Cijene nafte su u ponedjeljak nastavile rasti dok su Izrael i Iran četvrti dan zaredom nastavili razmjenjivati raketne napade i prijetiti novim udarima, što je izazvalo strahove od dugotrajnog sukoba koji bi mogao ponovo pokrenuti inflaciju.

Cijene zlata također su porasle, približavajući se rekordnim vrijednostima jer su investitori pohrlili ka sigurnim ulaganjima, dok su dionice zabilježile mješovite rezultate zbog nade da se sukob neće proširiti na cijeli Bliski istok.

Investitori se također pripremaju za ključne sastanke centralnih banaka ovog tjedna , s posebnim fokusom na američki Federalni rezervni sistem i Banku Japana, kao i na pregovore s Washingtonom s ciljem izbjegavanja enormno visokih carina Donalda Trumpa.

Izraelski iznenadni napad na iranske vojne i nuklearne objekte u petak, u kojem su ubijeni visoki komandanti i naučnici, doveo je do skoka cijena nafte i do 13 posto u jednom trenutku zbog strahova od poremećaja u snabdijevanju iz tog regiona.

Analitičari su također upozorili da bi ovaj nagli porast cijena mogao ponovo globalno potaknuti inflaciju, što bi predstavljalo udarac za dugotrajne napore vlada i centralnih banaka da je obuzdaju, te povećalo zabrinutost zbog uticaja na već krhke ekonomije.

- Lančani efekt viših cijena energije jeste da će usporiti rast i uzrokovati rast ukupne inflacije - rekao je Tony Sycamore, tržišni analitičar u kompaniji IG, javlja France 24. 

Tvrdi da iako bi centralne banke radije zanemarile privremeni skok cijena energije, ako one ostanu visoke duži period, to bi se moglo preliti na višu temeljnu inflaciju jer će kompanije prenijeti više troškove transporta i proizvodnje na potrošače.

- To bi otežalo sposobnost centralnih banaka da smanje kamatne stope kako bi ublažile očekivano usporavanje rasta izazvano carinama predsjednika Trumpa, što predstavlja još jednu dodatnu varijablu koju će Federalne rezerve morati uzeti u obzir na sastanku ovog tjedna kada budu raspravljale o kamatnim stopama - kazao je Sycamore.

artinfo.ba