Picula za N1 o uhićenjima u Orašju i ravnopravnosti Hrvata u BiH!
Uhićenja u Orašju u specijalnoj emisiji N1 televizije komentirao je SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula. On se osvrnuo i na podatak da je prema prvotnoj optužnici osim osumnjičenih Hrvata na spisku bilo i 11 Bošnjaka. Njih u krajnjem izvješću nema. Na pitanje jesu li Hrvati u BIH ravnopravni Picula je bio jasan: “Nisu!”
Premijer Andrej Plenković rekao je da je tajming uhićenja u Orašju indikativan. Kako to komentirate?
Prije svega, uhićenja pripadnika HVO-a ne bi trebala iznenađivati previše jer ovo nije prvi slučaj da je tužiteljstvo BiH osumnjičilo pripadnike hrvatskog korpusa i doista je pravo pitanje zašto je to sad iznenađenje. Ovo ima ozbiljnu političku težinu, no ima i pravnu težinu. Postoji regularan način komunikacije Hrvatske i tužiteljstva BiH i postavlja se pitanje zašto je do iznenađenja došlo. Tajming je uvijek interesantan, ali interesantni su odnosi unutar BiH i odnosi unutar Hrvatske. Množe se politička pitanja i ja bih volio da ovo privođenje ima čvrste pravne osnove, a ne da je rezultat politike i da je zamjena za neke druge konflikte.
Zašto je ovaj put došlo do tako snažne politička reakcije, bilo je i prije uhićenja, nekima se i sudi? Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier je spomenuo selektivno pravosuđe i bojazan da se radi o političkim optužnicama.
Ulozi su sve veći i veći. BiH je u godinu dana stvarno napredovala na svom europskom putu što stavlja pod poseban pritisak sve organe vlasti i s jedne strane postoji namjera i da se politizira ono što se ne bi smjelo politizirati. Postoji pritisak da organi vlasti, pa tako i pravosuđe rade svoj posao. I Hrvatska je pokazala golem interes za europski put BiH. Ove situacije bacaju motive zašto se to događa.
Pojavljuju se informacije da je posrijedi politički obavještajni rat između zapada i istoka. Sve je veća uloga i Turske. Jesu li to malo pretjerane teorije urote?
Kada bi stanje u EU-u bilo kao prije 15-ak godina tada te tvrdnje ne bi imale osnove. Sada vjerujem, s obzirom na kroničnu slabost institucija EU, a i na apetite autoritativnih sustava da se doista postavlja pitanje nije li BiH jedno od poprišta gdje se događa jedan takav sukob. Europska perspektiva BiH ne odgovara svima, tu treba biti jasan. Sa svakim korakom prema EU, daytonske institucije i oni koji su 20 godina bili privilegirani se nalaze ugroženima. Kako BiH bude napredovala, naglašavat će se veto skupine, da ne kažemo cijeli niz ljudi koji su angažirani u pravosuđu. Mnogi bi zakočili stvari. Krucijalno je pitanje tko će biti jači. Ja sam uvjeren da treba paralelno raditi na ustavnoj rekonfiguraciji BiH da se oduzmu prava onima koji bi otežavali put BiH prema EU.
Neki ovo nazivaju pljuskom Andreju Plenkoviću samo par dana nakon njegovog posjeta Sarajevu.
Nije u BiH jedina činjenica nedavni posjet premijera Plenkovića, nego ono što se događalo i prije toga. Poznavatelji kažu da doista traje jedna vrsta konflikta i to na raznim strana. Bio je takozvani referendum u RS-u gdje se pokušala legitimizirati jedna vrsta političkog apetita. Imamo i jednu konstantnu krizu vlasti, traje i jedan latentni sukob unutar bošnjačkog korpusa. Doista je ovoga trenutka teško izvući samo jedan događaj koji bi dešifrirao zašto je sada došlo do ovih uhićenja. BiH ima i obvezu na svom teritoriju procesuirati ratne zločine. Pravosuđe je pod stalnim političkim pritiskom. Ovoga trenutka teško je razaznati što je što.
Osim trenutka uhićenja sporan je ipopis. Od 28 koji su se procesuiralo bilo je i 11 Bošnjaka, na kraju su uhićeni samo Hrvati.
Što se tiče konkretne optužnice ja bih voiio da bude demanti izvješća da pravosuđe nije neovisno jer u suprotnome imamo etnički očišćene optužnice.
Koliko je moguć takozvani Dayton 2, pitanje federalizacije?
Rezolucija o BiH EP-a jest i europska politika. Parlament je važna institiucija u arhitekturi EU. On reflektira raspoloženje i politike. Rezolucija je imala snažan odjek. Stier i ja smo uspjeli jasno kazati da efikasna, funkcionalna BiH se jednim dijelom mora temeljiti načelom decentralizacije i federalizma.
Neki odmah to doživlajvaju kao zauzimanje za treći identitet?
Oni koji čitaju taj dokument plošno, ne vide da smo se zalagali i protiv separatizma. Ovaj trenutak nitko neće potvrditi da treba Dayton 2, ali će mnogi reći da treba poboljšanje sustava. Ovog trenutka ne postoji dovoljno političkih pretpostaviti da će te rasprave biti teže i traumatičnije od ranijih slučaja, ali to je neizbježno.
Jesu li Hrvati u BiH ravnopravni?
Nisu. To nije samo moj zaključak, nego i onih koji nemaju nikakve etničke predrasude. Ugroženi su i svi oni koji očekuju od vlasti da im priušti bolji život. Što se tiče Hrvata treba kazati da su oni konstitutivni narod i da ih treba poslušati. Hrvatska treba imati apsolutno razumijevanje za te procese transformacije BiH, jer je to naš geopolitički interes, ali na drugim osnovama. Ja sam za ona rješenja o BiH do kojih će se prije svega doći unutarnjim konsenzusom, a ne vanjskim pritiskom.
ap|artinfo.ba
