× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Nacrt proračuna

 l_55e53205e1cb28b4a2fe1c37f74530fd_1.jpg

Njemačka će iduće godine prepoloviti vojnu pomoć Ukrajini, čak i uz mogućnost da se republikanski kandidat Donald Trump vrati u Bijelu kuću i smanji podršku Kijevu.

Njemačka pomoć Ukrajini bit će smanjena na četiri milijarde eura u 2025. s oko osam milijardi eura u 2024., navodi se u nacrtu proračuna za 2025. u čiji je uvid došao Reuters.

Njemačka se nada da će Ukrajina moći podmiriti većinu svojih vojnih potreba s 50 milijardi dolara zajmova iz prihoda od zamrznute ruske imovine o kojima se dogovorila Grupa sedam, te da sredstva namijenjena za naoružanje neće biti u potpunosti iskorištena.

Washington je insistirao na "početnom punjenju" zajmova kako bi Ukrajini sada dao veliki paušalni iznos.

Dužnosnici kažu da su se čelnici EU-a aglasili s tom idejom djelomično jer smanjuje mogućnost da Ukrajina ostane bez sredstava ako se Trump vrati u Bijelu kuću.

Zvona za uzbunu zazvonila su širom Europe ovog tjedna nakon što je Trump izabrao senatora J. D. Vancea, koji se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i upozorio da će se Europa morati manje oslanjati na Sjedinjene Države u odbrani kontinenta, kao svog kandidata za potpredsjednika.

Trump je izazvao žestoke kritike zapadnih zvaničnika jer je sugerirao da neće štititi zemlje koje nisu uspjele ispuniti ciljeve transatlantskog vojnog saveza za vojnu potrošnju te da će čak podstaći Rusiju da ih napadne.

Njemačka se suočila s kritikama jer u više navrata nije ispunila cilj NATO-a da dva posto svoje ekonomske proizvodnje uloži u vojsku.

Zalihe njemačkih oružanih snaga, već iscrpljene desetljećima nedovoljnog ulaganja, dodatno su iscrpljene isporukama oružja Kijevu.

Do sada je Berlin Kijevu donirao tri jedinice protuzračne obrane Patriot, više nego bilo koja druga država, čime je broj sustava Patriot u Njemačkoj smanjen na devet.

Njemačka frakcijska koalicija lijevo orijentiranih socijaldemokrata, protržišnih liberala i ekologa Zelenih bori se da ispuni NATO-v cilj potrošnje zbog samonametnutih pravila koja ograničavaju količinu državnog zaduživanja koju mogu preuzeti.

Iako će vojna pomoć Ukrajini biti smanjena, Njemačka će ispuniti cilj NATO-a da 2025. potroši dva posto BDP-a na obranu, s ukupno 75,3 milijarde eura.

Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kancelar Olaf Scholz najavio je "Zeitenwende" - njemački termin za ipovijesnu prekretnicu - s posebnim fondom od 100 milijardi eura za ubrzavanje vojne potrošnje.

Iz tog posebnog fonda bit će 22,0 milijarde eura više za vojsku, plus 53,3 milijarde eura u redovnom proračunu, ali još manje od onoga što traži ministar obrane Boris Pistorius.

Proračun za 2025. dolazi sa srednjoročnim financijskim planiranjem do 2028. godine, godine kada bi trebao isteći poseban fond oružanih snaga za ispunjavanje NATO-vih minimalnih ciljeva potrošnje, a za obranu će biti potrebno 80 milijardi, kako je navedeno u financijskom planu.

U 2028. postoji rupa od 39 milijardi eura u redovnom proračunu, od čega je 28 milijardi eura potrebno za usklađivanje s ciljem NATO-a bez posebnog fonda, priopćili su izvori iz ministarstva financija.

Odluke o tome kako će se ta rupa začepiti vjerojatno neće biti donesene sve do izbora 2025. godine.

- Tih 80 milijardi eura koji su izloženi za 2028. jednostavno ne postoje - izjavio je Ingo Gaedechens, član proračunskog odbora parlamenta iz konzervativne opozicijske stranke CDU.

