Što uistinu za Bosnu i Hercegovinu znači održavanje referenduma o Danu Republike Srpske za Dnevnik.ba otkrivaju analitičari Josip Mlakić, Milan Sitarski, Tvrtko Milović i Zoran Krešić.
Kad je početkom 2013. Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog Zakona o praznicima RS-a u kojem je određen 9. siječnja kao Dan Republike Srpske, vjerojatno nije ni sanjao da će tri godine kasnije država biti u dubokoj krizi, i da će se Srbi spremati održati referendum kako bi se odredili o Danu RS.
Piše: Gloria Lujanović, Dnevnik.ba
Spornog “9. siječnja” 1992. osnovana je Republika srpskog naroda BiH odlukom Skupštine srpskog naroda u BiH kao reakcija na odluku o nezavisnosti SR BiH od SFRJ Jugoslavije koji su izglasali Hrvati i tadašnji Muslimani. Osim političke pozadine, 9. siječnja se u pravoslavnoj vjerskoj tradiciji proslavlja i kao krsna slava – sv. Stefan.
Ustavni sud BiH tek prošle godine je donio ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a i od Narodne skupštine RS-a zahtijevao izmjene spornih odredbi i usklađivanje s Ustavom BiH, među kojima je i 9. siječanj kao Dan RS-a. NS RS je dobila rok od pola godine za uskađivanje sa Ustavom BiH.
Narodna skupština RS-a ubrzo potom usvojila je Deklaraciju o zaštiti prava RS-a na njen praznik. U Deklaraciji, između ostalog, stoji “Dan RS-a se neće mijenjati ukoliko ga Ustavni sud BiH eventualno ospori.” .
U lipnju 2015., NSRS donosi odluku o referendumu s pitanjem ”Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske i datumom održavanja 25. septembra ?“ . U međuvremenu, NSRS je tražila od Ustavnog suda BiH preispitivanje ove odluke a potom je uslijedila i druga druga apelacija Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH u kojoj traži “privremenu mjeru obustavljanja sporne odluke NSRS o održavanju referenduma” . Ustavni sud BiH zasjedao je prošlog tjedna kada je donesena odluka o “privremenoj mjeri kojom se privremeno obustavlja odluka o raspisivanju republičkog referendum”.
Istočna i Zapadna Njemačka
Josip Mlakić, književnik i kolumnist u izjavi za Dnevnik.ba je rekao kako referendum u RS neće ništa bitno promijeniti, ali jeste svojevrsna prekretnica.
„To je kulminacija višegodišnje pat-pozicije u zemljii kraj jedne političke utopije koju je svojevremeno najbolje opisao Zlatko Lagumdžija onom svojom rečenicom kako će 'od Federacije BiH napraviti Zapadnu Njemačku'. Republici Srpskoj je, po toj logici, bila namijenjena uloga Istočne Njemačke, koju će 'superiorni brat' na kraju progutati. Ta kratkovidna i bahata politika išla je na ruku Miloradu Dodiku koji je stvorio od Republike Srpske državu u sve slabijoj BiH“, pojasnio je Mlakić.
Referendum će, dodaje, na neki način to simbolički potvrditi.
„Druga stvar je narušavanje autoriteta međunarodne zajednice koji je ionako na nezavidnom nivou zbog jedne katastrofalne i destruktivne politike koju su vodili. Nedavno je Milorad Dodik, uz sve frazetine koje je izrekao, rekao i jednu pametnu stvar: BiH nema nikakvu budućnost ukoliko će o njenoj sudbini i dalje odlučivati veleposlanici određenih zemalja“, rekao je Mlakić.
Referendum kao svojevrsnu političku prekretnicu vidi i Tvrtko Milović, politički analitičar koji ukazuje na nemoć i besmisao međunarodne zajednice.
„Unatoč silnim prijetnjama i upozorenjima političkog Sarajeva i međunarodne zajednice, izvjesno je da će Republika Srpska provesti referendum o danu ovog entiteta. Na taj način Milorad Dodik demonstrira političku autonomiju ali i snagu, pri čemu raskrinkava svu nemoć međunarodne zajednice“, rekao je Milović za Dnevnik.ba te dodao kako je u cijeloj priči bitno da se pokazuje kako službeno Sarajevo nema nikakav način da zaprijeti, ali ni da privoli Republiku Srpsku na odustajanje od referenduma.
