Ubrzanje procesuiranja osoba koje su počinile ratne zločine u BiH, a skrivaju se u susjednim zemljama, u Srbiji i Hrvatskoj, bila je glavna tema sastanka kojeg je za posjeta BiH s predstavnicima bh. pravosudnih tijela imao glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Serge Brammertz. Osim s predstavnicima pravosuđa u BiH, tužitelj Brammerz o ovoj temi razgovarao je i s predstavnicima udruga koje okupljaju bivše zatočenike i članove obitelji ubijenih i nestalih tijekom rata od 1992. do 1995. godine..
Nakon sastanaka Brammerz je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da brojni počinitelji ratnih zločina i danas uživaju u slobodi, najčešće zlorabeći dvojna državljanstva kako bi pobjegli od procesuiranja pred sudovima u BiH. Govoreći o bjeguncima pred pravdom nije međutim spomenuo Sakiba Mahmuljina, osuđenika za ratne zločine koji je spas od pravosuđa pronašao u Turskoj.
O susretu s Brammerzom na kojem je bio kao predstavnik hrvatskih stradalničkih udruga, razgovarali smo s Miroslavom Zelićem, predsjednikom Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.
"Kad su u pitanju oni su bijegom od suđenja ili izdržavanja kazni za ratni zločin, mi kao predstavnici udruga nemamo na to nikakvog utjecaja. Ono što smo od Brammerza tražili je jednak pristup svim žrtvama, s naglaskom na Hrvate jer najmanje je procesuiranih zločina nad Hrvatima u BiH. Za nas su iznimno važni procesi koji se vode pred Sudom BiH, a jedan takav proces vodi se protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, političkih i vojnih čelnika koji su optuženi za zločine nad hrvatskim zatočenicima u Bugojnu. Uz traženje da se optužnica u ovom predmetu proširi i na progon Hrvata iz Bugojna, upozorio sam Brammerza na to da se obojica brane sa slobode, te tako neizravno vrše pritisak na svjedoke. U tom kontekstu, radi zaštite žrtvama tražio sam uvođenje prakse da se optuženima za ratni zločin određuje pritvor. Uz ubrzanje procesuiranja zločina i nad Hrvatima, zaštita svjedoka je tema koju smo uspjeli otvoriti na sastanku s Brammerzom", kazao nam je Zelić.
Potvrdio nam je i kako je Brammerzu spomenuo više mjesta zločina u kojima su žrtve Hrvati, počevši od Viteza i ubojstva osmero djece do Grabovice.
"Posebno sam istaknuo važnost procesuiranja odgovornih za ubojstva osmero djece u Vitezu, ali i Križančeva Sela, Šušnja, Dusine, Miletića, Maljina, Buhinih Kuća, Busovačkih Staja, Čukala te drugih mjesta zločina u središnjoj Bosni te dalje preko zločina dolinom Neretve, od Orlišta, Trusine, preko Doljana, Grabovice, Uzdola. Puno je još mjesta koje nisam stigao pobrojati, ali suština poruke koju sam mu prenio je da su do danas ostali nekažnjeni i da obitelji žrtava puno očekuju prvenstveno od Suda BiH", kazao je Zelić.
Prenio nam je još jedan detalj sa sastanka s predstavnicima udruga koji ima obilježja skandala.
"Iako je dogovoreno da iz sva tri naroda budu po dva predstavnika udruga, udovoljeno je zahtjevu bošnjačkih udruga da na sastanku budu njihova tri člana. Treći član koji im se pridružio bio je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH" koji je ovom prilikom i Brammerzu i svih ostalim dijelio knjigu „Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u BiH“. Osobno sam negodovao zbog toga te ga kao i ostale upitao što je sa žrtvama u kojima su počinitelji Bošnjaci i njihova Armija R BiH, a koji su također izvršili agresiju na pojedina područja i protjerali Hrvate iz njih što je najvidljivije u središnjoj Bosni", kazao nam je Miroslav Zelić, predsjednik HULDR-a u BiH, Bugojanac koji je i sam prošao torture logora Armije RBiH za koje se pred Sudom BiH sudi Dževadu Mlaću, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije RBiH. Jednak, a ne jednostran pristup pravdi jedini je put ka pravdi i istinskom pomirenju u BiH, smatraju predstavnici hrvatskih stradalničkih udruga i to su Brammerzu jasno poručili.
artinfo.ba
