Posjet Bakira Izetbegovića Iranu u domaćim je medijima, gotovo samo formalno, opisan kao posjet prijateljskoj zemlji s kojom Bosna i Hercegovina želi ojačati ekonomske odnose i učvrstiti kulturnu suradnju. Nekoliko dana nakon posjeta, informacije prikupljene iz iranskih medija otkrivaju detalje posjete koje ekonomsku i kulturnu suradnju bacaju u "drugi plan".
Posjet obiteljima mudžahedina
Iranci posebice ističu pomoć Irana muslimanima za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Naglašavaju kako je Teheran, politički, uvijek bio uz Sarajevo, ali su odnosi, u jednom trenutku, zbog "nepravednih" sankcija nametnutih Iranu naglo "opali".
U duhu želje za boljim odnosima, Bosanska televizija u Iranu naglašava susret člana Predsjedništva BiH s obiteljima iranskih šehida iz rata u Bosni i Hercegovini u pratnji Akbara Torkana, predsjednika Udruge iransko-bosanskohercegovačkog prijateljstva. Iranski šehidi borili su se kao mudžahedini u postrojbama Armije RBiH istih onih mudžahedina koji su počinili zvjerske zločine nad nemuslimanskim stanovništvom naše zemlje.
Ideološka, pa ekonomska suradnja
Tijekom Izetbegovićeva posjeta razgovaralo se i o vjersko-ideološkim temama.
Naglašeno je kako Iran i Bosna i Hercegovina, zbog vjerskih i kulturnih sličnosti s jedne, te važnosti geopolitičkog položaja obje zemlje s druge strane, imaju velike kapacitete za borbu protiv rastuće ideologije vehabizma u okviru borbe protiv terorizma.
Dosadašnji najveći saveznik Sarajeva iz Arapskog svijeta bio je Teheranu ideološki, vjerski, a time i politički, suprotstavljeni Rijad i Saudijska Arabija.
Izetbegović je Teheranu najavio kako Iran može, preko Bosne i Hercegovine, prvog susjeda i zemlje na putu ka EU, ući na tržište Europske unije.
Sve može ali...
U konačnici, sudeći po medijskim izvješćima s obje strane, moglo bi se reći kako su obje strane i složne kako posjeduju dobre potencijale za porast političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa. No za svaki od njih s iranske strane pojavilo se jedno "ako"...
Teheran kaže kako nema nikakvih ograničenja za porast odnosa sa Sarajevom, ali očekuje da Bosna i Hercegovina izvrši planiranja za širenje odnosa s Iranom te poduzme prve korake.
Zbog "povijesnih" veza i dolaska gospodarstvenika, "za početak" je zatraženo "olakšavanje viznog režima" za građane Irana pri dolasku u Bosnu i Hercegovinu.
Drugi je korak, kažu u Teheranu, "uspostava prikladnih odnosa između banaka dviju zemalja"
Još jedno breme na plećima
No treći korak, ideološka i vjerska suradnja, uz lakši dolazak Iranaca, nešto je što zadire u mnogo krupnije i nestabilnije odnose, ne samo Bosne i Hercegovine s dvije najutjecajnije muslimanske zemlje, nego muslimanskog svijeta uopće. Treba li višenacionalnoj Bosni i Hercegovini naknadno uplitanje u višestoljetni sukob šijita i sunita? Teško je vjerovati kako bi masovniji dolazak iranskih ideološkinh "savjetnika" za borbu protiv rastućeg vehabizma prošao bez toga.
Uostalom trebaju li u Bosni i Hercegovini građani znati o čemu se razgovaralo u Iranu? Je li nas Izetbegović izvjestio o tomu? Mediji u Sarajevu nisu.
R.I./Dnevnik.ba