„U krivu su oni koji banaliziraju referendum, jer ako ovaj prođe neometano, možemo računati da će svaka kriza na relaciji Republika Srpska - BiH biti 'začinjena' prijetnjama novim referendumima. Činjenica je da BiH ulazi u jednu novu dionicu političke krize, i možda je posljednji trenutak da bošnjački političari pokažu spremnost na kompromis i da konačno sjednu sa predstavnicima Srba i Hrvata i dogovore kakvu državu žele. Ako ovako nastavi, imat ćemo državu koja nije nikom po volji, a najmanje Bošnjacima“, upozorava Milović.
Izazivanje problema
Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Milan Sitarski za Dnevnik.ba je rekao kako referendum o prazniku RS-a još jednom manifestira volju velikog dijela bošnjačkih i srpskih političara da izazivanjem dodatnih problema, ili pak pridavanjem nekima od njih većeg značaja nego što zaslužuju, skreću pažnju s nužnosti rješavanja onih problema utemeljenih u sustavnim anomalijama bh institucionalnog okvira, koji se moraju riješiti kako bi BiH uistinu postala demokratska zajednica svih svojih ravnopravnih konstitutivnih naroda i građana.
„Bošnjački političari tu volju manifestiraju pridavanjem referendumu unaprijed, a priori, karaktera protuustavnog čina, usmjerenog na rušenje državnog poretka i ugrožavanje cjelovitosti BiH, unatoč čestim uvjeravanjima političara iz RS-a kako referendum nije usmjeren na osporavanje odluke Ustavnog suda, već na njezino ispunjenje“, rekao je Sitarski.
Česti pozivi na lišavanje slobode srpskih političara, dodao je, ne doprinose smirivanju situacije, posebice u svjetlu činjenice da trenutačno postoji gotovo stotinu neispunjenih odluka Ustavnog suda BiH, za što nitko nije lišen slobode.
„Najveći dio srpskih političara, s druge strane, tonom svojih izjava dosljedno minimizira značaj institucija na državnoj razini vlasti, vodeći djelomice računa o tome da ne daju povoda za optužbu kako izravno krše Ustav. Vremenski okvir kulminacije sporova oko referenduma, kao i samog njegovog zakazivanja i donošenja za njega vezanih sudskih odluka, izazivaju visok stupanj sumnje u instrumentalizaciju aktualne sustavne krize u svrhu poboljšanja rezultata pojedinih aktera na predstojećim lokalnim izborima. Od takvih bi se neodgovornih i visoko rizičnih postupaka svi akteri u BiH morali dosljedno suzdržavati, neovisno jesu li sudionici izborne utrke ili barem načelno moraju prema njoj biti potpuno neutralni“, rekao je Sitarski.
Dayton stvar prošlosti, ne budućnosti
Novinar Večernjeg lista, Zoran Krešić smatra kako su strani suci u Ustavnom sudu BiH koji presuđuju između Srba, Hrvata i Bošnjaka zapravo vrlo štetni za naše društvo.
„Referendum je, makar su me tako učili u školi najdemokratskiji način izražavanja volje jednoga naroda. Na jednom sam i sudjelovao kada su nas pozvali dr. Franjo Tuđman, kardinal Kuharić i nadbiskup Puljić za odcjepljenje BiH od krnje Jugoslavije. Tada su dva naroda nadglasala treći u praskozorje rata. Danas ništa nije nalik tome, ratnom ozračju. Dapače. Referendum formalno pravno ništa neće promijeniti, osim što se na njemu grade politički poeni“, rekao je Krešić.
No, iz referenduma, veli, treba izvući zaključke i pokrenuti političke akcije. Najprije treba strance suce poslati iz BiH kako ne bi presuđivali u odnosima Srba, Hrvata i Bošnjaka.
„I drugo, BiH je potreban, ako ne novi referendum, onda dogovor da se prestane s plašenjem svoga naroda od drugih naroda. A to se može samo novim dogovorom o BiH, jer očito da Dayton nije budućnost, nego stvar prošlosti“, rekao je Krešić.
im|artinfo.ba, preneseno s portala dnevnik.ba
