„Stanje u zdravstvu veoma je teško, toliko teško da ćemo vrlo skoro, možda čak i za nekoliko dana, morati nešto mijenjati, vrlo moguće i smanjiti broj usluga“. Riječi su ovo dr. Ante Kvesića, ravnatelja Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, ujedno i poziv u pomoć za spas teško oboljelog pacijenta koji se sustav zdravstva u Federaciji BiH zove . SKB Mostar jedna je od tri bolničke ustanove kojoj je, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, suosnivač Federacija BiH. Uz spomenutu, osnivačka prava F BiH ima i u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla te Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo dok su Skupštine Županija osnivači ostalim zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH. Svima njima zajedničko je teško stanje u kojemu se nalaze, naglasio je na tematskoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koja se bavila stanjem u zdravstvu dr. Vjekoslav Mandić, federalni ministar zdravstva. „Zbog dugova koji su samo u javnim zdravstvenim ustanovama dosegli iznos od oko 370 milijuna maraka, odnosno kritičnu točku, te niza drugih čimbenika, zdravstvo u Federaciji BiH je u veoma teškom stanju. Zdravstvo se financira iz obveznog zdravstvenog osiguranja, nema tržišnu cijenu i nije u sustavu PDV-a zbog čega smo od uvođenja PDV-a izgubili 650 milijuna KM za koje nemamo pravo na povrat.
Zbog svega, danas imamo nezadovoljne pacijente, ali i medicinski kadar koji je malo plaćen i odlazi te ustanove čiji dugovi rastu u skladu s rastom broja pruženih usluga“, kazao je, uz ostalo, ministar Mandić. Bolja naplata doprinosa za zdravstvo je nužna, istaknuto je prilikom rasprave. „Nepošteno je da oni koji pružaju najviše usluga imaju i najveća dugovanja jer najviše rade. Mi moramo kotrolu naplate doprinosa vratiti onima koji su za to mjerodavni. Ovih dana svim zdravstvenim ustanovama dijelom su blokirani računi. Mislim da Vlada treba za to iznači rješenje u što skorijem roku jer vremena više nema“, upozorio je Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata. Bez obzira na sve probleme i dugovanja, pacijenti trebaju uslugu koju osigurati, uz nagomilane dugove, postaje sve teže, istaknuli su predstavnici zdravstvenih ustanova. „Ključ rješenja problema u zdravstvu je u tomu da novac treba pratiti pacijenta i usluge koje mu se pružaju. Mi danas imamo bolnice u kojima nikad nije bilo poroda niti operacija, a plaćamo ih. Smatram da se sredstava u zdravstvu ima, ali je problem u njihovoj disperziji“, istaknula je prilikom rasprave Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda.
Kao uzrok nezadovoljstvu pacijenata navedena je i činjenica da su mnogi od njih diskriminirani kvalitetom zdravstvenih usluga koje su im na raspolaganju, a koje ovise od županije do županije jer kako je istaknuto, nije isto biti pacijent u Sarajevu ili Bihaću.
Usprkos kritikama izaslanika iz oporbenih stranaka, većina izlagača na tematskoj sjednici, pozitivnim je ocijenila to što je tema o stanju u zdravstvu otvorena te da je rasprava svih aktera u zdravstvu, od ministara, preko čelnika zdravstvenih ustanova, udruženja liječnika i pacijenata te u konačnici izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH rezultirala zaključcima čijom bi se provedbom, kratkoročno i dugoročno, popravilo stanje u zdravstvu i sanirali dugovi zdravstvenih ustanova. „Ako su sanirani rudnici i željeznice, zašto ne bismo sanirali i stanje u zdravstvu te dio sredstava iz akciza na duhan i alkohol preusmjerio i u zdravstvo“, istaknuo je dr. Vjekoslav Mandić, federalni ministar zdravstva. Iz Ministarstva kojem je na čelu, istaknuli su kako se u ovoj godini očekuje donošenje Zakona o financijskoj konsolidaciji zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Federacija BiH, zajedno s konretnim mjerama sanacije dugova, odnosno mogućih izvora financiranja.
Tematska sjednica kojoj je prethodila dvomjesečna priprema tijekom koje su članovi Kolegija Doma naroda obišli Kliničke bolnice u Mostaru, Tuzli i Sarajevu, rezultirala je usvajanjem zaključaka Klubova hrvatskog i bošnjačkog naroda, odnosno kratkoročnih i dugoročnih mjera kojima počinje terapija liječenja teško oboljelog sustava zdravstva u Federaciji BiH. Nakon tri mjeseca bit če revidirana provedba zaključaka.
artinfo.ba