- Koalicija to niti ne pokušava zataškati, nego otvoreno priznaje - kazao je.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Nacrt proračuna

 l_55e53205e1cb28b4a2fe1c37f74530fd_1.jpg

Njemačka će iduće godine prepoloviti vojnu pomoć Ukrajini, čak i uz mogućnost da se republikanski kandidat Donald Trump vrati u Bijelu kuću i smanji podršku Kijevu.

Njemačka pomoć Ukrajini bit će smanjena na četiri milijarde eura u 2025. s oko osam milijardi eura u 2024., navodi se u nacrtu proračuna za 2025. u čiji je uvid došao Reuters.

Njemačka se nada da će Ukrajina moći podmiriti većinu svojih vojnih potreba s 50 milijardi dolara zajmova iz prihoda od zamrznute ruske imovine o kojima se dogovorila Grupa sedam, te da sredstva namijenjena za naoružanje neće biti u potpunosti iskorištena.

Washington je insistirao na "početnom punjenju" zajmova kako bi Ukrajini sada dao veliki paušalni iznos.

Dužnosnici kažu da su se čelnici EU-a aglasili s tom idejom djelomično jer smanjuje mogućnost da Ukrajina ostane bez sredstava ako se Trump vrati u Bijelu kuću.

Zvona za uzbunu zazvonila su širom Europe ovog tjedna nakon što je Trump izabrao senatora J. D. Vancea, koji se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i upozorio da će se Europa morati manje oslanjati na Sjedinjene Države u odbrani kontinenta, kao svog kandidata za potpredsjednika.

Trump je izazvao žestoke kritike zapadnih zvaničnika jer je sugerirao da neće štititi zemlje koje nisu uspjele ispuniti ciljeve transatlantskog vojnog saveza za vojnu potrošnju te da će čak podstaći Rusiju da ih napadne.

Njemačka se suočila s kritikama jer u više navrata nije ispunila cilj NATO-a da dva posto svoje ekonomske proizvodnje uloži u vojsku.

Zalihe njemačkih oružanih snaga, već iscrpljene desetljećima nedovoljnog ulaganja, dodatno su iscrpljene isporukama oružja Kijevu.

Do sada je Berlin Kijevu donirao tri jedinice protuzračne obrane Patriot, više nego bilo koja druga država, čime je broj sustava Patriot u Njemačkoj smanjen na devet.

Njemačka frakcijska koalicija lijevo orijentiranih socijaldemokrata, protržišnih liberala i ekologa Zelenih bori se da ispuni NATO-v cilj potrošnje zbog samonametnutih pravila koja ograničavaju količinu državnog zaduživanja koju mogu preuzeti.

Iako će vojna pomoć Ukrajini biti smanjena, Njemačka će ispuniti cilj NATO-a da 2025. potroši dva posto BDP-a na obranu, s ukupno 75,3 milijarde eura.

Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kancelar Olaf Scholz najavio je "Zeitenwende" - njemački termin za ipovijesnu prekretnicu - s posebnim fondom od 100 milijardi eura za ubrzavanje vojne potrošnje.

Iz tog posebnog fonda bit će 22,0 milijarde eura više za vojsku, plus 53,3 milijarde eura u redovnom proračunu, ali još manje od onoga što traži ministar obrane Boris Pistorius.

Proračun za 2025. dolazi sa srednjoročnim financijskim planiranjem do 2028. godine, godine kada bi trebao isteći poseban fond oružanih snaga za ispunjavanje NATO-vih minimalnih ciljeva potrošnje, a za obranu će biti potrebno 80 milijardi, kako je navedeno u financijskom planu.

U 2028. postoji rupa od 39 milijardi eura u redovnom proračunu, od čega je 28 milijardi eura potrebno za usklađivanje s ciljem NATO-a bez posebnog fonda, priopćili su izvori iz ministarstva financija.

Odluke o tome kako će se ta rupa začepiti vjerojatno neće biti donesene sve do izbora 2025. godine.

- Tih 80 milijardi eura koji su izloženi za 2028. jednostavno ne postoje - izjavio je Ingo Gaedechens, član proračunskog odbora parlamenta iz konzervativne opozicijske stranke CDU.

- Koalicija to niti ne pokušava zataškati, nego otvoreno priznaje - kazao je.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više