× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

zastave-armija-bih

Odluka ZAVNOBiH o obnovi državnosti BiH slavi se kao Dan državnosti BiH i to samo u Federaciji BiH. Brojna su izaslanstva današnji dan obilježila svečanim akademijama i drugim prigodnim programima međutim ni oko Dana državnosti ne postoji konzenzus. U Republici Srpskoj bio je “sasvim običan dan” a ni srpski član Predsjedništva BiH nije sudjelovao u protokolarnom obilježavanju Dana državnosti BiH s hrvatskim i bošnjačkim članovima Predsjedništva BiH.

Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba

Bakir Izetbegović je, upravo, na dan kada je izlagasano da je BiH “i muslimanska i hrvatska i srpska” kazao kako su Hrvati u Federaciji BiH u boljem položaju nego Srbi i Bošnjaci. U brojnim gradovima i općinama Federacije BiH danas su “izviješene zastave BiH” a u Sarajevu i zastave tzv. Republike BiH.

“Bošnjakiziranje ZAVNOBIH-a”

Povjesničar Vuk Bačanović smatra kako je današnje “bošnjakiziranje ZAVNO BIH” nedopustivo budući da bošnjački estamblišment Republiku BiH promatra kao nastavak državnosti “zavnobihske” BiH.

“U bošnjačkim medijima pročitao sam nevjerojatnu tvrdnju dekana FPN-a u Sarajevu kako je ZAVNOBIH manje više kontinuitet pokreta Husein-kapetana Gradaščevića i drugih pokreta koji su težili autonomiji administrativne teritorije BiH. U stvarnosti, ZAVNOBIH je zahvaljujući uspjehu partizanskih jedinica u kojima su do 1943. dominantno sudjelovali Srbi stvorio narodnu republiku u sklopu nove federalne Jugoslavije i na taj način nisu pretenedirali da bi BiH mogla postojati izvan te državne zajednice”, smatra Bačanović.

Dodaje i kako je BiH iz 1943. Nastala na konsenzusu svojih naroda i narodnih predstavnika dok je RBIH ratni proizvod.

“BiH iz 1943. bila je bazirana na konsenzusu naroda i narodnih predstavnika dok RBiH iz 1992. nije osnovana na dogovoru nego je proizvod građaskog rata u kojima narodi BiH nisu mogli doći do dogovora i u tom smislu bošnjakiziranje ZAVNOBIH je skandalozno”, rekao je Bačanović.

Podsjetimo, prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a održano je 25. studenog 1943. u Mrkonjić Gradu kada je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene njene granice te je definirana kao jedna od šest ravopravnih republika u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji. Odlukama ZAVNOBiH BiH definirana je kao jedinstvena i nedjeljiva država koja nije “ni muslimanska ni srpska ni hrvatska” nego “ i muslimanska i srpska i hrvatska”.

Bačanović navodi kako je “ZAVNOBiH danas zloupotrijebljenja povijesna činjenica jer konstitutivnim narodima u BiH ne treba zloupotrijebljena prošlost nego nova pogodba kojom će se osigurati ravnopravnosti i Hrvatima i Srbima i Bošnjacima”.

BiH podsjeća na Jugoslaviju – najbroniji narod bi je uredio po svojoj mjeri

Novinar i kolumnist zagrebačkog tjednika Express Boris Rašeta za Dnevnik.ba navodi kako BiH podsjeća na smanjenu verziju Jugoslavije u kojoj najbrojniji narod želi urediti državu prema svojoj mjeri.

“Bosna i Hercegovina je danas poput bumbara: ima veliko tijelo i mala krilca, pa se čini da bi prema svim zakonima biologije i fizike trebala pasti, ali ona se održava i leti. To će tako ostati, vjerovatno, do sudnjega dana - velike sile nikad joj neće dozovoliti ni da se konsolidira, ni da se raspadne. Njima je u interesu da imaju jedan poligon za održavanje manjih vježbi snage, da imaju svoje isturene točke na Balkanu, preko kojih će testirati vlastitu moć. Što se unutarnjih odnosa tiče, očito je da postoji stalno nadigravanje tri konstitutivna naroda. Na neki način, stvar podsjeća na smanjenu verziju Jugoslavije nakon Titove smrti, najveći narod bi htio urediti državu prema svojoj mjeri, a dva manja imaju drugačije zamisli”, navodi Rašeta.

