– Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je službeno priopćenje za medije u kojem navodi da je danas tijekom javne rasprave u Zgradi za ljudska prava u Strasbourgu izrekao operativne odredbe presude u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine (zahtjev br. 43651/22).
Kako se navodi u priopćenju, Sud je usvojio prigovor Vijeća ministaar BiH na dopuštenost zahtjeva te je utvrdio da je podnositelj zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva i da nije imao status žrtve u smislu Konvencije.
Predmet se odnosio na tvrdnju Slavena Kovačevića da su uvjeti primjenjivi na izbore za Dom naroda Parlamentarne skupštine i za Predsjedništvo BiH diskriminatorni jer su mu onemogućili da na izborima 2022. glasa za kandidate po svom izboru.
U objavi se navodi da je Sud odlučio da je zahtjev nedopušten na temelju članka 35. stavka 3. točke (a) Europske konvencije o ljudskim pravima, s obrazloženjem da je Kovačević zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva te da nije imao status žrtve u smislu članka 14. Konvencije, u vezi s člankom 3. Protokola br. 1 i člankom 1. Protokola br. 12.
Cjeloviti tekst presude Velikog vijeća bit će objavljen naknadno, a stranke i javnost bit će pravovremeno obaviješteni o datumu objave. Izricanje presude prenose se uživo putem YouTube kanala Suda, a snimka će biti dostupna od 26. lipnja 2025. na mrežnoj stranici www.echr.coe.int.
Činjenične okolnosti (prema objavi ESLJP-a)
U priopćenju se dalje pojašnjava da je podnositelj zahtjeva, Slaven Kovačević, rođen 1972., državljanin BiH i Hrvatske, politički znanstvenik i savjetnik člana Predsjedništva BiH. Živi u Sarajevu, koje se nalazi u Federaciji BiH.
Ustav BiH, navodi Sud, temelji se na Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine i predviđa ustroj države kao dvije entitetske jedinice – Federacije BiH i Republike Srpske – te Distrikta Brčko. Ustav razlikuje „konstitutivne narode“ (Bošnjake, Hrvate i Srbe) od „ostalih i građana BiH“ (etničke manjine i osobe koje se ne izjašnjavaju etnički). Ne postoje objektivni kriteriji poput jezika ili religije za određivanje etničke pripadnosti.
Ustav propisuje da se Dom naroda Parlamentarne skupštine sastoji od pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije te pet Srba iz Republike Srpske. Predsjedništvo se sastoji od jednog Bošnjaka i jednog Hrvata iz Federacije te jednog Srbina iz Republike Srpske. Samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda mogu biti kandidati za te funkcije. Također, birači iz Republike Srpske mogu birati srpske članove Doma naroda i Predsjedništva, dok birači iz Federacije biraju bošnjačke i hrvatske kandidate. Za Zastupnički dom takva etnička ograničenja ne postoje.
Postupak pred Sudom (iz službenog priopćenja ESLJP-a)
U službenom priopćenju stoji da je Kovačević zahtjev Sudu podnio 30. kolovoza 2022., pozivajući se na članak 14. Konvencije (zabrana diskriminacije), članak 3. Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore), članak 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije), kao i na članke 13. i 17. Konvencije.
Sud je u prvotnoj presudi od 29. kolovoza 2023. većinom od šest prema jedan utvrdio povredu članka 1. Protokola br. 12 jer Kovačević nije bio istinski zastupljen u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Također je odlučeno da nije potrebno ispitivati ostale aspekte pritužbe. Sve ostale tvrdnje jednoglasno su odbačene kao nedopuštene.
Na zahtjev Vijeća ministara BiH, predmet je 14. prosinca 2023. upućen Velikom vijeću.
Vlada Republike Hrvatske i Visoki predstavnik za BiH dobili su dopuštenje za intervenciju u pisanom i usmenom postupku kao treće strane, sukladno članku 36. stavku 1. Konvencije i Pravilima 44. stavka 1. i 3. Poslovnika Suda.
Javna rasprava pred Velikim vijećem održana je 20. studenoga 2024.
artinfo.ba
