Bugojanska policija nekoliko je puta podizala kaznene prijave protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina na području Bugojna. No, Tužiteljstvo BiH i daje taj predmet "drži u ladicama".
Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba
Kaznene prijave protiv Dževada Mlaće i drugih pripadnika tzv. Armije RBiH upućivane su Okružnom Vojnom tužiteljstvu u Livnu 13. srpnja 1995. godine te Višem javnom tužiteljstvu u Travniku 15. studenog 1995. i 9. kolovoza 1996. godine.
Iako je Dževad Mlaćo bio predsjednik Ratnog predsjedništva u Bugojnu te je s te pozicije itekako morao znati da je na području Bugojna formirano čak 58 logora, a u njima zarobljeno 470 pripadnika HVO-a, te je k tomu kroz njih “prošlo” i 1643 civila, nakon rata on je zapravo nagrađen što je "uspješno riješio problem Hrvata Bugojna".
Prema pisanjima i navodima zapovjednika Operativne grupe Zapad tzv. Armije RBiH Selme Cikotića, nakon zarobljavanja, skupina od 21 bojovnika prevezena je u KPD Zenica a za njihovim se posmrtnim ostatcima još uvijek traga.
No, postupak protiv Dževada Mlaće, koji je nakon prosvjetne karijere u bugojanskoj gimnaziji od veljače 2015. godine savjetnik u Razvojnoj banci Federacije BiH, nikad nije pokrenut.
U tom istom tjednu u veljači 2015. godine, kada Mlaćo ide u Razvojnu banku, SDA je i zapovjednika OG Zapad tzv. Armije RBiH Selmu Cikotića nagradila mjestom savjetnika za obranu u kabinetu Bakira Izetbegovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Cikotić je ranije bio i ministar obrane BiH.
Podsjetimo, za kazneno djelo ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika u Bugojnu Sud BiH pravomoćno je osudio 2013. godine Senada Dautovića i Nisveta Gasala na četiri godine zatvorske kazne sudeći im po KZ BiH (op.a. blaži od KZ SFRJ; iako postoji praksa da se počinitelju sudi za kaznena djela prema zakonu koji je važio u vrijeme počinjenja).
Musajbu Kukavici izrečena je pravomoćna presuda od četiri godine zatvora jer je bio zapovjednik straže. Dautović je bio načelnik policijske postaje u Bugojnu a optužnica ga je teretila za sudjelovanje u planiranju zarobljavanja civila hrvatske nacionalnosti.
Nisvet Gasal je tijekom devedesetih bio zapovjednikom zarobljeničkog logora na stadionu “Iskra” u kojem je bilo zarobljeno 357 hrvatskih civila i vojnika.
Međutim, bugojanski Hrvati ne osjećaju da je time pravda zadovoljena budući da su osuđeni samo izvršitelji zlodjela, dok su njihovi nalogodavci u suštini nagrađeni za činjenicu da su "uspješno izveli etničko čišćenje bugojanskih Hrvata" .
Hrvatska zajednica u Bugojnu i danas kao najodgovornije osobe za vlastiti progon vidi upravo Dževada Mlaću i Selmu Cikotića te se godinama već pita: Kad će Tužiteljstvo BiH iz ladica izvući i njihove slučajeve?
Kaznene prijave i ostale dokumente vezane za ove slučajeve potražite na linku--> http://bit.ly/2eGFPYc
Dnevnik.ba
