Iako je jasno kako je u cijelom postupku Republika Srpska dužnik slovenskom Viaductu zbog prekida koncesije oko izgradnje hidroelektrana na rijeci Vrbasiz vremena dok je Milorad Dodik bio predsjednik Vlade, vlasti ovog entiteta pod njegovim vodstvom ne žele preuzeti odgovornost i platiti dug, iako su se u ranijem sporazumu to obvezale učiniti.

"Glavnica je 35 milijuna maraka, 10 milijuna su troškovi postupka i ostalo, ostatak od nekih 65 milijuna su zatezne kamate. Institucije BiH doista rade u pravcu izmirenja duga, ali tu postoji još uvijek opstrukcija od srpskih izaslanika iz razloga koji nisu meni poznati", kazao je prvani zastupnik tvrtke Viaduct Predrag Baroš.

Na međunarodnoj arbitraži kao strana u postupku mogla je biti prepoznata jedino država, a ne entitet, a svaki dug se mora platiti kad-tad, nebitno na koji način. Na što upozorava i ministar pravde Davor Bunoza. BiH zbog toga prijeti pljenidba imovine, a uz to je sud u Bruxellesu naložio EUROCONTROL-u da prema BiH obustavi isplate po preletu zrakoplova što izravno pogađa BHANSA-u i prijeti nam potpunom kolapsu zračnog prometa.

"Ono s čime se mi sada suočavamo, je da se dug može naplatiti prodajom imovine Bosne i Hercegovine u bescijenje i mislim da je najbolje da to izbjegnemo na način da ukoliko već Republika Srpska ne želi izvršiti svoju obvezu, da BiH isplati taj dug jer novčana sredstva postoje, a da se u isto vrijeme tuži Republika Srpska zbog štete koju je pretrpjela Bosna i Hercegovina", kazao je Bunoza.

Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto na nedavnoj sjednici je predložila da se ovaj dug što prije isplati kroz određene korekcije u prijedlogu državnog Proračuna, što je SNSD-ov ministar financija Srđan Amidžić odbio, kao što su SNSD-ovi kadrovi ranije odbili i znatno povoljniju nagodbu sa slovenskom tvrtkom.

"Mi uz te korekcije samo bi dostavili novi prijedlog Proračuna prema instituciji Predsjedništva koje je formalno predlagatelj i mogli zatražiti da što hitnije i Predsjedništvo usvoji s ovim korekcijama Proračun, ali i Parlamentarna skupština BiH", kazala je Krišto.

Ono što dodatno usložnjava cijelu problematiku je da je BiH kao strana u međunarodnim arbitražama uključena u više sporova i to čak četiri iz Republike Srpske i vrlo lako moguća su i nova višemilijunska potraživanja.

"Neki su u Republici Srpskoj, neki u Federaciji, neki u županijama. Ako se na sličan način završe loše po bilo koga od njih i na sličan način se blokiraju računi Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina mora izvršiti to plaćanje, a unutarnja stvar je kako će Bosna i Hercegovina povući ta sredstva od onoga tko je proizveo taj dug i tko je stvarni dužnik", rekao je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto.

"U slučaju da jedan entitet, bilo da je Federacija BiH ili Republika Srpska ostanu državi BiH po ovakvim ugovorima, mi trenutno nemamo mehanizma da im onemogućimo ili sredstva od poreza na dodatnu vrijednost ili bilo koja druga sredstva koja se iz jedinstvenog računa BiH uplaćuju entitetima", mišljenja je zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH (NIP) Mia Karamehić-Abazović.

Na današnjem sastanku Fiskalnog vijeća odbijen je prijedlog ministra financija Amdižića da dio duga preuzme Federacija zbog veta federalnog premijera Nikšića i federalnog ministra financija Kraljevića. Zbog toga će se već sutra o ovom problemu raspravljati na novoj sjednici Vijeća ministara. Razumno bi bilo preuzimanje odgovornosti onih koji to trebaju i što hitniji dogovor oko rješenja. Ali problem je što u BiH u posljednje vrijeme najviše razuma i nedostaje.