× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Mlaćo i Cikotić

mlaco-odvjetnicailizena.webp

FOTO : Avaz

Na suđenju za zločine u Bugojnu, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaze preminulih svjedoka koji su govorili o zlostavljanjima i odvođenju zarobljenika na radove na prve linije 1993. godine, piše Detektor.

Borislav Jezidžić u istrazi je ispričao kako se nakon sukoba u srpnju 1993. predao sa suborcima iz specijalne policije i kako su bili zatočeni na više lokacija. Sa stadiona “Iskre” odvedeni su na prinudne radove.

- Vođen sam u Hrasnicu, kopao sam tri dana tranšeje i rovove - naveo je svjedok u iskazu iz 2007. godine.

Njegov iskaz pročitan je na suđenju Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću. Mlaćo je optužen, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti. Cikotić je, kao bivši zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH, kao i da nije poduzeo mjere na njihovom kažnjavanju zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Na teret mu je stavljeno i odvođenje hrvatskih zarobljenika na prinudne radove na prve linije, gdje su neki poginuli i ranjeni.

Tužitelj Mladen Vukojičić pročitao je iskaz Zorana Gvozdena, nekadašnjeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji je kazao da je večer uoči sukoba 18. srpnja 1993. uhićenu Bugojnu s trojicom suboraca. Gvozden je rekao da su prvo bili zatvoreni u Gimnaziji, a potom u salonu namještaja.

- Događalo se da stražari izvode zatočenike i tuku - naveo je svjedok opisujući premlaćene zarobljenike.

Dodao je da su prebačeni na stadion “Iskre” i da su vođeni na prvu liniju, gdje su pravili zemunice. Naveo je da je bio zatvoren 245 dana i da je u ožujku 1994. razmijenjen.

Boro Križanac je u istrazi kazao da se njegova postrojba predala 25. srpnja 1993. i da su odvedeni u Gimnaziju.

- Napravili su špalir, a onda su nas udarali rukama, nogama i nekim lancima - rekao je svjedok 2007. godine i dodao da su prebacivani u druge objekte, gdje je također bilo fizičkog zlostavljanja.

Križanac je izjavio da je s 12 zatočenika sa stadiona odveden na prvu liniju, gdje su kopali rovove. Naveo je da je tu ranjen Miroslav Zelić, a da misli da je povrijeđen i jedan pripadnik Armije BiH.

Obrana Dževada Mlaće prigovorila je na relevantnost pročitanih iskaza, a obrana Cikotića također je ocijenila da većina navoda nije relevantna. Braniteljica Jesenka Rešidović je kazala da ono što bi moglo biti relevantno nije potpuno, jer su zarobljenici vođeni na radove i prije rujna 1993. godine, od kada optužnica tereti Cikotića. Suđenje se nastavlja 4. veljače.

Mlaćo i Cikotić su inače ugledni i visoko rangirani dužnosnici SDA.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Mlaćo i Cikotić

mlaco-odvjetnicailizena.webp

FOTO : Avaz

Na suđenju za zločine u Bugojnu, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaze preminulih svjedoka koji su govorili o zlostavljanjima i odvođenju zarobljenika na radove na prve linije 1993. godine, piše Detektor.

Borislav Jezidžić u istrazi je ispričao kako se nakon sukoba u srpnju 1993. predao sa suborcima iz specijalne policije i kako su bili zatočeni na više lokacija. Sa stadiona “Iskre” odvedeni su na prinudne radove.

- Vođen sam u Hrasnicu, kopao sam tri dana tranšeje i rovove - naveo je svjedok u iskazu iz 2007. godine.

Njegov iskaz pročitan je na suđenju Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću. Mlaćo je optužen, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti. Cikotić je, kao bivši zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH, kao i da nije poduzeo mjere na njihovom kažnjavanju zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Na teret mu je stavljeno i odvođenje hrvatskih zarobljenika na prinudne radove na prve linije, gdje su neki poginuli i ranjeni.

Tužitelj Mladen Vukojičić pročitao je iskaz Zorana Gvozdena, nekadašnjeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji je kazao da je večer uoči sukoba 18. srpnja 1993. uhićenu Bugojnu s trojicom suboraca. Gvozden je rekao da su prvo bili zatvoreni u Gimnaziji, a potom u salonu namještaja.

- Događalo se da stražari izvode zatočenike i tuku - naveo je svjedok opisujući premlaćene zarobljenike.

Dodao je da su prebačeni na stadion “Iskre” i da su vođeni na prvu liniju, gdje su pravili zemunice. Naveo je da je bio zatvoren 245 dana i da je u ožujku 1994. razmijenjen.

Boro Križanac je u istrazi kazao da se njegova postrojba predala 25. srpnja 1993. i da su odvedeni u Gimnaziju.

- Napravili su špalir, a onda su nas udarali rukama, nogama i nekim lancima - rekao je svjedok 2007. godine i dodao da su prebacivani u druge objekte, gdje je također bilo fizičkog zlostavljanja.

Križanac je izjavio da je s 12 zatočenika sa stadiona odveden na prvu liniju, gdje su kopali rovove. Naveo je da je tu ranjen Miroslav Zelić, a da misli da je povrijeđen i jedan pripadnik Armije BiH.

Obrana Dževada Mlaće prigovorila je na relevantnost pročitanih iskaza, a obrana Cikotića također je ocijenila da većina navoda nije relevantna. Braniteljica Jesenka Rešidović je kazala da ono što bi moglo biti relevantno nije potpuno, jer su zarobljenici vođeni na radove i prije rujna 1993. godine, od kada optužnica tereti Cikotića. Suđenje se nastavlja 4. veljače.

Mlaćo i Cikotić su inače ugledni i visoko rangirani dužnosnici SDA.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više