Smatra kako ne bi trebalo ponavljati greške iz Titove Jugoslavije koje su došle glave i tu državu.

“Ovi se prostori ubrzano prazne od ljudi: iz Hrvatske, a tako je i u BiH i u Srbiji, sve više ljudi odlazi u Njemačku, Irsku, druge zemlje zapada. Da nekim čudom ovdje sav prostor pripadne samo jednoj etničkoj skupini, s kojim bi ga stanovništvom napučila? Koje bi industrije i tehnologije razvijalala? SOKO iz Mostara pred rat je razvio koncept nadzvučnog aviona a danas proizvodi, čini mi se, škrinje za meso. Inače bi zahtjeve naroda u pravcu davanja većih prava i više demokratizacije trebalo ispunjavati. Ne treba ponavljati greške iz Jugoslavije, koje su došle glave i tu državu. Ovdje se ne isplati ratovati za zemlju, za pedeset godina ona će ionako pusta.Tko je vjeruje, neka dođe u Liku, Slavoniju, na Kordun ili hrvatske otoke pa neka se uvjeri”, zaključio je Rašeta.

Književnica i kolumnistica Tportala Julijana Adamovića za Dnevnik.ba je rekla kako je od “načela ZAVNOBiH-a u današnjoj BiH” ostala samo forma ali i agonija.

“Od načela ZAVNOBiH-a u današnjoj BiH ostala je samo forma ali i agonija naroda, posebice, hrvatskog naroda da će se prevladati samonametnuti kalupi koji ih koče da žive u suvremenoj i modernoj državnoj zajednici”, zaključila je Adamović.

Dnevnik.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

zastave-armija-bih

Odluka ZAVNOBiH o obnovi državnosti BiH slavi se kao Dan državnosti BiH i to samo u Federaciji BiH. Brojna su izaslanstva današnji dan obilježila svečanim akademijama i drugim prigodnim programima međutim ni oko Dana državnosti ne postoji konzenzus. U Republici Srpskoj bio je “sasvim običan dan” a ni srpski član Predsjedništva BiH nije sudjelovao u protokolarnom obilježavanju Dana državnosti BiH s hrvatskim i bošnjačkim članovima Predsjedništva BiH.

Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba

Bakir Izetbegović je, upravo, na dan kada je izlagasano da je BiH “i muslimanska i hrvatska i srpska” kazao kako su Hrvati u Federaciji BiH u boljem položaju nego Srbi i Bošnjaci. U brojnim gradovima i općinama Federacije BiH danas su “izviješene zastave BiH” a u Sarajevu i zastave tzv. Republike BiH.

“Bošnjakiziranje ZAVNOBIH-a”

Povjesničar Vuk Bačanović smatra kako je današnje “bošnjakiziranje ZAVNO BIH” nedopustivo budući da bošnjački estamblišment Republiku BiH promatra kao nastavak državnosti “zavnobihske” BiH.

“U bošnjačkim medijima pročitao sam nevjerojatnu tvrdnju dekana FPN-a u Sarajevu kako je ZAVNOBIH manje više kontinuitet pokreta Husein-kapetana Gradaščevića i drugih pokreta koji su težili autonomiji administrativne teritorije BiH. U stvarnosti, ZAVNOBIH je zahvaljujući uspjehu partizanskih jedinica u kojima su do 1943. dominantno sudjelovali Srbi stvorio narodnu republiku u sklopu nove federalne Jugoslavije i na taj način nisu pretenedirali da bi BiH mogla postojati izvan te državne zajednice”, smatra Bačanović.

Dodaje i kako je BiH iz 1943. Nastala na konsenzusu svojih naroda i narodnih predstavnika dok je RBIH ratni proizvod.

