Na jučerašnjem Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjelovala je Federica Mogherini, Visoka predstavnica za vanjsku politiku EU, u razmjeni mišljenja s nacionalnim i europarlamentarcima. Predstavila je provedbu Globalne strategije EU za vanjsku i sigurnosnu politiku koja je usvojena u lipnju ove godine. Uslijedila je i razmjena mišljenja o europskom putu Bosne i Hercegovine i stanju u zemlji, a s parlamentarcima je raspravljao predsjedavajući Predsjedništva BiH, predstavnik Bošnjaka, Bakir Izetbegović.
Naglasio je da je prioritet BiH provesti socioekonomske reforme te da je BiH više napretka ostvarila u posljednjih 18 mjeseci nego u cijelom desetljeću, za što cijeni pomoć EU, te da su politički odnosi vrlo krhki i da je potrebno postupati oprezno, mobilizirajući političke snage protiv populizma, što nikad nije bilo teže nego danas jer populisti narušavanju socioekonomske reforme i pojačavaju etničke tenzije.
Pozdravio je odluku EU da prihvati zahtjev BiH za članstvom i svu potporu da se provede sve što je pred BiH. Poručio je akterima koji imaju podršku određenih trećih zemalja da je BiH na europskom putu. BiH se nada dobiti status kandidata za EU do 2017. godine. Potrebno je stvoriti sigurno i stabilno okruženje, a pri tome EU mora imati jaču ulogu. To će stvoriti mehanizme za stvaranje političkog okruženja ublažavanjem kriza u ranom stadiju i razvijanje sveobuhvatnog pristupa Zapadnom Balkanu. Zaključio je da je BiH u cijelosti predana provedbi svih reformi u okviru procesa pristupa EU, jer to je budućnost EU i najbolji način za prosperitet Bosne i Hercegovine.
Zastupnica Šuica čestitala je predsjedniku Izetbegoviću na dosadašnjim postignućima BiH na njenom euro-atlantskom putu. Podsjetila je da je donedavni kolega, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković posjetio BiH u svom prvom službenom vanjsko-političkom posjetu i da je euroatlantski put BiH jedan od strateških ciljeva nove hrvatske Vlade. „S moje strane, bilo bi neodgovorno prešutjeti uhićenja koja su se dogodila 2 dana nakon službenog posjeta našeg premijera Bosni i Hercegovini. Radi se o 10 hrvatskih časnika koji su trenutno u pritvoru. Svaki zločin treba kazniti, ali ne treba ga se koristiti u političke svrhe. Euroatlantski put BiH jest prioritet, pa je moje pitanje Vama: šalje li se poruka Hrvatskoj, i njezinoj novoj vladi, da se ne slažete s novim smjerom hrvatske politike, te kako namjeravate surađivati s Republikom Hrvatskom i BiH. Osim toga, kako vidite suradnju konkretno s Hrvatskom kao punopravnom članicom EU, kojoj nije svejedno što se događa na njezinoj najdužoj granici“, upitala je Dubravka Šuica.
U raspravu se uključila i HSS-ova zastupnica Marijana Petir kazavši kako postoji sumnja u politički montirane procese .
Bakir Izetbegović odgovorio je da je Hrvatska itekako pomogla BiH i da nastavlja lobirati za Bosnu i Hercegovinu, te da BiH nema namjeru to kvariti; baš suprotno, BiH će nastojati poboljšati poziciju najmalobrojnijeg naroda, a to su Hrvati. Dodao je da su događaji nakon posjeta hrvatskog premijera Plenkovića nesretna okolnost, ali na to političari nisu imali utjecaja te da sudovi rade neovisno, ali da su, obzirom na „tajming“ uhićenja, zanemarili politički aspekt. „Mi političari ne smijemo utjecati na rad sudova“, rekao je Izetbegović, i ponovio da odnose s Hrvatskom – koja je strateški partner BiH - treba čuvati i ojačati. „Učinit ćemo sve da imamo Hrvatsku uz sebe“, zaključio je.
im|artinfo.ba
