- Taj ogroman poraz ljudskosti, koji se dogodio za naših života, u ovom visokom domu komemoriramo još od 2005. godine, kada smo jednoglasno usvojili Izjavu o Srebrenici. Podsjetio bih i da smo 2009. godine u Saboru proglasili 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Hrvatski sabor je bio i ostaje mjestom gdje se Srebrenice sjećamo s posebnim pijetetom - kazao je Jandroković.

Dodao je kako se ovogodišnja obljetnica obilježava u svjetlu donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je prije nepuna dva mjeseca prihvatila Opća skupština Ujedinjenih naroda.

Kako kaže, "Rezolucija je svijetu jasno poručila ono čega smo već bili svjesni – da se u Srebrenici dogodio jasan i nedvojben čin genocida".

- Bešćutni zločin u Srebrenici dogodio se unatoč tome što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda dvije godine ranije bilo proglasilo to područje Zaštićenom zonom. Bez obzira na to, u srpnju 1995. godine su pred očima međunarodne zajednice i u području koje je trebalo biti pod zaštitom UNPROFOR-a, snage bosanskih Srba i paravojne formacije u samo nekoliko dana usmrtile više od 8 tisuća ljudi. Još njih 25 tisuća je deportirano - rekao je Jandroković i dodao da je time počinjen najveći zločin od Drugog svjetskog rata u Europi i to pred očima cijeloga svijeta.

Naglasio je i da je teško bez emocija govoriti o tim uznemirujućim slikama i prizorima koje ocrtavaju svu surovost, nečovječnost i bezumlje kojemu se ljudi, kada ih ispuni mržnja, mogu prepustiti.

- Mučno je saznanje da čovjek čovjeku može s takvom lakoćom negirati pravo na život i oduzeti ga. Poražavajuće je da su postojali ljudi koji su slijedili kreatore takve zločinačke zamisli. Gnusna je i logika onih koji to ni danas ne osuđuju. Prvenstveno jer se odbijaju suočiti s vlastitom poviješću. Nas ostale pak, žrtve Srebrenice, ali i sve druge nevine žrtve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, od Vukovara do Škabrnje, obvezuju na borbu protiv zaborava i protiv ponavljanja tamnih strana prošlosti - kazao je Jandroković.

Smatra da se zbog toga mora njegovati kultura sjećanja i poštivati sve nevine žrtve, te jasno i bez zadrške osuditi svaki zločin.

- Naš pijetet za žrtve i živa kultura sjećanja ključni su želimo li ispravno educirati mlađe naraštaje, kako se ovakav zločin više nikad i nigdje ne bi ponovio. Priznanje strašnih zločina i pokajanje od mnogih čekamo već tri desetljeća, pa i više. I u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. Umjesto toga, svjedočimo kako ih neki pokušavaju relativizirati - ustvrdio je predsjednik Hrvatskog sabora.  

Po njemu, relativiziranje zločina, u današnje vrijeme, kada po svijetu bukte novi sukobi i ratovi, mora biti i poziv na uzbunu.

Zato, kako kaže, jednako snažno treba osuditi i relativizaciju srebreničke tragedije i njenu eksploataciju u sitne dnevnopolitičke svrhe.

- Na kraju, preživjelim članovima obitelji iskazujem duboko suosjećanje i zahvalu na svemu što čine proteklih 29 godina u otkrivanju istine, u zalaganju za mir i u borbi da svi zločinci budu privedeni pred lice pravde. Isto tako, želim vjerovati da su sve srebreničke žrtve našle svoj konačni mir - zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora.

artinfo.ba