Politički vrh Hrvatske najavio je diplomatsku ofanzivu vezanu za promjene Daytonskog sporazuma i rješavanja političkog položaja Hrvata u BiH. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović na sastanku s predsjednikom Europske komisije Jean- Claude Junckerom kazala je kako su Hrvati u BiH i stanje u našoj zemlji bili posebna tema razgovora.

Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba

Zamolila je Junckera i Europsku komisiju da se fokusiraju na pitanje položaja Hrvata u BiH i europskog puta BiH. Najavila je i inicijative sa SAD-om vezane za promjene Daytonskog sporazuma budući da su Hrvati u BiH pored ustavne obveze, i nacionalni interes Republike Hrvatske te kako se sada Hrvatska kao punopravna članica EU još snažnije može zauzeti za pitanje Hrvata u BiH i BiH.

Grabar–Kitarović osvrnula se i na proces dekonstituiranja Hrvata u BiH, narušen brojnim amandmanima na Ustav BiH, koji su i doveli do erozije konstitutivnosti i odmicanje od izvornog Daytona. U istom tonu nastavili su i Andrej Plenković, novoizabrani premijer, Davor Ivo Stier, ministar vanjskih i europskih poslova te predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov.

Bez jednakopravnosti Hrvata nema ni BiH

Borjana Krišto, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH je za Dnevnik.ba izjavila kako bez obzira na inicijativu predsjednice Republike Hrvatske vjeruje da su svi svjesni da je Dayton opetrećujući ustavno – pravni okvir.

''Promjene Ustava BiH su nužne kako bi se riješilo hrvatsko pitanje u BiH ali i presuda Sejdić –Finci na čije nas rješenje obvezuje presuda Europskog suda za ljudska prava, kazala je Krišto.

Dodala je kako je Republika Hrvatska prijatelj BiH a posebno Hrvata u BiH. Briga o Hrvatima u BiH Hrvatskoj je i ustavna obveza RH.

"Podrška Hrvatske kao prvog susjeda je dobrodošla budući da je RH kao supotpisnica Daytona ustavom obvezna brinuti o Hrvatima u BiH i kroz tu prizmu je i prijatelj BiH. Kao punopravna članica EU sigurno je naš najveći partner u procesu europskih integracija. Ali bez jednakopravnosti Hrvata u BiH neće biti ni BiH a još manje BiH kao članice Europske unije'', izjavila je Krišto.

Tiha diplomacija

Promjenu daytonske strukture kao temelj stabilnosti i održivosti BiH i ravnopravnosti triju naroda ističe i Snježana Pavić, dugogodišnja novinarka koja prati političke procese u BiH za Jutarnji list.

''Kako bi BiH bila stabilna i održiva, potrebna je ravnopravnost sva tri naroda, a nje nema bez promjene daytonske strukture s tri konstitutivna naroda u dva entiteta. To nije važno samo za stabilnost regije, ako ponovno plane BiH, gorit će čitava Europa'', kaže Pavić u izjavu za Dnevnik.ba

No, Pavić smatra kako je ''inicijativa predsjednice RH neozbiljna budući da Hrvatska nije dobila podršku drugih zemalja članica Europske unije''.

Važno je, veli, da to hrvatska politika shvaća, i da govori o tome u kontaktima s drugim članicama EU.

''Ali kad predsjednica Hrvatske javno zatraži promjenu Daytonskog sporazuma, a da za takvu inicijativu nije prethodno dobila podršku drugih članica Europske unije, to ne pomaže Bosni i Hercegovini ni Hrvatima u BiH, a šteti Hrvatskoj'', ističe Pavić.

Također, dodaje kako su političari u Hrvatskoj skloni bombastičnim izjavama koje ih ni na što ne obvezuju a dobro zvuče.