“BiH iz 1943. bila je bazirana na konsenzusu naroda i narodnih predstavnika dok RBiH iz 1992. nije osnovana na dogovoru nego je proizvod građaskog rata u kojima narodi BiH nisu mogli doći do dogovora i u tom smislu bošnjakiziranje ZAVNOBIH je skandalozno”, rekao je Bačanović.

Podsjetimo, prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a održano je 25. studenog 1943. u Mrkonjić Gradu kada je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene njene granice te je definirana kao jedna od šest ravopravnih republika u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji. Odlukama ZAVNOBiH BiH definirana je kao jedinstvena i nedjeljiva država koja nije “ni muslimanska ni srpska ni hrvatska” nego “ i muslimanska i srpska i hrvatska”.

Bačanović navodi kako je “ZAVNOBiH danas zloupotrijebljenja povijesna činjenica jer konstitutivnim narodima u BiH ne treba zloupotrijebljena prošlost nego nova pogodba kojom će se osigurati ravnopravnosti i Hrvatima i Srbima i Bošnjacima”.

BiH podsjeća na Jugoslaviju – najbroniji narod bi je uredio po svojoj mjeri

Novinar i kolumnist zagrebačkog tjednika Express Boris Rašeta za Dnevnik.ba navodi kako BiH podsjeća na smanjenu verziju Jugoslavije u kojoj najbrojniji narod želi urediti državu prema svojoj mjeri.

“Bosna i Hercegovina je danas poput bumbara: ima veliko tijelo i mala krilca, pa se čini da bi prema svim zakonima biologije i fizike trebala pasti, ali ona se održava i leti. To će tako ostati, vjerovatno, do sudnjega dana - velike sile nikad joj neće dozovoliti ni da se konsolidira, ni da se raspadne. Njima je u interesu da imaju jedan poligon za održavanje manjih vježbi snage, da imaju svoje isturene točke na Balkanu, preko kojih će testirati vlastitu moć. Što se unutarnjih odnosa tiče, očito je da postoji stalno nadigravanje tri konstitutivna naroda. Na neki način, stvar podsjeća na smanjenu verziju Jugoslavije nakon Titove smrti, najveći narod bi htio urediti državu prema svojoj mjeri, a dva manja imaju drugačije zamisli”, navodi Rašeta.

Smatra kako ne bi trebalo ponavljati greške iz Titove Jugoslavije koje su došle glave i tu državu.

“Ovi se prostori ubrzano prazne od ljudi: iz Hrvatske, a tako je i u BiH i u Srbiji, sve više ljudi odlazi u Njemačku, Irsku, druge zemlje zapada. Da nekim čudom ovdje sav prostor pripadne samo jednoj etničkoj skupini, s kojim bi ga stanovništvom napučila? Koje bi industrije i tehnologije razvijalala? SOKO iz Mostara pred rat je razvio koncept nadzvučnog aviona a danas proizvodi, čini mi se, škrinje za meso. Inače bi zahtjeve naroda u pravcu davanja većih prava i više demokratizacije trebalo ispunjavati. Ne treba ponavljati greške iz Jugoslavije, koje su došle glave i tu državu. Ovdje se ne isplati ratovati za zemlju, za pedeset godina ona će ionako pusta.Tko je vjeruje, neka dođe u Liku, Slavoniju, na Kordun ili hrvatske otoke pa neka se uvjeri”, zaključio je Rašeta.

Književnica i kolumnistica Tportala Julijana Adamovića za Dnevnik.ba je rekla kako je od “načela ZAVNOBiH-a u današnjoj BiH” ostala samo forma ali i agonija.

“Od načela ZAVNOBiH-a u današnjoj BiH ostala je samo forma ali i agonija naroda, posebice, hrvatskog naroda da će se prevladati samonametnuti kalupi koji ih koče da žive u suvremenoj i modernoj državnoj zajednici”, zaključila je Adamović.

Dnevnik.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više