog bosanskog Islama. Nisam dovoljno dobar poznavatelj prilika u BiH, ali iz razgovora s pojedinim znancima, očito je da smatraju kako bi razdvajanje Federacije na dva entiteta pojačalo utjecaj te radikalnije islamske struje, koja je neprihvatljiva Bošnjacima ateistima (a ima ih među intelektualcima), odnosno Bošnjacima koji drže kako BiH mora čuvati i njegovati svoju varijantu europeiziranog, mekšeg muslimanstva“, naveo je Visković.
Sve se lomilo preko leđa Hrvata u BiH
Visković dodaje kako bi se Bošnjaci danas teško odrekli 'vlastitosti' radi zajedništva i da su se politička previranja lomila preko leđa bh. Hrvata.
„Jedan izvor otpora federalizaciji dolazi od onih koji ostaju vjerni ideji o unitarnoj BiH kao nadnacionalnoj državnoj tvorevini po svaku cijenu. Njih je danas sve manje. Danas taj koncept teško održiv, osobito jer je i među samim Bošnjacima kao najbrojnijima premalo onih koji bi pristali na odricanje od vlastitosti radi zajedništva.Raspao se koncept jugoslavenstva, teško je održati neko malo jugoslavenstvo na razini BiH. Daytonski sporazum koji je nametnuo podjelu Bosne kao državnopravni temelj; to je sporazum iza kojega stoje velike sile, koje ne pokazuju previše želje da ga izmijene. Očito je u nastojanju velikih sila da se pacificira cijela regija. Srbima u BiH omogućena autonomija kojom su kompenzirani izostanak srpske autonomije i brojčano smanjenje srpske manjine u Hrvatskoj. Sve to prelomilo preko leđa BiH Hrvata koji samo formalno imaju status ravnopravnog naroda, unatoč svojoj 'konstitutivnosti', a neki način ih je hrvatska politika iz devedesetih žrtvovala radi homogenosti i državotvorne i nacionalne same Hrvatske. Tome treba dodati i permanentno iseljavanje: devedesetih godina u Hrvatsku, a nakon ulaska Hrvatske u EU i u zemlje EU. Sve to brojčano slabi Hrvate, a s malim udjelom u ukupnom stanovništvu, sve teže je ostvariti ravnopravnost“, smatra Visković.
Federacija postala bošnjački entitet
Mišljenja je i kako Federacija BiH postala bošnjački entitet sa stanovitim utjecajem hrvatske manjine u zapadnoj Hercegovini.
„Da je u vrijeme Daytona progurana koncepcija po kojoj bi i Hrvati dobili treći entitet, vjerojatno bi danas situacija bila nešto bolja, jer bi postojale institucije koje bi formalno čuvale nacionalni identitet i utjecaj unutar te kompozitne države. Može li se sada, u nekoj mogućoj rekonstituciji BiH izboriti treći entitet, bojim se da je prekasno. Bojim se da dobar dio bošnjačkog političkog establišmenta polazi od ideje kako je BiH s dva entiteta realnost, a da je Federacija zapravo bošnjački entitet sa stanovitim utjecajem hrvatske manjine u zapadnoj Hercegovini. Pomalo paradoksalno, tako su se najžešći državotvorni Hrvati pretvorili u žrtvovane Hrvate. Znam da zvučim pesimistično, ali bh. Hrvati su ugrožena vrsta, koja treba pomoć i potporu hrvatske države; realnost nije dobra, a bojim se budućnosti“, zaključio je Visković za Dnevnik.ba.
Nakon Federacije i cijela BiH postaje 'muslimanija'
Siniša Mihailović, glavni urednik Informativnog programa RTRS-a za Dnevnik.ba ističe kako bošnjačke političke elite planiraju i od cijele BiH stvoriti 'muslimaniju'.
„Floskula je kako se bošnjački establišment plaši da će Federacija BiH postati 'džamahirija i muslimanija', ona to već jest. Protiv 'muslimanije' se ne bori 'vezivanjem' nego zakonima. Ukoliko nemaju snagu provesti te zakone onda je znak da i ne žele. Bošnjačke elite planiraju i od cijele BiH stvoriti 'muslimaniju' i zato stvaraju umjetne političke krize u Banja Luci jer nisu u stanju dogovoriti se između sebe a kamoli s Hrvatima“, mišljenja je Mihailović.
Goran Vojković, kolumnist Index-a za Dnevnik.ba ističe kako jača islamski utjecaj iz arapskih zemalja s kojima BiH donedavno i nije imala neke veze.
„Očigledno postoji strah da bi federalno uređenje BIH (makar de facto ona i i sada jest asimetrična federacija) dovela do raspada države. To i nije neutemeljeno - glavni problem BIH je što se za razliku do recimo Švicarske sastoji od tri naroda koji nisu previše zainteresirani ni za zajednički život, ni za zajedničku državu, koliko god Europa željela drugačije. Što se tiče Bošnjaka - vidljivo je da u BIH jača islamski utjecaj koji ne pripada klasičnoj bosanskoj turskoj tradiciji, već prije tradiciji nekih arapskih država s kojima BIH donedavno nije imala neke veze, poput Saudijske Arabije. Gdje sebe Bošnjaci žele sutra vidjeti - to je svakako na njima samima. Uglavnom, 20 godina od Daytona se pokazuje istina - Dayton je sporazum o primirju, nikako o trajnom miru na području Bosne i Hercegovine. Postojanje Visokog predstavnika koji BiH de facto čini međunarodnim protektoratom (suverena država po definiciji ne smije imati takvo tijelo), i prilično jaki utjecaj NATO-a koji održava odnose iz Daytona pokazatelj su da BiH treba reformu, no trenutno nema snage koja je sposobna takvu reformu pokrenuti“, tvrdi Vojković.
'Muslimanija' kao obrana od RS-a i trećeg entiteta
Politolog Husein Oručević za Dnevnik.ba je rekao kako je nastanak bošnjačko - muslimanskog entiteta nerealan s ove pozicije statusa quo u BiH ali da bi njegov nastanak bio vid obrane Bošnjaka - muslimana od RS-a i trećeg entiteta.
„Ukoliko bi nastao bošnjačko – muslimanski entitet, iako je to s ove pozicije statusa quo u BiH, teško zamisliti, sigurno bi to bio neki vid obrane Bošnjaka- muslimana od onog što je oko njih – a to su Republika Srpska i treći entitet“, navodi Oručević.
Dodaje i kako Bošnjaci- muslimani teško mogu zamisliti bilo kakav oslonac ili oblik u regiji koji bi im bio temelj za stvaranje 'nacionalne države'.
„Bošnjaci - muslimani teško mogu zamisliti neki oblik ili oslonac u ovom dijelu regije koji im olakšao stvaranje 'nacionalne države' jer su ustvari ostali samo na onom dijelu BiH gdje je nekada bilo Osmansko carstvo i područjima nakon rata devedesetih“, zaključio je Oručević za Dnevnik.ba.
Dnevnik.ba
