Zastupnici u Europskom parlamentu započeli su u ponedjeljak plenarno zasjedanje u Strasbourgu. Održali su raspravu o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i potrebi za doprinosom Europske unije rješavanju humanitarne krize povezane s osobama koje su nestale u ratovima i sukobima, na kojoj je sudjelovala i zastupnica Željana Zovko.

Govoreći o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima  u kontekstu rata, sukoba i geopolitičkih napetosti, Zovko je podsjetila kako je deklaracija nastala upravo u takvim okolnostima – kao odgovor na nepravdu, patnju i kršenje temeljnih prava, priopćio je Ured za odnose s javnošću Europske pučke stranke.

Zovko je naglasila kako je agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine donijela nezamislivu patnju. Tisuće hrvatskih branitelja i civila bili su zatočeni, nestali ili nasilno odvedeni. Unatoč svim naporima i mjerama, 1.782 osobe i dalje su nestale u Hrvatskoj od Domovinskog rata. Jednako tako, od posljedica rata u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga 7.608 osoba.

"To pitanje ne smije ostati otvoreno. Pravda za nestale ne može biti prepuštena zaboravu. Pozivam Srbiju i Crnu Goru da konačno preuzmu odgovornost, otvore arhive, podijele informacije i omoguće rješavanje sudbina onih koji su nepravedno nestali", naglasila je Zovko.

Pritom je istaknula kako Europska unija ovo pitanje mora staviti visoko na dnevni red pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom, budući da pristup EU podrazumijeva vrijednosti istine, pravde i ljudskih prava, dodavši kako u tome ne može i ne smije biti kompromisa.

"Neprihvatljivo je da oni koji imaju informacije o nestalima i dalje šute. To dugujemo ne samo nestalim osobama, već i onima koji trenutno podnose brutalne stvarnosti rata", zaključila je Zovko.

artinfo.ba