''Hrvatska je ispala neozbiljna zemlja, a da problem BiH nije ni za milimetar umanjen. Kako bi se doista dogovorio drugačiji europski pristup Bosni i Hercegovini, bilo bi potrebno jako puno samozatajnog diplomatskog i političkog rada. Hrvatski političari su skloniji bombastičnim izjavama: dobro zvuče, a ni na što ih ne obavezuju'', izjavila je Pavić.

Međunarodna zajednica nejedinstvena

Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije BiH za Dnevnik.ba je rekao kako Međunarodna paneuropska unija zagovara promjenu ustavnog uređenja BiH međutim naglašava kako ni sama međunarodna zajednica nije jedinstvena u pogledu na BiH.

''Međunarodna paneuropska unija stalno zagovara promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine jer ovakav jednostavno nije učinkovit, a i nepravičan je. Ima onih koji drže da se ustavne promjene trebaju inicirati unutar BiH, tj. da ih naši političari provedu u dogovoru. No, nisam siguran mogu li oni to bez međunarodne zajednice. Bilo bi najbolje kada se međunarodna zajednica u to ne bi uključivala, ali čini mi se kako to nije moguće. S druge strane se postavlja pitanje tko iz međunarodne zajednice treba predvoditi te procese uzme li se u obzir da međunarodna zajednica u pogledu prema BiH nije nikako jedinstvena'', rekao je Gavran.

Proxy-rat bez oružja

Novinar i kolumnist zagrebačkog tjednika Express, Boris Rašeta smatra kako se u BiH vodi jedan mini, nenaoružani proxy–rat (posrednički rat, op.a.) čiju političku budućnost oduvijek kroje vanjske sile.

''U ovim krajevima političku kartu su od Berlinskog kongresa naovamo uvijek krojile vanjske sile, pa je tako i danas. Možda je Daytonski sporazum skrojen tako kako je skrojen zato da se zaustavi rati, ali se vremenom pokazalo da je njegova sistemska greška - nemogućnost da se iz njega porodi stabilna i funkcionirajuća država - idealna za igru velikih sila. Ona u Bosni i Hercegovini vode jedan mini, neoružani proxy-rat. Preko BiH svoje snage odmjeravaju Amerika (i Engleska), Rusija i Turska (nezgodna kolizija - kao u Siriji!) a tu vidimo i Nijemce, Austrijance, Saudijce'', rekao je Rašeta za Dnevnik.ba.

Međutim, inicijativu Kolinde Grabar-Kitarović vidi kao potencijalnu najavu promjene američke vanjske politike prema Hrvatima i BiH.

''Kolinda Grabar Kitarović ima realnu političku težinu u Hrvatskoj u vrijeme izbora i nakon njih, no nije politički faktor prvog reda. Još manje je to u međunarodnim relacijama. No pokazala se kao realtivno vjerodostojan trbuhozborac američke i NATO politike. Njena 'uspravnica', ako je uopće njena, nije ništa drugo nego stvaranje sanitarnog kordona, vojne krajine prema Rusiji, od Hrvatske do Baltika'', rekao je Rašeta.

U tom je smislu, dodaje, ona možda, najavljujući redefiniranje Daytona, izrekla neku najavu promjene američke vanjske politike.

''Ali u to ne vjerujem, jer bi stvaranje Trećeg entiteta značilo konfederalizaciju BiH i legitimaciju njena raspada'', rekao je Rašeta.

Rašeta je mišljenja kako će sve veće promjene u regiji ići u pravcu brzog prijema BiH u EU i to pod američkim pritiskom.

''Sumnjam, pak, da bi Rusija dozvolila demontažu srpskog entiteta, pa mi se održanje ovog lošeg statusa quo čini najvjerovatnijom opcijom. Ako uopće dođe do većih promjena u regiji, vjerujem da bi one išle u pravcu brzog prijema BiH, Srbije, Kosova i Crne Gore u EU, pod američkim pritiskom, no i tu se pojavljuje masa poteškoća'', zaključio je Rašeta.

Dnevnik.ba