× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Vanjskotrgovinska razmjena

a8c19e59bc46f5cd95b8.jpeg

Bosna i Hercegovina je u devet mjeseci ove godine imala iznimno loše podatke u vanjskotrgovinskoj razmjeni i sa zemljama u okruženju, dok je jedino s Crnom Gorom ostvarena pozitivna bilanca, pišu Nezavisne novine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokrivenost uvoza izvozom s četiri zemlje regije je pala, što znači da je iz ovih zemalja više uvezeno, a manje izvezeno u njih.

Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, rekao je za Nezavisne novine da dio deficita nastaje zato što se uvoze određeni proizvodi koje ne proizvodimo u BiH, a kako bi se riješio taj problem u budućnosti, potrebno je da dođe do uspostavljanja proizvodnje tih proizvoda ovdje.

- Drugi dio deficita odnosi se na to da se određeni uvozni proizvodi iz navedenih zemalja preferiraju u odnosu na domaće. BiH ima liberalni režim trgovine u odnosu na ove zemlje i država ne može ni jednom svojom mjerom utjecati na to da potrošači preferiraju domaći proizvod u odnosu na uvozni. Stvar potrošača je koji će proizvod izabrati, a oni gledaju kvalitetu proizvoda, cijenu proizvoda i druge komponente. Općenito, na rast kupnje domaćih proizvoda može utjecati to da domaći proizvođači postanu konkurentniji kad su u pitanju cijena i kvaliteta. Potrebno je povećati produktivnost, smanjiti cijene i poboljšati kvalitetu proizvoda. Naravno, to nije lako u ovim uvjetima koji vladaju na regionalnom tržištu. Kad je u pitanju domaća proizvodnja, za mnoge proizvode ona i ne postoji, pa smo usmjereniji na veća tržišta kao što su Srbija i Hrvatska - naglasio je Gligorić.

Večernji list je, podsjećamo, imao uvid u posljednje podatke Agencije za statistiku za razdoblje od siječnja do rujna, a koji otkrivaju kako smo u spomenutom razdoblju izvezli roba u vrijednosti od 11 milijardi, 884 milijuna i 966 tisuća maraka, dok je protekle godine u isto vrijeme izvoz bio na razini od 12 milijardi, 657 milijuna i 309 tisuća maraka.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Vanjskotrgovinska razmjena

a8c19e59bc46f5cd95b8.jpeg

Bosna i Hercegovina je u devet mjeseci ove godine imala iznimno loše podatke u vanjskotrgovinskoj razmjeni i sa zemljama u okruženju, dok je jedino s Crnom Gorom ostvarena pozitivna bilanca, pišu Nezavisne novine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokrivenost uvoza izvozom s četiri zemlje regije je pala, što znači da je iz ovih zemalja više uvezeno, a manje izvezeno u njih.

Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, rekao je za Nezavisne novine da dio deficita nastaje zato što se uvoze određeni proizvodi koje ne proizvodimo u BiH, a kako bi se riješio taj problem u budućnosti, potrebno je da dođe do uspostavljanja proizvodnje tih proizvoda ovdje.

- Drugi dio deficita odnosi se na to da se određeni uvozni proizvodi iz navedenih zemalja preferiraju u odnosu na domaće. BiH ima liberalni režim trgovine u odnosu na ove zemlje i država ne može ni jednom svojom mjerom utjecati na to da potrošači preferiraju domaći proizvod u odnosu na uvozni. Stvar potrošača je koji će proizvod izabrati, a oni gledaju kvalitetu proizvoda, cijenu proizvoda i druge komponente. Općenito, na rast kupnje domaćih proizvoda može utjecati to da domaći proizvođači postanu konkurentniji kad su u pitanju cijena i kvaliteta. Potrebno je povećati produktivnost, smanjiti cijene i poboljšati kvalitetu proizvoda. Naravno, to nije lako u ovim uvjetima koji vladaju na regionalnom tržištu. Kad je u pitanju domaća proizvodnja, za mnoge proizvode ona i ne postoji, pa smo usmjereniji na veća tržišta kao što su Srbija i Hrvatska - naglasio je Gligorić.

Večernji list je, podsjećamo, imao uvid u posljednje podatke Agencije za statistiku za razdoblje od siječnja do rujna, a koji otkrivaju kako smo u spomenutom razdoblju izvezli roba u vrijednosti od 11 milijardi, 884 milijuna i 966 tisuća maraka, dok je protekle godine u isto vrijeme izvoz bio na razini od 12 milijardi, 657 milijuna i 309 tisuća maraka.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više