Hrvatski politički predstavnici inzistiraju na izmjenama Izbornog zakona nakon što su već dva puta izigrani od bošnjačkih stranaka. Prvo je u prethodnom mandatu potpisan Mostarski sporazum između predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića u kojemu je osim potrebnih izmjena izbornih pravila za Grad Mostar dogovorena i provedba principa legitimnog političkog predstavljanja na svim razinama što je Izetbegović prekršio. Na početku ovog mandata HDZ BiH je potpisao koalicijski sporazum sa strankama Trojke gdje je navedeno kako će se tražiti izmjene Izbornog zakona u roku pola godine od potpisivanja sporazuma. Međutim ni stranke Trojke nisu spremne za dogovor te očekuju od HDZ-a da i bez toga pristupe rekonstrukciji državne vlasti s opozicijom iz Republike Srpske.
"Ta koalicija ne bi bila s onima koji žele izmijeniti BiH na bolje, to smo vidjeli kod zadnjeg glasanja u Domu naroda. Nego to bi bila koalicija s onima koji žele posjedovati Bosnu i Hercegovinu. Oni ne vide da njihove greške, postaju njihova prokletstva. Ne može se vlast temeljiti na obrascima simpatija i antipatija. Imali smo pisane sporazume, imali smo strane svjedoke i imali smo stenograme sjednica. Sve se to pogazilo kao što se gazi plitak potok", kazao je za RTV Herceg-Bosne dr. sc. Robert Kolobara.
"Sarajevske političke stranke uz sve svoje animozitete unutar sebe, jedino se mogu dogovoriti oko ovakvih stvari kada treba nešto uraditi na uštrb Hrvata. Najsvježiji primjer oko toga je glasovanje unisono bošnjačkih stranaka kada je trebalo preglasati Hrvate po pitanju Južne plinske interkonekcije. Zbog toga bi bilo izrazito politički nemudro, a mislim da se to neće ni dogoditi da politički predstavnici Hrvata olako idu protiv legitimnih predstavnika srpskog naroda", objašnjava novinar i politolog Branimir Galić.
Galić podsjeća zašto je uopće došlo do pokušaja formiranja nove većine na državnoj razini koja nema kapacitet. Smatra kako je Trojka htjela pošto poto izbaciti SNSD iz vlasti kako bi podignuli dobro poljuljani rejting u bošnjačkom biračkom tijelu u odnosu na SDA i njihove partnere.
"Oni su u toliko lošoj poziciji što se tiče potencijalnog rezultata na izborima 2026. godine da su jednostavno trebali nekakav događaj koji će im koliko toliko popraviti poljuljani rejting. Nisu se jednostavno snašli u obračunima s proSDA obavještajnom i medijskom mašinerijom i sada bi oni preko leđa SNSD-a, a posljedično i preko HDZ-a i hrvatskih političkih predstavnika vodili svoje utakmice protiv političkih protivnika u Sarajevu", dodao je.
Kolobara s druge strane vidi pogubljenost unutar čitave bošnjačke politike jer njihova težnja za dominacijom ima sve manju podršku unutar međunarodne zajednice.
"Sarajevska prijetvorna politika je poput ptice bez noga, ona nema gdje sletjeti, ona luta, ona je bolesna od svojih kompleksa i krize identiteta koje dovode do apsurda. Ne može posljedica biti kriva, kriv je uzrok. Oni političko-pravno nasilje žele ustoličiti kao načelo pravdajući to brojnošću", kazao je Kolobara.
Princip konstitutivnosti naroda u BiH ne ovisi o tome koliko u postotku nekog naroda ima, nego on jamči političku ravnopravnost i jasno je zapisan u Daytonskom sporazumu. Međutim, kako stvari stoje taj princip će se nastaviti i dalje izigravati u onom najosnovnijem, pravu na izbor vlastitih političkih predstavnika.
