Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je danas u Sarajevu nakon susreta sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem da njegova posjeta BiH, nakon što je dobio novi mandat na toj poziciji, predstavlja potvrdu dobrih, prijateljskih odnosa između dvije države.
- Želim vam na poseban način zahvaliti i čestitati na vašem trećem mandatu na čelu Vlade Republike Hrvatske, zaželjeti uspješan mandat i zahvaliti vam se što ste upravo na početku svog trećeg mandata za prvu inozemnu posjetu izabrali upravo BiH - navela je Krišto.
Podsjetila je na raniju Plankovićevu posjetu zajedno sa predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom koja je, kako je rekla, doprinjela poboljšanju odnosa “unutar samih nas“, kao i da se postigne iskorak više kada je riječ o obavezama na europskom putu.
- Zahvaljujući između ostalog, kako našem radu i angažmanu na tom europskom putu, a tako i tim lobiranjima i dobrim odnosima, Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo u EU - podsjetila je Krišto.
Današnji sastanak izaslanstava dvije države, kako je navela, bio je prilika da se razgovara o brojnim projektima koji su izraz dobre suradnje, te budućih aktivnosti u kontekstu izgradnje još boljih bilateralnih odnosa. Krišto je dodala da se u BiH nalazimo u vremenu pred lokalne izbore, koji su zakazani za listopad ove godine, kada se vode kampanje i u situaciji kada je donošenje odluka u BiH složenije i otežano.
- Nadam se da ćemo nastaviti s razgovorima i radom kako bi nastavili s ispunjavanjem obaveza. Čekaju nas obaveze na europskom putu, a mislim da je određeni broj zakona poprilično dobro usuglašen. To su zakon o sudu, VSTV-u, graničnoj kontroli, zaštiti osobnih podataka, te izborni zakon BiH koji jako opterećuje odnose i prilike u BiH i otežava njen europski put. Sve su to stvari koje trebamo uistinu uraditi u skladu sa ustavnim ustrojstvom BiH - navela je Krišto.
Kada je riječ o Planu rasta, odnosno izradi Reformske agende, Krišto je podsjetila da se na tome radilo osam mjeseci, ali da nažalost nije postignuta suglasnost oko svih reformi. Dodala je da će nastaviti i dalje, te da ima razgovore sa premijerima kantona da bi vidjeli kako doći do određenih rješenja.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je na zajedničkoj konferenciji za novinare poručio da je lijepo ponovo biti u Sarajevu nakon velikog izbornog ciklusa.
Napomenuo je da je želja hrvatske vlade da se unaprijede odnosi i riješe otvorena pitanja te da budu stalna podrška BiH na putu u Europsku uniju.
- Od našeg zadnjeg posjeta okolnosti su se izmijenile na bolje. Europsko vijeće donijelo je konačnu odluku u otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Smatram da je to veliki korak koji je početak jedne nove faze reformskog procesa usklađivanja ukupnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, ali i reformi čitavog gospodarskog sustava, jačanja institucija, konkurentnosti, a time i bolje perspektive za sve građane Bosne i Hercegovine – naveo je Plenković.
Kako bi operativno pomogli tu novu fazu, kako je dodao, Hrvatska i BiH su potpisale ugovor o europskom partnerstvu i danas je održana sjednica zajedničkog povjerenstva na razini državnih tajnika, odnosno zamjenika ministara vanjskih i europskih poslova.
- Kroz taj okvir brojni hrvatski stručnjaci, ljudi koji su sudjelovali u našem pristupnom procesu, bit će na raspolaganju, prije svega Vijeću ministara da svojim znanjem, iskustvom i pomoći u pregovoračkom i pristupnom procesu budu na raspolaganju kolegicama i kolegama u Bosni i Hercegovini – naveo je Plenković.
Dodao je kako se dobra suradnja reflektira i u trgovinskoj razmjeni čiji bi obujam ove godine, prema procjeni, trebao biti oko 3,8 milijardi eura.
Plenković boravi u dvodnevnoj radnoj posjeti Bosni i Hercegovini i u Sarajevu i Mostaru imat će niz susreta, a večeras će prisustvovati otvaranju dionice koridora Vc koja uključuje i most „Hercegovina“.
Odgovarajući na pitanja novinara i o kritikama "da mu nije mjesto na otvaranju mosta" on je rekao da je uloga predstavnika Hrvatske "čestitarska i promatračka" te dodao da se kritika čini neprimjerenom jer se radi o dionici europskog, zajedničkog koridora.
artinfo.ba
